Energetsko zadrugarstvo

Kad građani sami preuzmu inicijativu

    AUTOR:
    • Marijana Galović

  • OBJAVLJENO:
  • 28.05.2018. u 14:29

Energetsko zadrugarstvo je budućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Riječ je o jednom od modela putem kojeg građani i lokalna zajednica mogu postići vlasništvo i/ili upravljanje nad elektranama na obnovljive izvore energije, koji kod nas polako počinje živjeti

Možda vam ime zvuči kao zezancija, ali uvjeravamo vas da je ZEZ daleko od toga. Riječ je o (zelenoj) energetskoj zadruzi koja okuplja 20 članova, fizičkih osoba. Zadruga je pokrenuta 2013. godine u sklopu projekta Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Popričali smo sa Zoranom Kordićem, upraviteljem ZEZ-a, te ga pitali koji je cilj ove energetske zadruge.

- Naš cilj je postići stvarnu promjenu u razvoju sektora obnovljivih izvora energije, tako da građani i javni sektor postanu predvodnici energetske tranzicije, a ne pasivni potrošači - kaže Kordić i objašnjava kako je to moguće putem modela energetskog zadrugarstva.

Zelena Energetska Zadruga okuplja 20 članova, fizičkih osoba

Pokrenuli su i hvalevrijedan projekt “Križevački sunčani krovovi”, gdje prvi put u Hrvatskoj građani imaju priliku uložiti u projekt obnovljivih izvora energije i za to dobivati određenu kamatu, putem mikrozajmova

 

HRVATSKA NA ZAČELJU

- To je jedan od modela putem kojeg građani i lokalna zajednica mogu postići vlasništvo i/ili upravljanje nad elektranama na obnovljive izvore energije. Jako je razvijeno u zapadnim zemljama EU, gdje je primjerice u Danskoj tri četvrtine svih kapaciteta u vjetru u suvlasništvu energetskih zadruga, dok je u Njemačkoj oko polovice svih kapaciteta obnovljivih izvora u vlasništvu građana i lokalne zajednice - objašnjava Kordić, a nas zanima kako pojedinac može ući u ovu priču, i koje mu to benefite donosi.

Princip na kojem projekt funkcionira

 

- Prihvaćanjem zadružnih načela, a to su prije svega briga za lokalnu zajednicu, demokratičnost u odlučivanju, transparentnost u poslovanju... Po službenim računicama Hrvatska je na putu dostizanja ciljeva od 20 posto energije iz obnovljivih izvora energije, no u najvećem postotku se radi o davno sagrađenim hidroelektranama. Po korištenju sunčeve energije za proizvodnju električne energije smo na samom začelju EU, što je u najmanju ruku neobično s obzirom na veliki broj sunčanih sati koje imamo, pogotovo u primorskom dijelu - kaže.

Projekt “Križevački sunčani krovovi” u brojkama

 

Nedavno je ZEZ, uz brojne druge, pokrenuo i hvalevrijedan projekt pod nazivom “Križevački sunčani krovovi”.

- Prvi put u Hrvatskoj građani imaju priliku uložiti u projekt obnovljivih izvora energije i za to dobivati određenu kamatu, putem mikrozajmova s našom zadrugom. S prikupljenim iznosom zadruga postavlja sunčanu elektranu na krov Razvojnog centra i tehnološkog parka u Križevcima i za to svake godine dobiva odgovarajuću novčanu naknadu ostvarenu radom elektrane, koja se koristi za povrat investicije svim ulagačima.

Zoran Kordić

 

USPJEH

Projekt se realizira u suradnji s gradom Križevci i uz podršku brojnih domaćih i europskih organizacija, kao što su REScoop (EU federacija energetskih zadruga) i Energy Cities (europsko udruženje gradova) - objašnjava Kordić, a projekt se pokazao kao veliki uspjeh jer je u trenutku pisanja ovog članka prikupljeno 93% od ciljanih 230.000 kuna.

Zanimljivo je da nakon deset godina fotonaponska elektrana prelazi u vlasništvo Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci. Proizvođač solarne opreme garantira 80% učinkovitosti panela 25 godina, tako da će nakon isteka ugovora fotonaponska elektrana nastavljati proizvoditi energiju i ostvarivati uštede. Osim u javnom, Kordić ističe da su primjene ovog modela moguće i u privatnom sektoru.

- U kontekstu nekretnina, ova priča kakvu smo zavrtjeli u Križevcima ima najviše smisla za javne zgrade kojima upravlja javni sektor jer tada su građani zainteresirani za takva ulaganja puno više nego da se radi o privatnom sektoru.

 

KOLEKTOR NA ZGRADI?

No, potencijal sa strane privatnog sektora može biti u stambenim zgradama gdje se suvlasnici mogu udružiti kroz, primjerice, stambenu zadrugu i postaviti elektranu na krov zgrade, grupno je financirati i potom koristiti proizvedenu energiju za svoje potrebe. Ili na razini hotela ili trgovačkih centara gdje postoji značajna potreba za električnom energijom i gdje se takve investicije isplaćuju u relativno kratkom roku - zaključio je Kordić.

Foto: Inia Herenčić

Izdvajamo

Iz drugih medija