U zapuštenim barakama nekadašnje Hidroelektre na zagrebačkom Vrbiku, nedaleko od poznatih nebodera Raketa, smjestio se, nakon uređenja tog prostora, ured arhitektonskog studia ARHIV. Ovaj prostrani, bojama bogat i nesvakidašnji ured otkriva potencijal mnogih neiskorištenih zgrada u gradu.
Pogledajte video!
- Naš prvi ured imao je 140 kvadrata i nalazio se na Fallerovom šetalištu uz kompleks Končara, a današnji ima 550 kvadrata i 350 kvadrata dvorišta. Kako je ured rastao, tražili smo prostor analizirajući grad i prometnu povezanost. Vrbik se pokazao kao optimalna lokacija, blizu autoputa i glavnih gradskih prometnica u svim smjerovima, uz izvrsnu povezanost s gradskim prijevozom, istovremeno 10-ak minuta od centra grada - kaže Pero Vuković, arhitekt i osnivač ARHIVA.
Arhitekti su zapušteno pročelje nedaleko od Raketa na Vrbiku obojali u mat smeđu boju
POLJUD
Zapušteni i zanemareni kompleks posrnulog građevinskog poduzeća, u susjedstvu zvan “barake”, i njegov “nevidljivi” potencijal jako ih je privukao. Kroz razgovor i istraživanje saznali smo da je prostor imao veliku inženjersku ulogu u razradi projekata i izgradnji mnogih ključnih građevina, uključujući stadion Poljud arhitekta Borisa Magaša. Privukle su ih i mirnoća i pitomost lokacije, kao i visoko zelenilo koje je okružuje te ime same adrese - Zeleni trg.
Barake su bile u lošem stanju. Prvo su sami srušili sve pregradne zidove od porobetona kako bi maksimalno otvorili velike prostore za zajednički rad.
Studio ARHIV prostire se na 550 kvadrata. U jednom od dugačkih i širokih hodnika je i stol za zajednički objed zaposelnika
- Nosivi zidovi su zadržani, ali smo istovremeno ‘iščupali’ vrata, dovratnike i nadvoje, kao i opeku iznad njih te smo tako izloženi razbijeni zid samo obojili. Podovi su bili od najrazličitijih materijala i svaki na svojoj visini - sve smo poravnali cementnom glazurom ojačanom vlaknima prosječne debljine četiri centimetra, koja je ostala vidljivi beton, i zaštitili je mat lakom za parkete - opisuje nam Pero Vuković tijek obnove.
Svaka prostorija dobila je svoju boju - bojom su tretirani zidovi, stropovi, cijevi, vratna i prozorska krila - kao da je cijela soba “uronjena” u svoju boju. Ista boja je potvrđena i nijansom zavjesa koje štite od pretjeranog osunčanja i povremeno osiguravaju privatnost.
Studio ARHIV ima 14 zaposlenika, među ostalima arhitekte iz Kostarike, Južne Koreje, Tajlanda i Italije
MAKETARNICA
Time su prostorije dobile identitet i stvoreni su različiti ambijenti.
Tu je nekoliko soba za sastanke, prostorija s uzorcima materijala, arhiva, maketarnica, fotostudio maketarnice, soba za printanje, plotanje i uvez, dnevni boravak i blagovaonica u kojoj zajedno ručaju te prostori za rad.
- Boje su pažljivo birane, no svejedno je prilikom kupovine boja distributer za boje mislio da se uređuje dječji vrtić. Sve smo ih nanosili sprejanjem, ne valjcima i kistovima - dodaje P. Vuković.
Dio namještaja je preseljen iz starog ureda, a dio su uzorci s projekata koje rade. Neki komadi su samostalno rađeni i projektirani, a poneki su naručeni ili kupljeni kao gotovi pa prilagođeni. U prostorijama u kojima se zadržava i sjedi dulje, postavljeni su slobodnostojeći tepisi, takozvani area rugovi. Posebnost je da je svaki dizajnirao jedan arhitekt iz ureda, bez ograničenja teme, te time obilježio prostor.
- Budući da je naš ured ujedno i showroom, razni detalji iz projekata pojavljuju se - ‘iskaču’ po uredu. Makete, koje su dio svakog projekta, imaju svoje mjesto po cijelom uredu - ističe on.
Zanimljive su i “krivo” kupljene linijske svjetiljke koje su pet godina stajale u spremištu i pronašle svoju svrhu kao linija u narančastom hodniku omeđenom šarenim vratima koji vodi od ulaza. Sama ulazna vrata i ograda njihov su dizajn i sirovo su pocinčana.
ČESTA PREUREĐENJA
Pročelje je, kao i oluci, bojano u smeđu boju najsličniju boji dotrajalog crijepa na krovu, kako bi kuća postala “monovolumen”.
Dvorište u ljetnim mjesecima postaje oaza za boravak. Nedavno su, slaveći 5 godina ureda, u dvorištu organizirali predavanje važnog nizozemskog arhitekta i povjesničara umjetnosti Stephana Petermanna. Prostor ARHIVA se tada instantno pretvorio u mjesto za predavanje, druženje i tulum.
- Preuređenje prostora, zatečenog u stanju raspadanja, u nešto čemu se dodaje nova vrijednost i što u potpunosti služi svrsi suvremena je tema kojom se svakodnevno susrećemo na više od 50 posto projekata koje radimo - zaključuje Pero Vuković.
Studio ARHIV je osnovan 2014. godine i danas broji 14 zaposlenika, među ostalima iz Kostarike, Los Anglesa, Južne Koreje, Tajlanda i Italije.
Foto: Berislava Picek /Hanza Media
