Europsko nadzorno tijelo za energetiku poziva Bosnu da odbije kineski zajam

Nadzorno tijelo Europske unije za energetiku u četvrtak je pozvalo bosanski regionalni parlament da ne odobri državno jamstvo za zajam kineske banke Exim koji je namijenjen elektroenergetskoj kompaniji Elektroprivreda BiH d.d. za izgradnju novog postrojenja u tuzlanskoj elektrani.
Termoelektrana u Tuzli
 Danijel Soldo / CROPIX

Jamstvo pokriva 85 posto ukupne vrijednosti ugovora potpisanog u studenom prošle godine, koji predviđa najveće ulaganje u bosansku poslijeratnu energetsku infrastrukturu. Naime, ovoga su mjeseca dioničari bošnjačke Elektroprivrede dali zeleno svjetlo za jamstvo koje svejedno mora odobriti parlament autonomne bošnjačko-hrvatske Federacije.

Energetska zajednica međunarodno je tijelo Europske unije osnovano s ciljem da energetsku politiku Unije prošire na države u susjedstvu. To je tijelo izjavilo da bi jamstvo moglo predstavljati nezakonitu državnu pomoć, naglasivši pritom da bi se glasovanje trebalo odgoditi sve dok slučaj ne bude propisno istražen.

- Takvo odobrenje moglo bi dovesti do dugotrajnih i skupih postupaka povrata. Osim toga, Tajništvo nadležnog tijela možda će biti prisiljeno pokrenuti postupak protiv Bosne i Hercegovine, zbog utvrđivanja te povrede - izjavio je Janez Kopac, direktor Tajništva u svom pismu upućenom zastupnicima.

Ovaj je potez uslijedio nakon pritužbe skupina za zaštitu okoliša koje su se otvoreno protivile tom projektu. One su optužile vladu bošnjačko-hrvatske Federacije za pokušaj požurivanja sporazuma u parlamentu prije nacionalnih i regionalnih izbora u Bosni, koji će se održati 7. listopada.

Navedene skupine ustvrdile su da, prema Ugovoru Energetske zajednice, Bosna mora slijediti pravila Europske unije o subvencijama u energetskom sektoru.

- Između ostalog, u većini slučajeva državna jamstva mogu pokriti najviše 80 posto ukupnog iznosa zajma - navedeno je u pritužbi.

S obzirom na to da Europska unija, Svjetska banka i slične institucije progresivno smanjuju financiranje energetskih projekata koji se baziraju na ugljenu, Balkan se za financiranje projekata sve češće okreće Kini.

Za izgradnju postrojenja od 450 megavata u Tuzli bili su izabrane kineske tvrtke China Gezhouba Group te Guandong Electric Power. Trošak izgradnje takvog postrojenja kojim bi se zamijenile tri zastarjele jedinice na postrojenju iznosi 1,8 milijardi bosanskih maraka, što je gotovo 940 milijuna eura.

Kineske tvrtke na Balkanu provode niz energetskih projekata, čija se vrijednost procjenjuje na 3,8 milijardi eura.

Aktivisti za zaštitu okoliša protive se energetskim projektima koji se baziraju na ugljenu, poput onih koji se trenutno planiraju u suradnji s Kinom. Njihov argument je nepoštivanje europskih propisa te ugrožavanje kvalitete zraka, ali i izlaganje osiromašene Bosne skupim nadogradnjama postrojenja nakon što Bosna jednom postane punopravnom članicom Europske unije i bude prisiljena prilagoditi svoju energetiku europskim direktivama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 02:49