Obrisi kranova prije nekoliko godina isticali su se na zagrebačkom horizontu, a grad je nalikovao velikom gradilištu. Međutim, dolaskom krize gradilišta su se polako gasila, a potražnja za nekretninama se smanjila. Istodobno se smanjila i potražnja za gradnjom novih nekretnina, pa je pala i potreba za kupnjom građevinskih zemljišta. Samim time smanjio se obujam prodaje građevinskih zemljišta, a pale su i cijene koje, čini se, nisu motivirale potencijalne investitore na kupnju.
Prema podacima portala Crozilla, prosječne tražene cijene građevinskih zemljišta prošle godine bile su 13 posto niže nego 2010., a pritom je najveća razlika u cijenama zabilježena upravo u Zagrebu. Tako su se donedavno građevinska zemljišta prodavala za 214 eura po kvadratu, a sada se tražene cijene kreću oko 160 eura po kvadratu. Znači, cijena je pala za 25 posto.
Možemo li reći da su to napokon realne cijene, kakva je ponuda, a kakva potražnja za građevinskim zemljištima te ima li realizacija, razgovaramo s Borom Vujovićem iz agencije za nekretnine Opereta. Budući da zemljišta dijelimo u nekoliko kategorija, a nama su najinteresantnija ona za gradnju stambenih zgrada i obiteljskih kuća, Vujović ističe kako se ona razlikuju po izgrađenosti, priključcima, susjedstvu, infrastrukturi, prilaznim putevima, ali i širini, o čemu, naravno, ovisi i njihova cijena.
Ego prodavatelja
– Teško je uspoređivati pad cijena u posljednjih godinu dana zbog malog prometa, ali od početka krize možemo reći da su cijene pale sigurno za 30 posto – kaže Vujović. Iako cijene već niz godina padaju, vlasnici atraktivnih parcela i dalje imaju previsoke zahtjeve pa kupoprodaje izostaju. – U Zagrebu nema puno kvalitetnih zemljišta na dobrim lokacijama, odnosno ako ih i ima, cijene su nerealno visoke.
Čest problem kod zemljišta za gradnju stambenih zgrada su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nedoneseni detaljni planovi, dok vlasnici zemljišta za gradnju obiteljskih kuća na atraktivnim lokacijama, a tu prije svega mislim na zonu tramvaja, postavljaju nerealno visoke cijene jer tretiraju zemljište kao potencijalno gradilište za stambenu zgradu – objašnjava Vujović i dodaje kako atraktivne lokacije imaju potencijalne kupce, ali nitko nije spreman dati tražene iznose.
– Razlog je često ego prodavatelja koji ne može podnijeti da je susjed prije osam godina prodao kvadrat zemljišta za 500 eura, a on danas može dobiti samo 200 eura po kvadratu. Ti vlasnici nisu opterećeni kreditima, za razliku od prodavatelja stanova, pa nemaju pritisak na prodaju i mogu čekati. To su uglavnom nasljedstva i nisu spremni na kompromis. Prodavatelji ne mogu shvatiti da Pantovčak, Srebrnjak i slične lokacije više ne vrijede 1000 eura po kvadratu, odnosno da kupci nisu to spremni platiti.
Loše lokacije, bez priključaka, s lošom infrastrukturom i prometnom povezanošću nitko ne želi kupiti. Za mnoga zemljišta više ne vrijedi poslovica svaka roba ima kupca jer se ne mogu prodati. Mnogi vlasnici, kad se stvarno žele riješiti, idu parolom daj što daš – kaže Vujović. Prema njegovim riječima, najviše se traže centar i širi centar, odnosno zona tramvajskih linija. U centru grada prodaju se stare kuće ili zgrade u ruševnom stanju, koje se ne mogu renovirati, nego se ruše te grade ispočetka. I tu su, ističe, najveći problem vlasnici, a među njima ima zaštićenih stanara, koji imaju nerealne zahtjeve. S druge strane, na rubnim dijelovima grada je ponuda velika, ali je interes slab ili nikakav.
Slaba realizacija
Također, dodaje, slab je interes i za zemljištima komercijalne i industrijske namjene. Jednostavno, kaže, postoje lokacije koje se ne mogu prodati jer nema kupaca, a u njih spada i podsljemenska zona koja je prije par godina bila iznimno tražena. Tu je, ističe Vujović, najveći problem infrastruktura koje u pojedinim dijelovima grada nema ili je nedostatna. – Kod nas još uvijek nije zaživio zapadnjački način života u koji su mnogi investitori i kupci polagali nade, stoga vrijedi pravilo da je zona tramvaja zakon – napominje Vujović.
Dodaje da je potražnja slaba, a razlog su nerealne cijene i velika količina gotovih nekretnina čije su cijene niže u ovom trenutku pa se kupcima više isplati kupiti gotovu kuću, nego izgubiti dvije godine na dozvole, gradnju i ostalo. – Realizacija je slaba i nema naznake da će uskoro biti bolja – naglašava. Promatra li se, pak, okolica Zagreba, Vujović ističe kako postoji interes za Samoborom i Sv. Nedeljom gdje su cijene niže. Pritom je Sv. Nedelja zanimljiva za objekte komercijalne namjene, a sve je zanimljivija i nova zona u Rugvici.
Foto: Arhiva Cropix, Shutterstock
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
