Pomislimo li samo na činjenicu da je više od polovice svjetskog stanovništva locirano u gradovima, ne iznenađuje da nas sve više zanimaju podaci o tome kako su naši gradovi nastali, kako su se razvijali i zašto su sagrađeni na mjestima na kojima se većinom dandanas nalaze. Puno se pozornosti posvećuje povijesnim, zemljopisnim i prostornim istraživanjima čiji je cilj istražiti evoluciju gradova, otkrivajući pritom i brojne sličnosti među gradovima na različitim stranama svijeta. Iz iznimno zanimljivog videa tvrtke Wendover Productions u nastavku možete saznati kako su nastajali tzv. ruralni gradovi, o čemu je ovisilo njihovo širenje i što je utjecalo na njihov položaj, a kojih je šest karakteristika utjecalo na razvoj gradova, možete saznati u nastavku teksta.
Pravilo od 10 milja (16 km)
Izmjerite li udaljenost između dva susjedna predindustrijska grada, najvjerojatnije ćete otkriti da ona iznosi deset do 15 milja, odnosno oko 20-ak kilometara. Prije ere automobila stanovnici ruralnih područja u potrazi za poslom i ostalim potrepštinama mogli su prehodati maksimalno pet milja u jednom danu i jednom smjeru prema najbližem gradu. Zbog toga su gradovi prirodno stvarali svoje područje utjecaja u opsegu od pet milja u svim smjerovima. Budući da se područja utjecaja dvaju gradova nisu poklapala kako bi se maksimalno iskoristio dostupan prostor, između dvije naseobine srednje veličine stvorila bi se prosječna udaljenost koja nije prelazila spomenutih deset do 15 milja.
Područje utjecaja
Pravilo od 10 milja predstavlja temelj širenja gradova diljem svijeta. Dok je većina malih gradova imala na raspolaganju usluge koje su njihovim stanovnicima najviše trebale, poput banke, dućana s hranom ili ljekarne, nije bilo potrebno da svaki grad ima specijalizirane objekte poput bolnice ili mehaničara. Stoga su se gradovi u kojima su se nalazili takvi sadržaji prirodno širili kako bi se u njihovu području utjecaja moglo nastaniti više ljudi. Povećanje broja stanovnika pojedinoga grada uzrokovalo je potrebu za pristupom većem broju usluga. Daljnjim razvojem počeli su nastajati veći gradovi s aerodromima, fakultetima i ostalim visokospecijaliziranim objektima, čime se gradovima počelo širiti područje utjecaja tako da obuhvaća čak stotine milja.
Oceani
Četrnaest od petnaest najvećih svjetskih gradova blizu je mora. Oceani su uvijek bili najpraktičnija i najpovoljnija metoda prijevoza teških dobara preko velikih udaljenosti, pa su gradovi koji su željeli ostati ekonomski učinkoviti i funkcionalni morali biti smješteni u blizini oceana ili velike rijeke. Blizina morskih površina omogućila je stvaranje velikih luka i povezivanje različitih trgovačkih puteva, što je privlačilo brojno stanovništvo i uvjetovalo rast i razvoj gradova s pristupom vodi.
Resursi
Prirodni resursi još su jedan faktor koji je omogućio brojnim gradovima da se razvijaju kao centri proizvodnje, trgovine i prijevoza. Otkrivanje određenog izvora pogodovalo je stvaranju grada u njegovoj blizini, kao i njegovu kontinuiranom razvoju i povećanju broja stanovnika koji su se u njega doseljavali zbog industrije i trgovine. Budući da je razvoj moderne tehnologije omogućio transport unosnih resursa poput nafte i plina preko velikih zemljopisnih udaljenosti, svjedoci smo rasta gradova poput Dubaija, koji su imali iznimnu korist od upravljanja prirodnim resursima iako im fizički zapravo nisu blizu.
Planine
Planine su za razvoj gradova mogle biti i olakšavajući i otežavajući faktor. Iako su nekada predstavljale prepreku trgovini i prijevozu, planine su također stvarale prirodnu liniju obrane od napada. Uz takav smanjeni rizik od napada mnogi su se gradovi smješteni uz planine neometano mogli razvijati i rasti. U kombinaciji s unosnim naslagama minerala i prirodnim resursima koji se često mogu pronaći u planinama, zaštitna je korist planina prevagnula u odnosu na gospodarski nedostatak koji je predstavljala nepristupačna lokacija, pa je tako mnogo gradova nastalo u blizini tih uzvišenja.
Kontinenti i klima
Od 224 najveća grada na svijetu, samo su 32 na južnoj hemisferi. Jedna od zanimljivijih teorija zašto je tako razvila se oko činjenice da kontinenti na sjevernoj hemisferi imaju široka područja zemlje koja se protežu u smjeru istok - zapad u usporedbi s potezom sjever - jug koji je zastupljen na južnoj. Velika horizontalna područja zemlje imaju slične klimatske uvjete, a od sjevera prema jugu klima se znatno mijenja. Ta je činjenica olakšala širenje država poput Mongolskog Carstva, koje je uspjelo pokoriti površinu golemog raspona koristeći iste životinje i opremu. Kao rezultat takvih kretanja nastao je iznimno nesrazmjeran broj velikih naseobina na sjevernoj hemisferi.
Gdje se prema svim tim obilježjima nalazi savršen svjetski grad? Uzmemo li u obzir lokaciju svih stanovnika svijeta i izdvojimo li njihovu prosječnu lokaciju, našli bismo se u sjeveroistočnoj Aziji kao najpovoljnijem području za život sudeći po broju ljudi koji taj dio Zemljine kugle nastanjuje. Savršeni se grad tako nalazi na sjevernoj hemisferi, i to u Euroaziji. Taj bi grad trebao biti stotinjak milja udaljen od vode, na rijeci kojom se može ploviti, i u blizini planina bogatih prirodnim resursima. Prema svim tim uvjetima, savršeni grad za život je Dhaka, glavni grad Bangladeša! Njegov ga položaj čini ga idealnim područjem za naseljavanje. Zanimljivo!
Izvor: ArchDaily
