Osvrt na situaciju u metropoli

POSLJEDICE POTRESA NA TRŽIŠTE: Štete nastale uslijed nebrige i loših preinaka na objektima, snažno će utjecati na tržište nekretnina u Zagrebu

    AUTOR:
    • Dubravko Ranilović

  • OBJAVLJENO:
  • 30.03.2020. u 14:37

Zagreb, 080714.
Trg bana Jelacica, 16. kat nebodera.
Na fotografiji: Gajeva.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
CROPIX

Utjecaj trenutnih događanja na tržište nekretnina u Zagrebu. U povodu nemilog događaja koji je zadesio Zagreb i pandemije, donosimo osvrt na situaciju koja će snažno utjecati i na sustav vrijednosti u metropoli

Svi ovi događaji koji su posljedica pandemije koronavirusa, a posebno nedjeljni potres, u Zagrebu će snažno utjecati i na tržišne nekretnina. Potres će promijeniti, naravno, i odnose na tržištu grada Zagreba.

Revidirat će se sve vrijednosti, ali ne samo materijalne, već ljudske i profesionalne. Centar Zagreba i donjogradska jezgra poprilično su stradali, ali treba napomenuti da su se te donjogradske zgrade dobro držale, i niti jedna nije pala s obzirom na jačinu potresa. Većina zgrada je upravo i izgrađena nakon katastrofalnog potresa iz 1880. godine, i za ono vrijeme većina zgrada je rađena prema najvišim građevinskim standardima koji su vladali u tom trenutku u Europi. Sve što je izgrađeno nakon tog davnog potresa upravo je ono što Zagreb čini iznimno lijepim gradom - zgrade na Trgu bana Jelačića, Zrinjevac, Zelena potkova, Hrvatsko narodno kazalište, Botanički vrt i veliki broj donjogradskih palača koje su upravo tim potresom oštećene.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja upravljanja nekretninama i direktor Kastel nekretnina

 

ZBRINJAVANJE

Nije dovoljno koristiti tu predivnu gradsku jezgru, a istodobno se ne brinuti dovoljno o njoj. Da, nešto je zaista staro, ali ne nužno i loše. Najveće štete prilikom ovog potresa upravo su nastale uslijed nebrige, međutim, i zbog raznih loših intervencija na objektima. Posljednjih 80 godina nadograđuju se cijeli katovi, rade se statički neprovjerene adaptacije, ne saniraju se krovovi, ne uklanjaju bespotrebni i opasni dimnjaci, a fasade se usporeno obnavljaju u Donjem gradu. U centru grada svjedočili smo mnogim zgradama za koje nismo bili sigurni kako se uopće drže. Prilikom jačeg vjetra ili snijega morali smo paziti kojom ulicom hodamo. Ovaj potres sve je to razotkrio, ali grad je ipak izdržao.

Naravno da će neki objekti izgubiti na vrijednosti, ali neki i neće. Nakon nekog vremena bit će teško vratiti cijene nekretninama, no centar Zagreba uvijek će biti centar glavnoga grada, i uvijek će nekretnine u njemu imati svoju vrijednost. Potencijalni kupci samo će biti mnogo probirljiviji pri odabiru nekretnine za život ili posao. Neke će nekretnine zadržavati, pa u budućnosti i povećavati, vrijednost, a one u koje se neće ulagati bit će nezanimljive, odnosno bit će jeftinije.

Prve hitne sanacije u Ilici u Zagrebu nakon nastale štete od potresa koji se dogodio u nedjeljno jutro 22. ožujka 2020.

 

Ovaj potres pokazao je koliko je od vitalne važnosti planiranje prostora i urbanizam. Dok su stanovnici centra istrčali na trgove i parkove koje je netko isplanirao prije više od 100 godina, mnogi stanovnici nekih naselja - na Trešnjevci, Peščenici, Trnju... nisu imali gdje istrčati i skloniti se od potresa te bliskog kontakta i virusa. To je mnogima bilo iznimno frustrirajuće. Morali su se satima voziti u autu dok opasnost nije prošla.

Neki su u nedavnoj prošlosti gradili zgrade u kojima se zadnji katovi nasuprotnih zgrada u ulicama približavaju jedni drugima, umjesto da se udaljuju. Gradile su se nakaradne zgrade, u kojima djeca izlaze ravno na cestu. Formirale su se ulice bez trotoara za pješake, kako bi izgradili što veći broj komercijalnih kvadrata. Na kraju ih je i tržište kaznilo za takav pristup, jer su gradili loše i jeftinije prodali, umjesto da su gradili manje, kvalitetno i prodali skuplje. Istodobno su obezvrijedili cijelo područje.

Sada se, nakon ovog potresa, jasno vidi koliko su za grad od iznimne važnosti javni prostor i zelene površine, i koliko su očite sve loše strane razvoja i izgradnje posljednjih 30 godina! Javne prostore i zelene površine, ne samo da trebamo čuvati, već ih treba i stvarati.

Zagreb, 080714.
Trg bana Jelacica, 16. kat nebodera.
Na fotografiji: Radiceva ulica.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
CROPIX
 

POUKA

Ta stara pročelja u našem centru, ti debeli zidovi i drvene grede naših prelijepih zgrada, dosta toga mogu izdržati, ali one su ipak stvorene za čovjeka, stanovnika našega grada, koji na kraju mora nešto tim zgradama i vratiti. Ako nam je lijepo živjeti u njima i šetati se donjogradskim ulicama, ako možemo dovesti tisuće turista u taj grad upravo zahvaljujući njima, i ako možemo uspješno poslovati, pa zar nije red da se o njima i brinemo?

Moramo ipak promisliti da smo imali sreću što se potres dogodio u trenutku kada ljudi nije bilo na ulici, i to uslijed virusa, ali ipak nedjeljnog jutra. Nažalost, izgubili smo i mladi ljudski život. Ne usuđujem se pomisliti što bi bilo da se najjači potres dogodio u neko drugo vrijeme dana ili godine.

 

Centar Zagreba opet će živnuti. Opet će biti zanimljiv i tržišno aktivan, ali moramo izvući pouke. Posebno se to odnosi na struku i one koji upravljaju, i koji će upravljati našim prelijepim gradom. Na kraju, ostaje nam nadati se da će obnova grada koja nam slijedi, upravo kao i nakon velikog potresa prije 140 godina, ovaj grad učiniti još ljepšim i sigurnijim za sve njegove stanovnike.

Foto: Boris Kovačev/Hanza Media, Damjan Tadić/Hanza Media, Tomislav Krišto/Hanza Media, privatni album

Izdvajamo

Iz drugih medija