Studio Dva arhitekta, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, na području zagrebačkog Podsljemena autori su zavidnog broja obiteljskih kuća, njih više od 20. Razgovarali smo o obiteljskom stanovanju u tom dijelu Zagreba.
• Na koji način vas dvojica zajedno funkcionirate, što je kod obiteljskih kuća i zgrada čiji posao?
TOM: Ovisno o projektu, naša je uloga da odvojeno, zajedno ili u timu konceptualno osmislimo projekt i da ga budno pratimo u svim njegovim razvojnim fazama, što najčešće uključuje aktivnu participaciju do samog useljenja u kuću.
• Koliko kuća ste radili u Podsljemenu? Koja je ovdje bila prva vaša kuća?
TOM: Između dvadeset i trideset, a prva je bila za prijatelje iz srednjoškolskih dana, što je logično kad si na početku profesionalne karijere, bez referenci. Riječ je o rekonstrukciji i nadogradnji obiteljske kuće u Andrijevićevoj ulici.
• Koja vam je zadnja realizacija ovdje?
ZIK: Obiteljska kuća uz park šumu Jelenovac. Kao i u većini projekata, zahtjevan teren i nepravilna parcela utjecale su na projektiranje.
• Kad su se pojavile vaše kuće prije gotovo 20 godina, uglavnom su se u Podsljemenu još gradile kuće s tornjićima...
TOM: "Kuće s tornjićima" manifestacija su duha hrvatskoga graditeljskog tržišta 90-ih, koje arhitekt kritičar Toni Bešlić naziva "neregularnim i nadrealnim", a čije elementarne uzuse karakterizira grubost, egoizam, bahatost i nepoštivanje struke. Bez obzira na sve navedeno odgovornost uvijek leži na arhitektima, stoga ako započinješ svoj profesionalni rad u takvim okolnostima, onda je najvažnije ostati dosljedan i ne pristati na nemoralne ponude.
• Što od vas sada investitori više traže u odnosu na prije?
ZIK: Danas su zahtjevi i očekivanja investitora veći, jer su im informacije dostupnije, što nije bio slučaj prije 20-ak godina. Novi standardi su usmjereni na tzv. održivu gradnju s naglaskom na što manju energetsku potrošnju i što manju proizvodnju svih vrsta otpada.
• Gotovo ste se specijalizirali za obiteljske kuće.
TOM: Splet tržišnih okolnosti usmjerio nas je na obiteljske kuće koje su s vremenom postale naš "zaštitni znak". Njima smo ostali vjerni do današnjeg dana, premda se u posljednje vrijeme više bavimo drugim tipologijama i mjerilima.
• O čemu je najvažnije voditi računa pri projektiranju kuća u tom dijelu Zagreba?
TOM: Budući da je prema mojem mišljenju svaka kuća interpolacija, odnos prema materijalnom kontekstu, u ovom slučaju najčešće vrlo strmom terenu, predstavlja polazišnu točku svake koncepcije.
• Što je vrlo važno za ugodno obiteljsko stanovanje?
ZIK: Za ugodno stanovanje određene obitelji treba napraviti personaliziranu kuću, projektiranu baš za tu obitelj, vodeći se njihovim konkretnim životnim navikama i željama. Uvijek krećemo od zadane situacije na samom terenu, kao što je konfiguracija terena, pogled, susjedstvo, prirodne karakteristike, strane svijeta te posebne želje klijenata.
• Često se atraktivne kuće u Podsljemenu nazivaju vilama.
ZIK: Rijetko je koja od tih kuća zapravo vila. Za vilu treba puno preduvjeta da bi kao takva sveukupno egzistirala.
• Koji je stil vaših stambenih kuća?
ZIK: Teško je govoriti o stilu, recimo, da ima neki naš potpis i prepoznatljivost, što je nama zapravo dovoljno i jako drago.
• Uz arhitekta Stjepana Planića potpisujete možda najviše arhitektonski osmišljenih kuća u tom dijelu Zagreba...
ZIK: Ponosni smo na tu činjenicu, s tim da kolege znaju koliko energije i truda treba da bi se nešto osmišljeno na papiru i realiziralo, i to onako kako je zamišljeno.
• Zašto ljudi grade luksuzne kuće? Za gušt i obitelj ili više za pokazivanje pred drugima? One su često i statusni simboli?
TOM: Sve navedeno može biti motivacija za gradnju obiteljskih kuća, ali dobra arhitektura mora ponuditi kvalitetno osmišljene prostore koji će vlasniku osigurati nadgradnju života njegove obitelji. U materijalnom smislu, to je prije svega poboljšanje standarda i komfora.
• Tko su uglavnom investitori takvih objekata?
ZIK: Investitori su različiti. Svaka kuća, kao i svaki klijent, priča je za sebe.
• Jeste li sebi sagradili obiteljske kuće?
TOM: Nismo... zasad.
• Koja je budućnost Podsljemena, s obzirom na to da je već konsolidirano područje grada. No, interes za stanovanjem, posebno u nekim dijelovima te zone ne opada.
ZIK: Ta zona je preizgrađena. Teško je pronaći česticu koja bi udovoljavala svim zahtjevima obiteljskog života, eventualno tamo gdje se mogu rušiti postojeće građevine. Budućnost vidimo u gradnji pojedinačnih obiteljskih kuća.
• Nudi li hrvatski obrazovni sustav dovoljno znanja mladim dizajnerima i mogu li konkurirati na tržištu?
- U današnje je vrijeme samoobrazovanje broj jedan. Mladi ljudi prilično lako mogu učiti o apsolutno svakom području jer su im dostupna sva znanja ovoga svijeta i samo o osobi ovis želi li ta znanja upiti ili ne. Naš je obrazovni sustav ne samo u dizajnu, nego i u drugom područjima ipak malo zaostao i kaska za svjetskim sustavima. No, to ne može biti opravdanje mladima da se ne obrazuju, da ne idu naprijed i da ne pokušaju pronaći svoje mjesto na globalnom tržištu.
Foto: Boris Kovačev/Hanza Media
