Možete li nam ukratko opisati čime se bavi EUIPO?
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) jest decentralizirana agencija Europske unije (EU). Upravljamo registracijom žigova EU-a i registriranih dizajna Zajednice, dvama pravima intelektualnog vlasništva koja se primjenjuju u svim državama članicama EU-a. Osim toga, dajemo obol utemeljen na dokazima i pružamo potrebne podatke kako bi donositelji politika u EU formulirali učinkovite politike o provedbi prava intelektualnog vlasništva te potpomogli inovacije i kreativnost.
Kakvu korist imaju EU građani od vašeg rada?
Jedinstvena prava intelektualnog vlasništva kojima upravljamo predstavljaju vrijednu poslovnu imovinu, kako za male, tako i za velike tvrtke, te čine dio sustava intelektualnog vlasništva u EU koji funkcionira na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Industrije za koje su prava intelektualnog vlasništva iznimno važna izravno potpomažu gotovo svako treće radno mjesto u EU te su odgovorne za 45 posto BDP-a Unije.
Kada govorimo o intelektualnom vlasništvu, što predstavlja najveću prijetnju nositeljima prava intelektualnog vlasništva u EU?
Krivotvorenje i piratstvo izravna su prijetnja inovacijama i kreativnosti. Inovativne tvrtke troše i vrijeme i novac kako bi razvile nove proizvode, dok krivotvoritelji potpuno besplatno iskorištavaju rezultate tih inovacija i kreativnosti.
Što se tiče samih građana, naše istraživanje pokazalo je kako vlade diljem EU-a gube 15 milijardi eura godišnje zbog prisustva krivotvorenih proizvoda na tržištu. Zakoniti proizvođači plaćaju poreze, plaće i doprinose za socijalno osiguranje. Isto vrijedi i za njihove zaposlenike. Nadalje, na proizvode koji se prodaju zakonskim putem plaća se PDV, a u slučaju nekih roba, naplaćuju se i određene trošarine. Ti prihodi vladama pomažu u financiranju javnih službi. No krivotvorenje je nezakonita aktivnost, što znači da proizvođači i distributeri krivotvorenih proizvoda vrlo vjerojatno ne plaćaju poreze, ne prijavljuju prihode, te u nekim slučajevima niti ne isplaćuju plaće. Stoga su ti prihodi izgubljeni za državu.
Nakon toga izvorni se proizvodi distribuiraju putem zakonitih kanala – i tako potpomažu radna mjesta.
Tijekom procesa razvoja i distribucije, te ponovno na prodajnom mjestu, na izvorne proizvode plaćaju se svi relevantni porezi. To nije slučaj kod krivotvorenih proizvoda. Krivotvoritelji iskorištavaju ulaganja zakonitih proizvođača i njihov doprinos gospodarstvu.
Što predstavlja najveću prijetnju kada govorimo o krivotvorenim proizvodima?
Činjenica je da se gotovo sve može krivotvoriti. Roba široke potrošnje kratkog vijeka trajanja, poput prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, kao i stvari koje svakodnevno koristimo, kao što su odjeća, igračke i lijekovi – zapravo sve čega se možete sjetiti. Postojeći statistički podaci ukazuju na zapljene lažnog svježeg đumbira, krumpira, breskvi, svježih jagoda, cimeta i kokosova ulja. Postoje i primjeri krivotvorenih građevinskih materijala te računalnih čipova, kao i lažnih kontaktnih leća, stomatološke opreme, proizvoda za tamnjenje, te hrane za bebe. Ovdje u Španjolskoj čak smo imali slučaj kriminalne skupine koja je proizvodila, distribuirala i prodavala lažne Ferrarije i Lamborghinije. Kada je policija upala u njihovo sjedište, pronašli su kalup za reproduciranje karoserije Ferrarija F430. Što se tiče piratstva, koje kontinuirano evoluira, baš kao i krivotvorenje, imamo sjajan primjer iz prošlogodišnjeg izvješća o nezakonitim uslugama internetske televizije u EU. Prema našoj tadašnjoj procjeni, ta je aktivnost 2019. godine generirala gotovo milijardu eura, dok je spomenute usluge koristilo 13,7 milijuna ljudi diljem Unije.
Mogu li EU građani biti sigurni kada su u pitanju farmaceutski proizvodi?
Prema izvješću, koje smo u ožujku objavili u suradnji s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), procijenjena ukupna vrijednost krivotvorenih farmaceutskih proizvoda kojima se trguje diljem svijeta iznosi najviše 4,03 milijarde eura. Procjena se temelji na podacima o carinskim zapljenama u razdoblju od 2014. do 2016. godine, što su najnoviji dostupni podaci koje imamo. Ti podaci pokazuju kako su najčešće krivotvoreni antibiotici, lijekovi za poboljšanje kvalitete života (lifestyle drugs) i analgetici. Istovremeno su carinski službenici zaplijenili i brojne druge lijekove, uključujući krivotvorene lijekove za liječenje karcinoma, dijabetesa, malarije, HIV-a i srčanih bolesti, te krivotvorene lokalne anestetike. Krivotvoreni lijekovi predstavljaju stvaran rizik za javno zdravlje; ako ih uzmete, postoji opasnost da ste konzumirali nešto što ne odgovara vašim zdravstvenim potrebama i zbog čega se vaše stanje može pogoršati, ali i nešto što može izazvati ozbiljnu dugoročnu štetu. Takvi lijekovi mogu dovesti i do smrti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jedan je od izvora koje smo konzultirali u izradi naše studije o trgovini krivotvorenim lijekovima, i oni procjenjuju kako prisustvo nedovoljno kvalitetnih i krivotvorenih lijekova protiv malarije u supsaharskoj Africi može uzrokovati dodatnih 116.000 smrtnih slučajeva godišnje.
Kolika je vrijednost krivotvorene robe u EU? Koliki je njihov utjecaj na gospodarstvo u Uniji? Koje su zemlje najviše pogođene?
Proveli smo niz istraživanja na tu temu i, u osnovi, išli u dva pravca: krivotvorena roba u međunarodnoj trgovini, te ekonomska procjena utjecaja krivotvorenja unutar EU-a. To su dva različita pravca istraživanja. Na razini međunarodne trgovine krivotvoreni su proizvodi činili do 3,3 posto svjetske trgovine 2016. godine, što je rast od 2,5 posto u usporedbi s 2013. godinom. U EU ta brojka iznosi 6,8 posto svih proizvoda uvezenih iz trećih zemalja. Ove smo godine ponovno istražili niz gospodarskih sektora, uključujući sektor kozmetičkih proizvoda i osobne njege, sektor alkoholnih pića i vina, farmaceutski sektor, i sektor igračaka i igara, kako bismo dobili uvid u gospodarski utjecaj gubitka prihoda od prodaje na ta četiri važna sektora. U EU ti sektori bilježe gubitak prihoda od prodaje od oko 19 milijardi eura godišnje.
Krivotvorenje očigledno raste. Možete li nam objasniti zašto je to tako?
Kako bi se zaustavila nezakonita trgovina, ključna je koordinacija između svih onih koji su uključeni u provedbeni lanac, uključujući i donositelje politika. Znamo da je krivotvorenje zločin svjetskih razmjera, a ne nešto što se događa na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Krivotvoritelji sve češće koriste složene tranzitne pravce, slobodne trgovinske zone i druge mehanizme kako bi izvozili krivotvorenu robu diljem svijeta. Stoga je bolja koordinacija između industrije, izvršnih tijela i donositelja politika iznimno važna za to kako se doista nosimo s tim problemom.