U zapadnom dijelu Zagreba, u zgradi sagrađenoj 80-ih godina koja ima pet ulaza, nalazi se jedan dupleks stan koji je mala zelena oaza skrivena unutar gradskog tkiva.
U tom suvremeno uređenom stanu, koji je arhitektica Sandra Perić Klapan uredila za supruga i sebe, mnogo je zelenila i zanimljivih komada namještaja, kao što je polica za knjige i biljke od armaturnih šipki i kubusa od OSB ploča, koja se nalazi u hodniku uz stubište. Osim sitnih ukrasnih detalja s pojedinih putovanja vlasnika, glavnu dekoraciju u stanu čine razne biljke koje u kombinaciji s drvenim elementima daju prostoru toplinu i energiju.
- To je super način kako obogatiti interijer bez pogreške i pretjerivanja jer će biljke s godinama samo povećavati atraktivnost prostora - ističe arhitektica Sandra Perić Klapan.
Stan veličine 120 kvadrata ima 90 kvadrata unutarnjeg prostora, dok je ostatak vanjski koji čine loggie na prvoj etaži i terase na drugoj.
U stanu se nalazi klasično sobno bilje koje ne zahtijeva posebnu brigu: fikus, zeleni ljiljan, dracena, paprat, sanseverija, orhideja, monstera...
- Na loggi će se svako proljeće saditi začinsko bilje koji će se poslije naći na kuhinjskom stolu, na terasi su posađene penjačice koje će, nadam se, nakon nekog vremena uspješno zauzeti drvenu pergolu, to su jasmin i ruže te manje puzavice koje se šire pri tlu žardinijere - rekla je arhitektica.
Pitamo koja im je najdraža biljka u stanu i zašto. I koliko joj njege treba?
- Jako volim mlado stablo sibirskog limuna sa specifičnim bodljama koje sam dobila na poklon. Limun je citrus kojemu treba više njege nego ostalom sobnom bilju, pogotovo ako je lončanica - odgovara Sandra Perić Klapan.
Nastavljamo razgovor o adaptaciji samog stana. Što su najviše željeli postići u svom životnom prostoru?
- Zamisao je bila stvoriti čist, otvoren prostor s puno svjetla, unutar kojega su smješteni jednostavni elementi namještaja i opreme. Oni čine bazu interijera koja će se tijekom godina postupno puniti zanimljivim detaljima iz zajedničkog života - objašnjava arhitektica.
Tlocrtni raspored stana u startu je bio vrlo zahvalan. Kako je boravišni prostor na prvoj etaži, a spavaći na drugoj, nije bilo potrebno provesti značajnija rušenja.
- Ideja je bila ogoliti interijer u potpunosti, promijeniti sve stare drvene obloge, pločice i parket te napraviti novo otvorenije stubište. Jedino što je izvornom tlocrtu bilo loše to je zatvorena mala kuhinja bez slobodnih radnih ploha pa smo je proširili. Jedini način da se to napravi bilo je proširenje kuhinje u prostor blagovanja - kaže arhitektica.
Boravak na prvoj, spavanje na drugoj etaži
Tako je glavni zadatak vlasnicima stana bio na prvoj etaži napraviti ugodan boravišni prostor, maksimalno povezan s kuhinjskim dijelom. Nekadašnji prolaz između kuhinje i blagovanja je zatvoren i naglašen dugačkom hrastovom drvenom plohom koja je prema potrebi kuhinjska radna ploča ili blagovaonski stol. Njihov omiljeni kutak u stanu je sada upravo taj stol u kuhinji/blagovanju, koji je središnje mjesto druženja i rada.
Volumen kuhinje čine dvije linije donjih crnih elemenata i bijeli volumen gornjih elemenata koji prema hodniku formiraju prolaz i pogled na stubište.
- Novo stubište je ostalo u ulaznom hodniku, samo je prvi krak okrenut bliže ulazu. Ideja je bila da stubište bude jednostavno, prozračno i da njegova ograda postane baza za policu koja se proteže kroz dvije etaže i čini ulazni prostor atraktivnim - navodi Sandra Perić Klapan.
Unutar te visoke police postavljeni su otvoreni kubusi od OSB-a i medijapana koji čine niše i police za knjige i biljke. Građa nekadašnjeg drvenog stubišta maksimalno je iskorištena jer su od njega napravljena gazišta za nova stubišta te kuhinjski stol i stolice s kotačima na strani kuhinje.
Boravak je definiran drvenim volumenom ormarića s TV-om i zelenom oazom koja se nalazi uz staklenu stijenu iza koje je smještena loggia koja čini vanjski boravak. Ostatak namještaja su jednostavni komadi sjedećih garnitura i stolića.
Stvari s bakinog tavana
- Posebno volim sjedeći asortiman za koji možda uskoro neće više biti mjesta u stanu. Ti elementi nemaju fiksnu poziciju, nego se premještaju iz prostorije u prostoriju prema potrebama.
Dvije fotelje u boravku i stolicu za ljuljanje sam restaurirala i preselila u stan s tavana bakine i djedove vikendice, koje su tamo provele barem tridesetak godina. Stolice u radnoj sobi dio su asortimana iz nekadašnje opreme stana koje su također zadržane i restaurirane - priča nam arhitektica Perić Klapan.
U stanu su sami napravili lampe iznad stola u kuhinji/blagovanju te ormar i krevet u spavaćoj sobi.
Na sjevernoj strani etaže nalazi se radna soba koja s jedne strane zida ima kontinuiranu policu i veliki stol, a s druge strane radni stol za njene hobije: šivanje i izradu arhitektonskih maketa.
- Imam puno hobija, među kojima mi je najdraže šivanje. Trenutačno se ne stignem tome posvetiti, ali razmišljam o manjim projektima - kaže ona.
Na drugoj etaži nalaze se spavaće sobe i kupaonica.
- Kupaonica nije bila dio rekonstrukcije stana, nego smo kod nje odlučili postojeće plave pločice obojiti u bijelo te dodatno prostoriju osvježiti bijelim elementima kupaonskog ormarića i drvenom policom - rekla je arhitektica.
U spavaćoj sobi je iskorištena kosina stropa kako bi se napravio visoki ugradbeni ormar, podijeljen u dvije zone između kojih je polica za knjige i slike. Donja zona ormara i krevet napravljeni su od sirova medijapana. U spavaćoj sobi posebni ugođaj prostoru daju biljke monstera i aloa vera. Uz sobu se nalazi terasa.
Zanimalo nas je i koja je prednost te eventualna mana dupleks stana.
Svaki stan ima svojih prednosti i mana, ovisno o tome koliko je funkcionalan. Ako je funkcionalnost zadovoljena, velika prednost dupleksa u odnosu na klasične stanove jest otvoreni dvoetažni prostor galerije ili stubišta koji može biti vrlo atraktivan oblikuje li se na odgovarajući način. Prednost ovog stana je njegova jasna podjela na boravišni prostor na prvoj etaži i spavaći na drugoj, što pridonosi jednostavnijem korištenju i boravku u njemu. Koliko je prva etaža otvorena i čini jednu interaktivnu zonu toliko je druga etaža odvojenija i intimnija - odgovara arhitektica.
Projektirati za sebe
Osim atraktivnog bilja, šarm stanu daje i nekoliko umjetničkih djela. Apstraktne slike žarkih boja na stubištu i u boravku djelo su akademske slikarice Martine Klapan Štambuk.
Za kraj nam je mlada arhitektica objasnila koji joj je bio izazov projektirati prostor za sebe, a ne kao inače za druge.
- Nije bilo potrebe raditi više varijanti rasporeda kao što radim za ostale klijente, pokazujući im prednosti i mane svake varijante. Kako je ovaj prostor svojim postojećim tlocrtom nametnuo osnovni koncept, više sam se fokusirala na pojedine detalje koji će suptilno obogatiti interijer. No, izazovno je projektirati sam sebi prostor, previše je ideja koje želiš ujediniti, a nikako ne smiješ pretjerati. Sva sreća, to je proces koji traje određeno vrijeme pa se na kraju kristalizirala jedna jednostavna varijanta sa zanimljivim detaljima - zaključuje Sandra Perić Klapan.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
