Hrvatska drvna industrija proizvodi drvene podove visoke kvalitete i sigurnosti, međutim pitanje za većinu proizvođača je kako dokazati tu kvalitetu. Jer, da bi se bilo koji građevni proizvod plasirao na tržište, on mora proći ispitivanja kakvoće, a proizvođač mora imati ustrojenu vlastitu kontrolu proizvodnje. Budući da je proizvođačima preskupo ulagati u vlastite laboratorije za ispitivanja kvalitete tijekom proizvodnje, što povlači i opsežnu administraciju, sustavi vlastite kontrole često nisu ustrojeni na odgovarajući način.
Obavezni certifikati
Krajnjim je korisnicima stoga nepoznato imaju li proizvođači drvenih podova zaista obvezne certifikate na koje se pozivaju. Problem je još veći ako se proizvodi žele plasirati na europsko tržište. Događalo se da kamioni s drvenim podnim proizvodima budu zaustavljani na granicama zbog nepotpune dokumentacije ili da distributeri u zemljama EU na uvid traže priručnik s rezultatima tvorničke kontrole proizvoda.
Naime, plasman na europsko tržište je otežan jer ova drvnotehnološka grana nailazi na prepreke tehničke i pravne prirode, a oni se očituju kroz manjak sveobuhvatne dokumentacije, kontrola kvalitete se ne provodi u dovoljnoj mjeri, a proizvođači se žale na nedostatak kvalitetne suradnje između institucija i njihove potpore industrijskom sektoru. Sve to potaknulo je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu da prijavi projekt “Povećanje konkurentnosti hrvatske industrije drvenih podova na EU tržištu” u sklopu kojeg je otvoren novi odjel Laboratorija za drvo u graditeljstvu.
Provedbu projekta vrijednog gotovo 500.000 eura omogućila je Europska unija putem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, koja je sufinancirala 80 posto iznosa. – Graditeljstvo pruža neslućene mogućnosti u primjeni drva i predstavlja veliki potencijal za oplemenjivanje našega drvnog blaga koje kroz graditeljstvo može postići maksimalizaciju dodane vrijednosti i postati prepoznatljiva robna marka hrvatske kvalitete drva i proizvoda od drva.
Uloga Šumarskoga fakulteta u vrhunskoj znanstveno-stručnoj podršci svim tehnološkim segmentima prerade i obrade drva time postaje potpunija, a osnovna dobrobit ovoga projekta bit će doprinos daljnjem razvoju i unapređenju drvne struke u Hrvatskoj – rekao je dekan Šumarskog fakulteta, profesor Vladimir Jambreković.
Suradnja s tvrtkama
Laboratorij u provođenju projektnih zadataka surađuje s deset hrvatskih proizvođača drvenih podova, dok se sve ispitne metode i usporedba rezultata analiziraju s Tehničkim sveučilištem u Grazu i Biotehničkim fakultetom u Ljubljani. Voditelj projekta je veliki entuzijast i svjetski poznati stručnjak, profesor na Šumarskom fakultetu Hrvoje Turkulin, koji je godinama razvijao znanja na eminentnim europskim institutima, te potom posvetio svoj potencijal konkurentnosti hrvatskog drvnog sektora u području graditeljstva.
– Ciljevi projekta su povećanje kapaciteta laboratorija, poboljšanje postojećih sustava za kontrolu kvalitete proizvoda tijekom postupka proizvodnje, razvoj alternativnih metoda ispitivanja svojstava drvenih podova, implementacija ispitnih metoda u proizvodne pogone i dugoročna racionalizacija troškova proizvodnje uslijed pravovremenog otkrivanja neuskladnih proizvoda te, u konačnici, povećanje konkurentnosti hrvatskih drvenih podova u EU – rekao je profesor Turkulin.
Pokazalo se da se troslojni, lijepljeni podovi savijaju više od drugih pod većim opterećenjem
Kako će se to postići, objasnio nam je pak Vjekoslav Živković, viši asistent Zavoda za namještaj i drvne proizvode Šumarskog fakulteta i izvršni voditelj projekta. – Osnovni zadatak projekta bio je ostvarenje potpore našoj drvnoj industriji u osiguranju kvalitete drvnih građevnih proizvoda. U tu je svrhu provedeno i opremanje novog odjela laboratorija. Nabavljeni su univerzalni stroj za mehanička ispitivanja, najmoderniji mikroskop, klima-komora i uređaj za ispitivanje otpornosti površine podova na ogrebotine.
Ovi uređaji nužni su za razvoj alternativnih ispitnih metoda koje su potrebne hrvatskim proizvođačima drvenih podova. Naime, postupak CE označavanja (certifikat koji mora posjedovati svaki element drvenog poda da bi bio plasiran na tržište) zahtijeva da osim provedbe ispitivanja u vanjskim akreditiranim laboratorijima proizvođač ima ustrojen sustav za tvorničku kontrolu proizvodnje.
Kako proizvođači ne bi morali imati laboratorije sa skupom ispitnom opremom i provoditi ispitivanja koja su dugotrajna i nepraktična u industrijskim uvjetima, u laboratoriju razvijamo alternativne metode koje će proizvođači potom raditi u svojim pogonima. Znači, laboratorij će provoditi početno ispitivanje proizvoda, dok će proizvođači koristeći pojednostavljene motode osiguravati kontinuitet tih početno dobivenih svojstava – rekao je Živković.
Priručnici i brošure
I na kraju, dodao je, predstoji razmjena i širenje znanja u vidu seminara, radionica, konferencija i letaka. U izradi je i priručnik za provedbu tehničke kontrole proizvodnje te brošura koja će korak po korak opisivati kako se provodi standardizirano klasiranje podova. Također, novostečena znanja bit će dostupna i proizvođačima koji nisu izravno uključeni u provedbu projektnih aktivnosti, ali i znanstvenicima iz područja drvne tehnologije, koji se i sad mogu koristiti laboratorijem, studentima drvne tehnologije…
Primjerice, Iva Ištok, magistra drvne tehnologije i znanstvena novakinja sa Zavoda za znanost o drvu, koja se bavi anatomijom drva, trenutno je zadužena za mikroskop, koji koristi za izradu doktorske disertacije. Mikroskop je spojen na računalo, a jedinstven je po motoriziranom stoliću koji se pomiče računalnim upravljačem, bilježeći automatski sve promjene. Njezin kolega, magistar drvne tehnologije Tomislav Sedlar iz Zavoda za znanost drva, član je Laboratorija već pet godina, a bavi se tehničkim svojstvima drva.
U Laboratoriju je zadužen za mehanička ispitivanja drva, a pokazao nam je ispitivanje savijanja seljačkog poda u jednoj točki, odnosno koliko opterećenje pod može izdržati na površini od samo 5x5cm. Rezultat? Kod sile od četiri tone dolazi do pucanja, što znači da bi pod prošao ispitivanja. Prema njegovim riječima, nedovoljnu čvrstoću na savijanje imaju troslojni, lijepljeni podovi, stoga se moraju postavljati na nosivu podlogu.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Related content
