Svaka država članica fokusirala se prvenstveno na spas ljudskih života, a potom i radna mjesta, dok su se njihove vlade pokušavale snaći u situaciji bez presedana. No, bura se smirila. Epidemiološka situacija u Europi znatno je povoljnija nego što je bila tijekom uskršnjih praznika, a Bruxelles trenutno traži odgovor na pitanje „kako i kuda dalje?“.
Europarlamentarci su na svibanjskoj plenarnoj sjednici usvojili novu rezoluciju kojom su tražili da se paket gospodarskog oporavka EU nakon krize uzrokovane koronavirusom prvenstveno iskoristi za zelenu transformaciju gospodarstva, jačanje otpornosti ulaganjima u Zeleni plan te digitalnu agendu.
Sve više dužnosnika europske politike, neovisno i ideološkoj pripadnosti ili instituciji za koju rade, smatra da bi ova kriza trebala poslužiti kao svojevrsni akcelerator ambiciozne klimatske reforme u sklopu Europskog zelenog plana, a s tom se procjenom složio i izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans koji zelenu ekonomiju smatra slamkom spasa europskog gospodarstva.
Zastupnici Europskog parlamenta, uz vodstvo grupacije Zelenih, inzistiraju na tome da Europski zeleni plan postane samo srce Fonda za oporavak EU 'teškog' 750 milijardi eura kojeg je krajem svibnja predstavila šefica Komisije Ursula von der Leyen.
Zeleni smatraju kako će izdašna financijska potpora Europske komisije nepovratno oblikovati gospodarstvo EU, ali i njezino društvo, pa drže da bi se novac poreznih obveznika trebao koristiti za potrebe zelenih tranzicija i inkluzivnih rješenja.
Ska Keller
„Novac naših poreznih obveznika ne trebamo ulagati u stara ekonomska rješenja, već u ona koja će koristiti buduće generacije. Trebali bismo iskoristiti priliku da javna sredstva u jeku krize prestanemo davati kompanijama koje posluju u poreznim oazama, već bismo ih trebali namijeniti u transformaciju gospodarstva koja će u konačnici smanjiti socijalne razlike“ objasnila je zastupnica Europskog parlamenta Ska Keller (DE, Zeleni), tijekom online rasprave #EPtalks na tu temu.
S njezinom se procjenom slaže i Jagoda Munić, direktorica mreže Friends of the Earth Europe, koja smatra da bi se više trebali fokusirati na kratkoročne ciljeve i reforme.
Jagoda Munić
„Kada je riječ o gospodarstvu, ne možemo se nastaviti ponašati po starom. Trebali bismo smanjiti utjecaj korporativnog lobija jer se prečesto dogodi da interes velikih kompanija bude nadređen javnom interesu“ zaključila je Munić.
Obje sugovornice složno su zaključile da se iz krize bez presedana mogu naučiti važne lekcije za budućnost, a da je internet dokazao kako se može sudjelovati u brojnim zanimljivim događanjima bez putovanja kojima se nepotrebno zagađuje okoliš. Također, tvrde, karantena je brojnim građanima pokazala ljepotu obrađivanja vrtova ili uzgajanja vlastitih kultura.
Milijune građana diljem svijeta proteklih je mjeseci bilo primorano raditi od kuće, a to im je omogućio stabilan dotok struje, ali i interneta. Upravo je taj trend, smatraju eurozastupnici, dokazao važnost energetike i digitalizacije, pa smatraju da bi EU nakon krize trebala postići dogovor oko izgradnje stabilnog i dugoročnog energetskog sustava, koji odgovara činjenici da na energetiku odlazi trećina globalne industrijske i ekonomske aktivnosti. Glavna zadaća te reforme bila bi garantirati dostupnost i sigurnost energetike, čak i u trenucima neviđenih globalnih kriza. Jednako tako, veliki bi naglasak u reformi bio stavljen i na diverzifikaciju energetike, kojom bi se pokušalo spriječiti da jedna kompanija preuzme monopol na tržištu.
Takvi su projekti, prema mišljenju zastupnika Europskog parlamenta, motori pozitivnih promjena i otvaranja novih radnih mjesta, čiji će krajnji rezultat biti ekonomski rast, dostupnost energije i zamjena zastarjele infrastrukture koje će gospodarstvo učiniti otpornijem na buduće šokove.
Međutim, valja naglasiti da čak i najveći zagovaratelji Europskog zelenog plana kao srca gospodarskog oporavka EU upozoravaju na kratkoročni efekt reforme, a to je gubitak radnih mjesta. Očekivano, ta je informacija uznemirila brojne radnike koji strahuju da bi mogli izgubiti svoj posao u jeku nezapamćene svjetske ekonomske krize. No, Zeleni tvrde da je riječ isključivo o kratkoročnom efektu kojim će se ugasiti zastarjela radna mjesta, poput rudnika, ali da će se dugoročno gledano otvoriti čak 30 posto više poslova u zelenom sektoru.
„To je važan problem i moramo pronaći jasan plan za ljude kojima prijeti opasnost gubitka radnog mjesta. Ovo je prilika, zato što nam se na raspolaganje dao novac poreznih obveznika kojim možemo osmisliti jasnu strategiju za amortizaciju gubitaka.“ objasnila je Keller, priznavši da je svjesna kako će zelena reforma imati 'pobjednike' i 'gubitnike'.
Problema je svjesna i malteška zastupnica Europskog parlamenta Miriam Dalli (S&D), koja je sudjelovala u pripremi rezolucije koja je usvojena u siječnju 2020.
„Kombiniranje Zelenog plana i Fonda za oporavak za građane znači 'Zeleni oporavak' koji će se fokusirati na stvaranje novih radnih mjesta i očuvanje ekonomskog razvoja, ali tijekom borbe protiv klimatskih promjena. Valja naglasiti kako je opasnost globalnog zatopljenja možda sporija od ugroze Covida-19, ali ima oštrije i dugoročnije posljedice.“ izjavila je europarlamentarka Dalli.
„No, plan ne može funkcionirati bez jasne strategije koja podrazumijeva obuku, obrazovanje i prekvalifikaciju radnika kojima po prirodi njihova dosadašnjeg posla prijeti gubitak radnog mjesta. Budući će poslovi sasvim sigurno zahtijevati drugačiji set vještina, što znači da se novim potrebama na tržištu rada trebaju prilagoditi i stariji radnici, ali i oni mladi koji će na njega tek stupiti. Upravo zato nam je na raspolaganje dan instrument vrijedan 750 milijardi eura“ dodala je.
Članak je napisan u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.