Plinske aparate za centralno grijanje treba servisirati barem jednom u dvije godine, a rad bojlera, njegovo podešavanje i čišćenje i ostalo treba provesti jednom godišnje.
Majka i beba u bolnici zbog trovanja plinom, Na tuširanju se 19-godišnjak otrovao plinom, Kći pronašla beživotna tijela oca i majke, sumnja se na plin… To su samo neki od brojnih naslova iz crne kronike koji nas upozoravaju da neispravne instalacije i plinski bojleri, koji uzrokuju trovanje ugljičnim monoksidom, na žalost, svake zime uzimaju nove živote. A sezona grijanja samo što nije počela, stoga je važno znati neka pravila i adekvatno se pripremiti.
Pri pojavi mirisa plina nikako ne uključujte niti jedan električni uređaj i otvorite vrata i prozore
Ona prvenstveno podrazumijevaju osiguranje potrebnog energenta i adekvatne uređaje za proizvodnju toplinske energije. U Gradskom stambeno komunalnom gospodarstvu (GSKG) objašnjavaju da različiti sustavi zahtijevaju i različite postupke održavanja, o čemu brigu vode vlasnici za vlastite samostalne sustave (etažno grijanje), suvlasnici zgrada putem upravitelja za zajedničke samostalne sustave (kotlovnice) i proizvođač toplinske energije, distributer, odnosno kupac za zatvorene i centralne sustave grijanja (HEP toplinarstvo).
– Održavanje plinskih aparata za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode, tzv. bojlera, uglavnom je periodično (najčešće servis minimalno svake dvije godine), prema naputku proizvođača, i o tome brinu vlasnici tih uređaja – objašnjavaju u GSKG-u. Za kontrolu rada bojlera, njegovo podešavanje, čišćenje i, ako je potrebno, zamjenu dotrajalih dijelova brine se vlasnik, i to tako da jednom godišnje pozove servisera. Radijatore pak, kad je riječ o vizualnoj kontroli, provjerava sam vlasnik. Radi ispravnog funkcioniranja treba ih povremeno isprati od taloga, ovisno o količini u sustavu grijanja.
Ugovor o koncesiji
Jedan od važnih segmenata je provjera i održavanje dimnjaka. – Temeljem Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova, redoviti pregled i čišćenje dimnjaka na području grada Zagreba obavlja pravna ili fizička osoba/obrtnik, registrirana za obavljanje dimnjačarskih poslova, koja je s Gradom sklopila ugovor o koncesiji (ovlašteni dimnjačar).
Ugovorom o koncesiji određeno je dimnjačarsko područje, odnosno dio grada na kojem dimnjačar obavlja poslove. Opseg poslova i rokovi obavljanja propisani su navedenom odlukom, a ovise o vrsti goriva, tipu i snazi ložišta i drugome – kažu u GSKG-u te dodaju da su za poštivanje propisanih rokova odgovorni ovlašteni dimnjačari, dok vlasnici, odnosno suvlasnici zgrada moraju osigurati neometan pristup uređajima za loženje i dimnjacima.
Najčešći uzrok istjecanja plina su neadekvatna i dotrajala brtvila na spojevima instalacija ili nestručno rukovanje uređajima. U GSKG-u upozoravaju: pri pojavi mirisa plina ne smije se uključivati niti isključivati električne uređaje (rasvjeta, zvona, izvlačiti električnu utičnicu i sl.), koristiti otvoreni plamen ili drugo što bi moglo izazvati štetu. Treba otvoriti vrata i prozore radi provjetravanja, zatvoriti zaporni ventil ispred trošila ili plinomjera i obavijestiti dežurnu službu Gradske plinare Zagreb.
Zakoni i propisi
Sigurnost se ipak može povećati redovitim održavanjem plinskih aparata, odnosno kontrolom dimnjaka. – Kako se u prirodni plin stavlja dodatak specifičnog mirisa, propusnost same instalacije se može osjetiti njuhom. Prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima, u stambenim zgradama se plinska instalacija preventivno ispituje instrumentima minimalno jednom u deset godina (Gradska plinara Zagreb), a odlukom vlasnika može i češće – zaključuju u GSKG-u.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
