Obišli smo hotel La Grisa u Balama ostvareni san supružnika Murić koji nas je oduševio!
Projekt je ostvarenje životnog sna supružnika Murić, a sve je počelo otkupljivanjem čak osam građevinskih čestica
Ostvarivanju dugogodišnjeg sna o otvaranju vlastitog hotela supružnici Murić odlučili su se približiti otkupljivanjem osam katastarskih čestica u Balama te postojećih zgrada i ruševnih kuća na njima. Budući da su vlasnici građevinske tvrtke krenuli su u obnovu i adaptaciju, a proces samo do početka izvođenja radova je trajao sedam godina. Angažirali su i arhitekte, Draganu Marinić i Maura Zulijanija iz studija ZooMarhitekti, kako bi hotel dobio željenu kvalitetu rasporeda i uređenja prostora.
Da su u tome uspijeli pokazuje nagrada Artur koju je La Grisa osvojio za najbolji obiteljski hotel u 2015. – Željeli su hotel obiteljskog tipa kvalitete za četiri zvjezdice. Svaka soba je drugačija zbog specifičnosti prostora koji se prilagodio gabaritima starih građevina. Površina mu je oko 950 kvadrata, a izvana izgleda kao niz obnovljenih kuća – objasnili su arhitekti kojima budžet nije bio strogo zadan.
Bunar iz 1797. godine
Projektu su pristupili u više faza, zbog razvedenosti tlocrta i nepodudarnosti u visinama katova zatečenih konstrukcija zgrada. Sastoji se od dva odvojena dijela sa zasebnim ulazima. Prvi sadrži recepciju, šest soba, apartman i wellness te prostoriju za osoblje, sanitarije i caffe bar, a drugi restoran, caffe bar, još 13 soba i dvoetažni apartman, te servisne prostorije hotela. Izgled pročelja i krovnih ploha je bio uvjetovan posebnim konzervatorskim uvjetima, a u dio hotela sa sobama se pristupa preko starog kamenog stubišta i bunara iz 1797. godine smještenih među kućama.
– U interijeru je naglasak na kvalitetne moderne materijale i svijetle boje da se istakne starinska arhitektura što daje poseban ugođaj. Kupaonice su izvrstan primjer gdje su keramika, sanitarije, te tuš s podnom kanalicom i staklenim pregradama čistih linija, dok su neki zidovi ostavljeni u kamenu s vidljivim fugama – opisali su arhitekti.
Ležaj od starih greda
Slično je i u sobama gdje su vanjski ili nosivi zidovi kameni sa svim nepravilnostima, nišama, zazidanim otvorima te bivšim dimnjacima, dok je namještaj rađen po mjeri, svijetao i jednostavnih linija. U većim sobama kreveti su izrazito suvremenog oblika, metalni i bojani u sivo, dok su u manjim sobama romantičnijih oblih linija. – U dvije sobe su ležajevi unikatni; jedan je s baldahinom, a drugi izrađen u razini poda od starih drvenih greda. Gotovo sav namještaj su izradili lokalni obrtnici prema našim nacrtima – istaknuli su Dragana Marinić i Mauro Zulijani. Zidovi soba i apartmana su uglavnom žbukani u sivim tonovima dok su plohe iza kreveta obložene tapetom suvremenog umjerenog dekora.
Apartman u prvom dijelu hotela je opremljen po željama investitora restauriranim antiknim namještajem od tamnog masiva s tapeciranim sofama, a u njegovu veliku sobu smještena je samostojeća kada. Velika pažnja posvećena je rasvjeti koja je u modernijim sobama suvremenog dizajna, a u sobama klasičnog stila od keramike tradicionalne ručne izrade. – I lusteri u centralnom dijelu stubišta su rađeni po našem nacrtu, a inspiracija su bile vinske čaše skupljene na kup i obješene prema dolje kao grozdovi – kazali su arhitekti. Zajednički dijelovi hotela su smješteni u prizemlju, osim mini wellnessa koji je na prvom katu, te u njima dominira suvremeniji pristup uređenja s tamnijim bojama. Kroz sve bivše kuće od kojih se sastoji La Grisa proteže se duga, krivudava prostorija koja sadrži recepciju, lobby, caffe bar i restoran.
Mini šank
– Poseban izazov je bilo isprojektirati mini šank caffe bara koji je investitor htio na prolazu u uglu tako da ga se vidi iz ulice La Grisa – napomenuli su arhitekti. U restoranu prevladavaju sivi neutralni tonovi na podu i zidovima kako bi se stavio naglasak na hranu. Tu je ugrađen i projektor s platnom kako bi se prostor mogao koristiti i u druge svrhe. Posebnost hotelu daju instalacije-slike lokalnog umjetnika Nasera Hamze koji je koristio stare predmete, komade drveta i metala koje svojim specifičnim pristupom oblikuje u karakteristična umjetnička djela.
Foto: Davor Žunić/Hanza Media
