Prostori gradskih projekata su najvredniji i najznačajniji prostori Zagreba za njegov budući razvoj. S obzirom na to da oni određuju njegov budući identitet, gospodarski i kulturni razvoj te podižu kvalitetu života u gradu, građani moraju biti informirani i uključeni u sve etape realizacije gradskih projekata, glavni je zaključak okruglog stola “Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća – Veliki projekti Grada” u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA).
Neki od tih značajnijih gradskih projekata su prostor nekadašnje tvornice Janko Gredelj, Zagrebački velesajam, bolnica u Blatu i blok Paromlin. Sudionici okruglog stola smatraju da je za kvalitetnu realizaciju gradskih projekata potrebna provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja, a za veće i kompleksnije projekte i izrada urbanističkih planova uređenja. Istaknuli su i kako je potrebno razmisliti i o projektima na razini kvartova, tj. da svaka gradska četvrt ima mogućnost realizirati jedan manji projekt značajan za funkcioniranje kvarta.
“Preporuka je za realizaciju pojedinih velikih gradskih projekata, s obzirom na složenost poslova i veliki obim aktivnosti, osnovati interdisciplinarne timove ili angažirati vanjske suradnike pod kontrolom grada, koji bi se od početka do kraja pojedinoga gradskog projekta bavili ne samo osmišljavanjem koncepta nego i provođenjem istog”, naglasio je Tihomir Jukić, predsjednik Područnog odbora Zagreb HKA.
Sudjelovali su i Sanja Jerković iz gradskog ureda za stategijsko planiranje Grada Zagreba, profesorica sociologinja sa Studija dizajna Anka Mišetić, Irena Đokić s Ekonomskog instituta, Tomislav Dumančić voditelj odjela gradskih projekata pri Gradu Zagrebu. Idući okrugli stol biti će na temu prometa.
