StoryEditor ExternalStoryEditor Internal
Okoliš

Najveće usko grlo pri razvoju zelenih tehnologija bit će rijetki metali poput litija i kobalta

Kako uzbuđenje raste oko prilika koje pruža nova zelena ekonomija, raste i zabrinutost. Ekonomska tranzicija će zahtijevati novu mrežu infrastrukture, nove distribucijske modele i možda, najvažnije, nove sirovine, rekao je stručnjak Kornelis Blok.
Piše:
Dave Keating / Euractiv.com
Objavljeno: 14. studeni 2018. 15:10
Renewable_Energy_on_the_Grid
 CC

Postoji sve veća zabrinutost oko dostupnosti ruda i neobnovljivih sirovina koji su nužni za zelene tehnologije poput solarnih panela, turbina na vjetar i baterija.

Ova zabrinutost se posebice očituje kod rijetkih zemnih metala koji su – kao što im govori sam naziv- rijetki. No zabrinutost se odnosi i na neplemenite metale poput bakra i aluminija.

Iz tih razloga, ekološka skupina WWF-a, Svjetskog fonda za zaštitu prirode (World wildlife fund), je 2014. godine naručila izradu studije s ciljem otkrivanja sirovina koje bi mogle biti izložene riziku od nestašice zbog prelaska na zelenu ekonomiju. Studiju je provela konzultantska tvrtka Ecofys na temelju izračuna o scenariju 100 posto obnovljivih izvora energije predstavljenog u energetskom izvješću Ecofysa i WWF-a 2011. godine.

EURACTIV je razgovarao s Kornelisom Blokom, jednim od autora istraživanja.

Započeli ste s ovom studijom kako bi otkrili može li prijelaz na zelenu ekonomiju opteretiti iskoristivost svjetskih resursa. Što ste pronašli?

Prijelaz na sustav stopostotne održive energije će zasigurno zahtijevati značajne ulazne sirovine. To može uključivati neplemenite sirovine poput bakra koji je posvuda potreban, primjerice u solarnim modulima, turbinama na vjetar, proširenju električne mreže i visokoučinkovitim motorima.

Nove vrste solarnih ćelija će zahtijevati znatne količine indija, galija ili telurija. Međutim, ove sirovine nisu potrebne ako se zadržimo na do sada uobičajenim solarnim ćelijama koje se temelje na siliciju. Silicija ima u izobilju.

Koja će od pronađenih sirovina mogu biti najveće usko grlo? Kako se to usko grlo može ublažiti?

Najveće usko grlo se može očekivati za litij i kobalt. To su materijali koji se koriste u baterijama, primjerice u električnim vozilima.

Uska grla se mogu ublažiti recikliranjem litija iz baterija nakon završetka njihovog vijeka trajanja, zamjenom drugim materijalima poput litija u drugim sektorima, i korištenjem katoda koje imaju manje kobalta. Također, mogu se razviti druge vrte baterija, primjerice, korištenjem grafena.

U cjelini, hoće li prijelaz na zelenu ekonomiju dovesti do veće potražnje ili veće uštede sirovina?

Ovo pitanje nismo istražili u potpunosti. No, scenarij koji smo razvili za stopostotnu obnovljivu energiju uključuje visoke razine energetske i materijalne učinkovitosti. To vodi do značajno većih ušteda sirovina koje će zacijelo ublažiti dodatno korištenje materijala u cjelini , no ne za svaku pojedinačnu sirovinu.

Je li potreban dodatni zakon koji bi osigurao racionalno iskorištavanje sirovina kako bi se se spriječila prepreka? Što se događa u scenariju gdje ne postoji takav zakon?

Ne postoje velike zabrinutosti da su potrebne regulacije posvećene korištenju sirovina za obnovljivu energiju. Postoje već dovoljni poticaji za iskorištavanje sirovina na učinkovit način, jer to može dovesti do bitnih smanjenja troškova. Nadalje, racionalno iskorištavanje sirovina u ovom području će također imati koristi od politike kružnog gospodarstva koje su ionako potrebne.

Što je za vas rezultat koji vas najviše iznenađuje u ovoj studiji?

Bili smo iznenađeni da su ograničenja u sirovinama igrala nevažnu ulogu, s obzirom na značajnu pozornost za takozvane kritične sirovine. Otkrili smo da geopolitička ograničenja mogu igrati ulogu za neke sirovine, poput neodija i itrija, budući da je većina trenutne proizvodnje koncentrirana u samo jednoj zemlji, kao što je Kina.

No, ukupni resurs je često dovoljno velik, i također proširen preko raznih zemalja, tako da nisu potrebne dodatne geopolitičke brige na duge staze.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com preveden na hrvatski.

Vezane vijesti
#čista energija #održivi razvoj #zelena ekonomija #ekologija #znanost #obnovljivi izvori energije
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 01:09