Cijene stambenih nekretnina u 2015. godini u Hrvatskoj pale su za samo 2,12 posto, što daje naznake da bi mogao uslijediti porast transakcija – prvi put nakon 2008. godine
Najave stručnjaka napokon potvrđuju i brojke: na tržištu nekretnina ove godine dolazi po pozitivnog preokreta! Naime, prema podacima Burze nekretnina i njenom BN indeksu stambenih nekretnina, cijene u 2015. godini su pale za 2,12 posto što, s obzirom na pad od 9 posto u 2014. godini, predstavlja određenu stabilizaciju cijena na nekretninskom tržištu. – Točno, možemo zaključiti da dolazi do stabilizacije cijena stambenih nekretnina. S obzirom da su cijene nekretnina dosegle realnije okvire očekujemo da će se povećavati interes kupaca, te da će broj transakcija prvi put nakon 2008. godine porasti. Bilo bi nerealno očekivati da će cijene narednih godina rasti, ali sigurno neće niti drastično padati – kaže kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Dodaje kako se i na kraju ove godine očekuje pad cijena, ali minimalan, pa bi postignuta stabilnost mogla biti dobar poticaj za investitore u stambeni sektor.
Realniji okviri
– Spuštanje cijena u realnije okvire definitivno je jedan od glavnih razloga povećane potražnje i realizacije, iako je na potražnju isto tako utjecao povećani optimizam građana, rast gospodarstva – doduše mali, ali ipak rast, zatim male kamate na štednju te pad tržišta vrijednosnica. Građani naprosto smatraju da je osim što je stanovanje potreba, to još uvijek i vrlo solidna i sigurna investicija – ističe Ranilović. Dodaje kako ipak treba imati na umu da su nekretnine u većem dijelu Hrvatske vrlo niskih cijena i da se teško mogu komercijalizirati, a samo manji dio nekretninskog tržišta doživljava oporavak. Potražnja ovisi prije svega o lokaciji, ali i o vrsti nekretnine.
Manji interes za kuće
– Povećani interes bilježimo za stambenim nekretninama u Zagrebu i priobalju. Interes nije isti niti za sve stambene nekretnine na navedenim lokacijama. Tako da se preferiraju iznimne lokacije ili stanovi s vrlo niskim cijenama, odnosno takozvani povoljni stanovi. Već duže traje trend povećanog interesa za stanovima u odnosu na kuće što je uzrokovalo pad cijena kuća. Znači, traži se ono najbolje, ali i ono najjeftinije – naglašava.
Prema podacima Burze nekretnina, lani su se prosječne tražene cijene stanova u Hrvatskoj, analiziramo li statistiku na mjesečnoj razini, kretale od 1434 do 1695 eura po kvadratu, a realizirane od 1322 do 1502 eura po kvadratu. U Zagrebu su se prosječne tražene cijene kretale od 1382 do 1879 eura po kvadratu, a realizirane od 1321 do 1867 eura po kvadratu. Na Jadranu su se cijene oglasa u prosjeku kretale od 1664 do 2150 eura po kvadratu, a stanovi su kupovani po prosječnim cijenama od 1588 do 1994 eura po kvadratu.
Određivanje kriterija
U 2014. godini prosječne tražene cijene u Hrvatskoj kretale su se od 1523 do 1694 eura po kvadratu, a postignute od 1236 do 1429 eura po kvadratu. Iste godine u Zagrebu su se prosječne tražene cijene stanova kretale od 1373 do 2031 eura po kvadratu, a postignute od 1298 do 1524 eura po kvadratu. Na Jadranu, pak, u prosjeku se tražilo između 1585 i 2180 eura po kvadratu, a kupovalo se po prosječnim cijenama između 1309 i 2002 eura po kvadratu. – Ako uzmemo u obzir da je najveći broj realiziranih kupoprodaja bio oko 1400 eura po kvadratu, taj pad u prosjeku iznosi svega 30 eura po kvadratu za prosječnu nekretninu, dok je samo za ilustraciju 2014. godine pad cijene u prosjeku iznosio 130 eura po kvadratu – pojašnjava.
Dok jedni kupci preferiraju top lokacije i ono najbolje iz ponude, drugi traže one najjeftinije
Međutim, odmah ističe da prosječne cijene ne pokazuju realnu sliku jer se u ruralnim krajevima Hrvatske neke nekretnine ne mogu niti prodati, a nekada su cijene, primjerice za kuće, svega nekoliko stotina eura po kvadratu. – Prosječna cijena u tom trenutku ovisi o broju prikupljenih podataka, a znamo da ih je puno više iz urbanih dijelova i priobalja. Cijena dobivena kao prosječna će biti sigurno pogrešna. Zato treba određivati cijenu prema što više kriterija, a posebno onih što se tiču lokacije. Zato je puno ispravnije računati prema indeksima, kao što je i BN indeks – pojašnjava Dubravko Ranilović. Više statističkih podataka pronađite u tablicama, a dodatne informacije možete doznati na burza-nekretnina.com.
Statistika portala Crozila
Tražene cijene u siječnju 2015.
A kako su se cijene kretale u prvom mjesecu ove godine? Prema podacima portala za nekretnine i turizam Crozilla.com, prosječne tražene cijene u siječnju su u većini gradova nastavile lagano padati, no najveći mjesečni pad bilježi Split. Tamošnje su cijene pale za 1,4 posto, a za jedan se kvadrat u prosjeku tražilo 2206 eura, što je 30-ak eura manje no mjesec prije. Pad cijena od 0,2 posto zabilježen je u Osijeku, gdje je prosječna tražena cijena kvadrata iznosila 972 eura, te u daleko skupljoj Opatiji u kojoj se za kvadrat stana u prosjeku tražilo čak 2907 eura. – Poredak najskupljih i najjeftinijih gradova po pitanju cijena stanova nije se promijenio ni u novoj godini.
Naime, gradovi s najviše stanova visokih cijena i dalje se nalaze na obali te su se i tijekom siječnja na tim područjima mogli pronaći oni s cijenama kvadrata i po 10.000 eura. Na kontinentalnim područjima u većini su se gradova oglašavane cijene kretale najviše do oko 2000 eura, a izuzetak je bio samo Zagreb u kojem je bilo i onih s cijenama od 5000 eura po kvadratu – kažu na portalu. Stanovi u najskupljem Dubrovniku oglašavani su po prosječnoj cijeni od 3009 eura po kvadratu, što je 0,5 posto manje nego u prosincu 2015. godine. U jednakom su postotku Bjelovar i Šibenik zabilježili pad, a Zadar porast cijena. Naime, za stan u Bjelovaru tražilo se 809 eura po kvadratu, u Šibeniku 1435 eura, a u Zadru 1747 eura. Što se tiče Zagreba, cijene su na mjesečnoj razini porasle za 0,6 posto, pa je prosječna tražena cijena iznosila 1621 euro po kvadratu.
Foto: Shutterstock
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
