Nakon višegodišnjeg kontinuiranog pada, statistike potvrđuju da je lani došlo do stabilizacije i uzlaznog kretanja na tržištu.
Trend dobrih turističkih rezultata povećao je interes domaćih i stranih kupaca za stambene nekretnine na Jadranu, što je rezultiralo rastom cijena.
Za razliku od EU u kojoj je pad cijena stambenih nekretnina zabilježen od trećeg kvartala 2011., a zaustavljen do kraja 2013., u Hrvatskoj je gospodarska kriza imala puno jači i dugotrajniji utjecaj. Međutim, nakon višegodišnjeg kontinuiranog pada cijena stambenih nekretnina, koji se bilježi od drugog kvartala 2012. pa do kraja 2015., počinje se ponovno bilježiti njihov rast.
Prema podacima DZS-a, cijene stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine u Hrvatskoj su porasle 1,03 posto u odnosu na prethodni kvartal te 1,46 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
- Oporavak cijena temelji se na povećanoj vrijednosti transakcija s postojećim stambenim objektima, dok cijene novih stambenih objekata i dalje padaju - priopćeno je iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize pri HGK.
JADRAN U PLUSU
Prema geografskim područjima, međugodišnji je rast bio izraženiji u cijeni stambenih objekata u Zagrebu (2,05 posto) nego na Jadranu (1,78 posto), dok je na ostalom području zabilježen pad cijena od 1,41 posto. Međutim, promatraju li se sva tri kvartala 2016., kontinuitet rasta na godišnjoj razini bilježi se samo na području Jadrana. Očito je da je višegodišnji trend dobrih turističkih rezultata povećao interes domaćih i stranih kupaca za stambene nekretnine na Jadranu, što je rezultiralo i rastom njihovih cijena.
Ti podaci potvrđuju očekivana kretanja i stabilizaciju na tržištu nekretnina, ali i ulaz u novi građevinski ciklus. Tako je u prvih 11 mjeseci 2016. izdano 28,7 posto više građevinskih dozvola za gradnju novih stambenih zgrada u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je broj izdanih građevinskih dozvola za stanove povećan za 31,4 posto.
TEŠKA PROCJENA
- To će utjecati i na ponudu stambenih nekretnina, što će, ovisno o kretanju potražnje, djelovati i na formiranje cijena. Na strani potražnje očekuje se pozitivan utjecaj gospodarskog rasta i poboljšanoga potrošačkog optimizma, što bi uz poreznu reformu, koja povećava raspoloživa sredstva stanovništva, moglo rezultirati i povećanim interesom za kupnju nekretnina - navode u HGK i dodaju kako je trenutačno teško procijeniti reakciju stanovništva s obzirom na to da su pri i dalje potisnutom kretanju stambenih kredita nejasni učinci mješovitih poreznih promjena povezanih s oporezivanjem nekretnina. Pritom loši demografski trendovi i iseljavanje mladog stanovništva ograničavajuće djeluju na snagu oporavka potražnje za stambenim nekretninama.
CIJENE U EU
Najveći rast bilježe Mađarska i Latvija
Cijene stambenih nekretnina u EU kreću se znatno dinamičnije nego u Hrvatskoj. Tako su, prema podacima DZS-a, u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na prethodni kvartal povećane 1,5 posto, a u odnosu na treći kvartal 2015. za 4,3 posto.
Najveći rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Mađarskoj (+11,6 posto), Latviji (+10,8) i Bugarskoj (+8,8).
Istodobno je pad cijena zabilježen u samo dvije zemlje, i to na Cipru (-3,3 posto) i u Italiji (-0,9). Pritom je Hrvatska pozicionirana među zemlje s niskim rastom cijena.
Tako je prema kvartalnom rastu (treći kvartal 2016. u odnosu na drugi kvartal 2016.) osam zemalja bilježilo niži rast cijena nego u Hrvatskoj, dok su prema godišnjem rastu cijena (treći kvartal 2016. u odnosu na treći kvartal 2015.) samo tri zemlje zabilježile pad ili niži rast (Cipar, Italija i Finska).
