Jedan od čestih primjera kako građani sami nastoje energetski obnoviti svoj dom, loša izvedba može dovesti do pojave toplinskih mostova.
Nekvalitetna izvedba bitumenske hidroizolacije prilikom obnove na jednoj javnoj ustanovi u Zagrebu.
Tipična obnova prozora na nekvalitetan način, poliuretanska pjena se ne smije vidjeti, ona gubi svojstva i nestaje pod suncem.
Gljivice nastale nekon obnove stolarije na neboderu u Zagrebu, koja nije izvedena na pravilan način.
Na ovoj zgradi u istočnom dijelu Hrvatske jedna etaža nije pristala na energetsku obnovu. Zgrada je djelomično izolirana, ali struka to smatra lošim primjerom koji može dovesti do gubitka energije i nastanak štete.
Od početka 2018. godine obaveza je investitora, ali i projektanata, izvođača i nadzora da sve nove javne zgrade budu građene po standardima za zgrade gotovo nulte energije, a od samog kraja 2019. godine ta obaveza vrijedit će i za sve ostale nove zgrade. Sve to traži novu razinu gradnje i projektiranja za koju se nužno pažljivo pripremiti te uputiti u detalje kojima se zadovoljavaju strogi zahtjevi.
O tim novim zahtjevima gradnje, o preprekama koje se mogu naći na putu, kao i o lošim primjerima energetske obnove i druge gradnje kojima se nije namjeravalo neke prozivati, nego potaknuti poboljšanja, govorilo se na radionicama “Kako graditi zgrade gotovo nulte energije (ZG0E)”, koje su ovog mjeseca održane u nekoliko hrvatskih gradova.
VISOKA ENERGETSKA SVOJSTVA
Kriterije gradnje zgrada gotovo nulte energije moraju ubuduće zadovoljiti svi javni objekti čija se građevinska dozvola izda od početka ove godine nadalje, znači svi projekti za nove općine, škole, vrtiće, bolnice, sportski centri, banke i drugo. Od 2020. godine to će se tražiti primjerice i za sve višestambene zgrade.
ZG0E je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući onu koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini. Zgrada gotovo nulte energije definirana je potrošnjom primarne energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu.
- Te zgrade postaju zakonska obaveza i moramo se dobro pripremiti kako bismo postigli ciljeve koje smo si zadali. Edukacija u području energetske učinkovitosti i spajanje akademske zajednice sa strukom važna su zadaća Hrvatske gospodarske komore - istaknula je Katarina Sikavica, pomoćnica direktora Sektora za graditeljstvo HGK, koji je bio suorganizator radionice.
Profesori i stručnjaci za energetsku učinkovitost s Građevinskog fakulteta u Zagrebu upoznali su prisutne projektante, arhitekte, nadzorne inženjere, voditelje radova i izvođače s novim standardima u gradnji.
- Prvo smo proveli edukaciju građevinskih radnika. No, tada smo primijetili da postoji potreba i za edukacijom projektanata, arhitekata, voditelja gradilišta i drugih. Trebat će se od sad puno preciznije projektirati da bi se moglo spustiti na zadane energetske granice - rekla je Ivana Banjad Pečur, profesorica na zagrebačkom Građevinskom fakultetu
STROGA PRAVILA ZA ŠKOLE
Kako bi grešaka pri gradnji bilo što manje, nužna je što veća kvaliteta i projekta i izvođenja, optimalna projektna rješenja i optimalna izvedba. Za smanjenje potrošnje energije nužno je prvo napraviti dobar temelj zbog gubitaka topline iz tla. Također, vanjska ovojnica zgrade mora biti napravljena bez kompromisa, na način temelj - podrum - krov. Već urbanizmom treba stvoriti dobru predispoziciju zgrada, primjerice, njihove orijentacije prema suncu. Moglo se čuti kako će posebno teško biti dostići propisane kriterije za škole i vrtiće, ali ne i nemoguće.
- I gradnja novih hotela bit će izazovna od 2020. godine, odnosno njihovih restorana, jer je primjerice propisano da ventilacija mora imati 12 izmjena zraka u sat vremena - rekao je Bojan Milovanović, docent na Građevinskom fakultetu.
Iz izloženog je bilo očito da i manji propusti pri izvedbi energetske obnove ili samo jedna tijekom gradnje odbačena stavka iz projekta mogu dovest do loših i skupih posljedica, koje se uglavnom očituju u nastanku toplinskog mosta, čije posljedice mogu biti razne. Niz je loših primjera situacija na gradilištima u posljednjih osam godina, otkad se počelo zahtjevnije graditi, a koji mogu nastati zbog problema u proračunu, u korištenju zgrade ili u izvođenju. Primjerice, na jednom je novijem hotelu u Dubrovniku, nakon što se već počeo uređivati ravni krov, odlučeno naknadno postavljanje solarnih panela, zbog kojih se dodatno hodalo po krovu i koji su u konačnici doveli do nastana toplinskog mosta. A toplinski most je ono što nitko ne želi na svojoj novoj ili obnovljenoj zgradi, odnosno želi ih se svesti na minimum.
PRIJE OBNOVE (lijevo)
Crveno i bijelo su toplinski mostovi koje nitko ne želi u svojoj zgradi
NAKON OBNOVE (desno)
Zgrada na Srednjacima, smanjeni su toplinski mostovi
- Toplinski most mjesta su na zgradi kojima zbog karakteristike materijala i geometrije samog elementa zgrade, prolazi više topline nego na ostalim mjestima. Površine i zidovi na tim mjestima su hladniji. Tu se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare. Može dovesti do povećanih gubitaka topline, pojave gljivica i plijesni te šteta na građevini - kaže Ivana Banjad Pečur.
Neka od mjesta gdje se toplinski most najčešće pojavljuje nadvoji su iznad prozora ili na armiranobetonskim pločama međukatne konstrukcije Jedan je od načina prevencije toplinskih mostova obratiti pozornost na način spoja izoliranog zida s ostalim zidovima.
REGULATIVA EU
Ulaskom u EU naša regulativa energetske učinkovitosti za zgrade prilagođava se direktivama EU o energetskoj učinkovitosti zgrada. Razlog je to što se uočilo da su zgrade veliki potrošači.
- Nastojanja su da zgrade u budućnosti proizvode više energije nego što je troše - dodaje Bojan Milovanović.
Koliko je edukacija za sve sudionike gradnje važna pokazuje i navedeni primjer iz Rijeke. Jedna je građevinska tvrtka, iako je bila skuplja na natječaju, dobila posao jer je u žalbi dokazala da ima certificirane radnike. Njihova je ponuda bila 700 tisuća kuna, a najniža 500 tisuća. No, dobili su posao jer su dokazali da imaju radnike koji su znali barem osnove o izvođenju zgrada gotovo nulte energije.
Dok se još mučimo s načinom izvedbe energetske obnove i javnom nabavom, dolaze nova pravila i obveze gradnje
Paradoks je, međutim, to što je s jedne strane otvoren problem nedostatka radnika u graditeljstvu, a s druge se očekuje veća kvaliteta izvedbe radova.
- Ove školske godine upisano je osam fasadera i 47 zidara u srednje škole u Hrvatskoj. U tim je uvjetima teško govoriti o temi kompetentnih radnika - rekao je B. Milovanović.
On je istaknuo da se ne smije zaboraviti ni na edukaciju stanara - korisnika takvih ili pametnih zgrada. U jednoj su pametnoj zgradi u Koprivnici sistemom dizalica topline prošle godine pokušavali na - 18 stupnjeva dignuti temperaturu, što nije išlo lako, ali se pokazalo da je greška bila u tome što su isključivali sustav.
Upozoreno je i da se pri unutarnjoj izolaciji zgrada koje su zaštićeni spomenici kulture ili su u zaštićenim zonama grada, mora paziti što će biti i s fasadom, da ne bi pukla.
POŽARI
Varnice zapalile paletu u Rijeci
Pri energetskoj obnovi i drugim radovima važna je sigurnost na gradilištu, posebno treba paziti na zaštitu od požara i zaštitu na radu. Nakon energetske obnove doma u Cvjetnom naselju, koja je provedena po najnižoj cijeni, zapalila se krovna membrana, kvalitetnijim izvođenjem, smatraju stručnjaci, možda se to moglo izbjeći.
Šoping centar u Imotskom, Park & Shop, gorio je 2012. godine zbog načina izvođenja radova. Požar je izbio na krovu. Tijekom gradnje Građevinskog fakulteta Rijeka, radova na kampusu, 2009. godine radilo se varenju konstrukcije na krovu. Od iskri se ispod zapalila paleta.
“A JE’ TO”, PRIMJERI KOJI POKAZUJU ŠTO SVE MOŽE KRENUTI KRIVO
Docent Bojan Milovanović sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta naveo je loše izvedbe i prakse kako bi potaknuo izvođače, projektante i nadzornike
Loše izvedbe gradnje kod energetske obnove i drugih radova
1. Na jednoj osnovnoj školi u Zagrebu izveo se nekvalitetno pri energetskoj obnovi ravni krov, koji je trebao imati odušnike da se odvodi vodena para iz krova koja se nije imala gdje sušiti, odnosno odvodnju s krova. Izvođač je predložio njihovu ugradnju, ali je projektant odbio iz razloga da će se time povećati cijena. Izvođač je u toj situaciji izrezao mineralnu vunu koso i time pokušao riješiti situaciju, ali je to dovelo do toplinskog mosta. Ovdje je projektant preuzeo rizik koji bi mogao rezultirati, smatraju stručnjaci, velikim problemom i u konačnici većim troškom.
2. Krov dječjeg vrtića Savica Jug u Zagrebu veličine 500 kvadrata, ispod kojeg je curila voda po prostoriji za jasličku grupu. Bila je riječ o novom vrtiću s dobrim arhitektima, sve je bilo naizgled odlično, ali nakon nekog vremena prošle godine počinje curiti voda po nekim zidovima.
- Snimljen je krov i nije curio izvana. U projektu je bila projektirana parna brana koju je netko tijekom izvođenja vrtića izbacio pa nije izvedena. Time je uštedio nekoliko tisuća eura, a u konačnici je novi krov stajao dodatnih 500 tisuća kuna - kaže docent Bojan Milovanović.
Riječ je o dobrom projektu, izvođenje nije bilo korektno, a nadzor je popustio.
3. Situacija na gradilištu pri gradnji zgrade na sjeveru Hrvatske: šef gradilišta buni se jer mora napraviti izolaciju ispod temelja, govori konzultantima da to nikad nije vidio, a posao je tvrtka za koju radi dobila jer je imala u referencama da su radili zgrade niske potrošnje energije. To je bila jedna od situacija koja je potaknula organiziranje radionica.
4. Gradnja zgrade u Rudešu prije nekoliko godina: događaj s radnicima u garaži ispod prve etaže stambene zgrade. Bilo je nužno postaviti multipor ploču iznad garaže, ali stavljena je samo AB ploča. Na kraju je sve izvedeno kako treba, ali je to bila situacija u kojoj su izvođači radova pokušali zaobići projektno rješenje te je samo zbog kontrole sve izvedeno kako treba.
5. Vatrogasci imaju sve više problema s gašenjem požara na zgradama koje imaju izvore energije na krovovima. Ne smiju ih gasiti vodom, nego koriste jedan mlaz koji skače na zgradu, kako ih ne bi stresla struja. Unutar novih propisa nastoji se smanjiti rizik za vatrogasce i provodit će se dodatna obuka.
6. Na 153 mjesta u Areni Zagreb godinu nakon gradnje curila je voda zbog problema s odvodom vode. Poznata situacija do koje je, prema mišljenju građevinske struke, došlo jer su izvođači imali prekratak rok do rukometnog prvenstva.
7. Gradnja hotela u Dubrovniku prije nekoliko godina: zbog dodanih solarnih kolektora koji nisu bili u projektu od početka te su dodani naknadno došlo je do toplinskih mostova na zgradi i povećanih gubitaka topline. Tijekom postavljanja solarnih kolektora gazilo se po mineralnoj vuni, zbog toga se gubi toplina, iako krov ne curi. Problem je, kažu građevinari, bio u tome što investitor nije na početku postavio svoje zahtjeve.
Foto: Shutterstock, Hanza Media
