SMO

NAJLJEPŠA SAMOODRŽIVA KUĆA Rezultat suradnje hrvatskih proizvođača, stručnjaka te inovatora

Zagreb 121011.
Ivica Gjuric projektirao je i sastavio prvu hrvatsku montaznu sklopivu samoodrzivu kucu. Za postavljanje kuce na zemljistu nije potrebna gradevinska dozvola, kao ni strujni prikljucak, jer struju dobiva iz solarnih celija. Predvidena je za smjestaj cetiri osobe, a dok nije u upotrebi manji dio kuce se uvuce u veci, vanjska terasa se podigne cime se smanjuju dimenzije kuce i povecava sigurnost protiv provale. Tehnicki dio odradio je Hrvoje Fraisman.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX

Kako bi bilo živjeti na vrhu brda ili negdje na moru i ne plaćati struju, vodu, kanalizaciju ni bilo koje druge režije? Kako bi bilo živjeti u kući za koju ne trebaju nikakve dozvole, koja se jednostavno dopremi kamionom i “raspakira” za nekoliko minuta, a imati sav komfor na koji smo navikli u suvremenom životu? Ne brinite se, ne tražimo nemoguće niti ne predlažemo da budete gerilci i živite u prikolici na kotačima, nego vam želimo predstaviti posve drugačiju obiteljsku kuću, a riječ je o kući SMO.

Inicijali SMO skrivaju njen puni naziv - sklopivi mobilni objekt, iako bi isto tako mogli skrivati i naziv samoodrživi montažni objekt jer je riječ o kući koja može biti energetski autonomna, mobilna i, što je najbolje, za nju vam ne trebaju priključci za struju, vodovod i kanalizaciju, pa čak ni dozvola za gradnju. Zvuči, zar ne?

 

Ali, najbolje tek slijedi: kuća je arhitektonski zanimljiva, nimalo ne izgleda kao kojekakve montažne kolibice, u njoj se ne osjećate kao u kontejneru, opremljena je dizajnerskim namještajem, tehnološki je pravo čudo, a uz sve to potpuno je hrvatska i rezultat dugogodišnje suradnje hrvatskih proizvođača, stručnjaka iz raznih struka te inovatora koji su, zahvaljujući hrvatskoj pameti, napravili prvu posve energetski autonomnu kuću u svijetu.

- Ideja je bila dokazati da je moguće napraviti dovoljno malu stambenu jedinicu koja će se moći sastaviti poput Ikeina ormara i u kojoj će se postići minimalna potrošnja energije, a ipak normalo živjeti. Od prvotne ideje do danas bio je dug put, prepun istraživanja, rješavanja tehničkih problema, brojnih financijskih izdataka, ali i novih ideja, dorade postojećih i osmišljavanje budućih - rekao je arhitekt Ivica Gjurić, glavni projektant SMOa i, uz Hrvoja Fraismana, inicijator gradnje prototipa.

 

SMO se može kamionom prevesti na željenu lokaciju, istovariti autodizalicom i odmah koristiti. Treba pričekati nekoliko minuta da se zatvorene plohe kuće hidraulički ‘rastvore’, a jedino što trebate napraviti jest premjestiti namještaj u blagovaonici i dnevnom boravku jer je njihov pod, dok je kuća bila sklopljena, bio zatvorena ploha koja kuću štiti od vremenskih utjecaja - objasnio je arhitekt, pokazujući nam to pravo malo tehnološko čudo. Prvo što upada u oči jesu estetika i arhitektura koja je posve jednostavna, profinjena, funkcionalna i maksimalno iskorištena, a odmah zatim i finoća materijala.

Ovo puno bolje izgleda pomislila sam dok sam u stražnjem dijelu hodala po spavaćoj sobi s krevetima na kat na kojima bez problema može spavati dvoje djece, pa čak i odraslih, te po kupaonici koja se također nalazi u stražnjem dijelu kuće i “štreberski”, po pravilima struke, ima čak prirodnu ventilaciju i osunčanje. Prirodno ozračenje ima i kuhinja, koja je svojim dimenzijama dovoljna za pripremanje objeda za cijelu obitelj, ali i dnevni boravak koji zajedno s blagovaonicom ima veliku staklenu stijenu koja jamči predivan pogled i kontakt s terasom u prednjem dijelu kuće.

 

Svaki centimetar kuće pomno je promišljen, iskorišten i riješen s iznimnom preciznošću, a mnogo ormara i dvosjed na razvlačenje samo su neki od dokaza da je s pametnim tlocrtnim razmještajem i u 24 kvadrata moguće ostvariti zaklon za četveročlanu obitelj. - A što će vam ovaj ormar? - pitam dok u ovom transformeru tražim bar jednu manu.

- Pa, tu je smješteno kompletno strojarstvo, tehnički dio kuće bez kojega ona ne bi mogla biti energetski autonomna - odgovaraju mi tvorci kuće i odmah daju drugi prijedlog. - Ako imate mogućnost spajanja kuće na postojeću infrastrukturu, dakle na postojeće priključke za vodu, kanalizaciju i struju, ovdje možete držati prljavo rublje, vešmašinu i cipele - predlažu, objašnjavajući da će u tom slučaju kuća biti oko 300 eura jeftinija po četvornome metru.

 

- Zajedno sa solarnim i fotonaponskim panelima, sustavom za filtraciju kišnice, sustavom razgradnje i filtriranja otpadnih voda i kanalizacije te s ovakvim parketima, kompletnim namještajem, drvenom fasadnom oblogom i hidraulikom, ova kuća stajala bi oko 1300 eura po kvadratu. Ako ne trebate sve te sustave koji jamče energetsku autonomiju, a zadržavate kompletnu razinu opreme, stajala bi oko 1000 eura po kvadratu. Ako ste spremni na neke manje izmjene u smislu jeftinijih obloga, to bi vas stajalo oko 800 eura po kvadratu - ispričao je Hrvoje Fraisman, inženjer strojarstva koji je osmislio konstrukciju, klizne elemente i hidrauliku kuće.

Kuću smo zasad izložili na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u Velikoj Gorici, kod odmarališta Plitvice i sada ovdje, a svi ljudi koji su je vidjeli, oduševljeni su svime, osim cijenom. Posve ih razumijemo jer i mi želimo da kuća s vremenom bude jeftinija, ali za to nam je potrebna masovnija proizvodnja jer smo u gradnju samo ovog prototipa uložili više od 1,5 milijuna kuna - objasnio je arhitekt.

Dodao je kako osim ovakve kuće, imaju u nacrtima gotovih još nekoliko sličnih modela, od kojih najveći ima sto kvadrata. - Varijacije su moguće, a za američko tržište radimo na ideji kuće s hidrauličkim nogama, koja će se moći podići na visinu od dva metra te biti posve sigurna od oluja, poplava i potresa. Svakom zainteresiranom kupcu pristupamo na klasični arhitektonski način i radimo kuću baš po njegovim željama i potrebama, a cijeli taj proces, uključujući gradnju i dopremanje na parcelu, neće biti dulji od četiri do pet mjeseci - ispričao je Gjurić

Više informacija potražite na: SMO

 

Foto: Berislava Picek/EPH

Tekst: Boba Blašković

Izdvajamo

Iz drugih medija