Kraljevina Norveška je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard. Ovu zemlju površine 385.252 kvadratnih kilometra nastanjuje oko 5,2 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe, a najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo, a razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova.
Po završetku Drugog svjetskog rata, Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom gospodarske krize (2007.-2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.
Norveška obiluje naftom, prirodnim plinom, hidroenergijom, šumama i mineralima, a 2006. je bila drugi najveći izvoznik morskih plodova (nakon Kine). Njeguje skandinavski socijalni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja. Norveška je bila najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu od 2001. do 2007. te ponovo 2009. 2007. je ocijenjena najmiroljubivijom državom svijeta prema indeksu globalnog mira. Norveška je ustavna monarhija i parlamentarna demokracija na čelu s poglavarom kraljem Haraldom V. Unitarna je država s administrativnom podjelom na dvjema razinama: na okruge (fylker) i na općine (komune). Narod Saami uživa određeni stupanj samouprave putem vlastitog parlamenta nad tradicionalno poznatim teritorijima. Iako je norveški narod dvaput na referendumima odbio ulazak svoje države u Europsku uniju,
Uobičajeno je da se članovi kraljevskih obitelji žene samo za ljude kraljevskog podrijetla. Međutim, norveški se kralj Harald zakleo da se neće nikada oženiti, ako mu ne bude dopušteno da se oženi sa ženom njegova života, kćerkom trgovca odjeće, Sonjom Haraldsen. Par se na posljetku vjenčao, ali uz pomoć Vlade Norveške, a Sonja je postala kraljica Norveške.
Osim toga, Norveška ima i kralja pingvina, imena Nils Olav. Živi u zoološkom vrtu u Edinburghu, a naslov vrhovnog pukovnika dodijelio mu je sam kralj Norveške uz svečanu ceremoniju s gardom.
Najskuplji plin na svijetu nalazi se u Norveškoj. Norvežani plaćaju 7,82 dolara za galon plina. Za usporedbu, američki građani plaćaju oko 2,99 dolara. Norveška ima značajne rezerve nafte, ali umjesto da subvencionira gorivo za vozila, zemlja koristi novac na drugim mjestima. Na primjer, za financiranje besplatnog studiranja stanovnika.
Tijekom naftne krize 1973. godine, norveški je kralj Olav do skijališta vikendom odlazio javnim prijevozom i kartu je plaćao. Tada je norveška vlada uvela vikende bez automobila, u nastojanju da uštedi plin.
Svake godine od 1947. godine glavni grad Norveške, Oslo, donirao božićno drvce Britancima kao znak zahvalnosti za britansku potporu Norveškoj tijekom Drugog svjetskog rata. Stablo prikazano na fotografiji nalazi se na trgu Trafalgar.
Za popularan sushi smo zahvalni Japancima, dok sushi od lososa imamo zahvaljujući Norvežanima. Godine 1980., tijekom širenja izvoza morskih plodova, norveško je izaslanstvo predložilo japanskom da u pripremu sushija uvrsti losos. Iako im je trebalo neko vrijeme da se naviknu na jelo od sirovog lososa, ideja se na kraju zaživjela i postala popularna sushi opcija.
Norvežani su među najsretnijim ljudima na svijetu. U 2017. godini Norveška je osvojila prvo mjesto u izvješću World Happiness i drugo mjesto 2018. godine.
Uobičajeno je da Norvežani djecu ostavljaju da spavaju vani, čak i ako su temperature vrlo niske, kao na primjer, -5 C. Roditelji često ostavljaju djecu da spavaju u kolicima izvan kafića dok piju kavu u interijeru ili na balkonu jer vjeruju da je zdravije spavati na svježem zraku.
Norveška nema puno sreće na ljetnim olimpijskim igrama, ali je definitivno pravi zimski šampion s točno 329 osvojenih zimskih olimpijskih medalja.
U Norveškoj su kazne za brzu vožnju "paprene" i više nego za posjedovanje droge. Norveška je vjerojatno jedina europska zemlja u koju možete otići u zatvor u zatvor na 18 dana zbog prebrze vožnje. 150 km/h na motornoj cesti.
Vjerovali ili ne, imaju mjesto u kojem je zabranjeno umrijeti. Riječ je o Longyearbyenu, gradu u kojem nije pokopan niti jedan čovjek posljednjih 80 godina, jer se tijela ne mogu raspasti u permafrostu ili stalno zamrznutom tlu. Permafrost je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi od 0 stupnja Celzija, ili ispod nje, u razdoblju od dvije ili više godina. Led ne mora biti prisutan, ali se često pojavljuje. Iznimno bolesni ljudi odlaze iz grada da umru negdje drugdje.
Od 1901. godine u Oslu u Norveškoj, održava se svečana dodjela Nobelove nagrade za mir.
Norveška je jedan od najvećih svjetskih potrošača kave. Norvežani godišnje konzumiraju 9,9 kg kave po osobi.
Poznati trgovinski lanac namještaja Ikea inspiraciju za nazive mnogih proizvoda: kreveta, ormara i namještaja za hodnik pronalazi u imenima mjesta u Norveškoj.
Norveški supermarketi prodaju samo pivo i jabukovaču. Da biste dobili bilo koje drugo alkoholno piće, morate posjetiti specijaliziranu trgovinu imena Vinmonopolet. Dok veći gradovi u Norveškoj imaju nekoliko takvih dućana, u manjim mjestima možete naći samo jedan, a često niti jedan.
Godine 1971. Norveška je ukinula doživotni zatvor. Trenutno najduža zatvorska kazna iznosi 21. godinu.
Neslužbeno nacionalno jelo u Norveškoj je Gransiosa, smrznuta pizza. Čini se da su Norvežani veliki obožavatelji ove smrznute pizze, godišnje se ispeče oko 24 milijuna.
Moderno je skijanje izumio Norvežanin. Krajem 19. stoljeća Sondre Norheim osmislio je dizajn skija koji mu je omogućio da se okrene i skoči s manjim rizikom od pada. Njegov dizajn i danas se koristi za proizvodnju modernih skija.
Svaki Norvežanin koji posjeduje televizor mora platiti TV pretplatu u iznosu od 2680,56 kr (318 USD) svake godine.
Izvor : Bored Panda
Foto: iStock
