S obzirom na to da se države članice ne mogu dogovoriti kako će izgledati proračun Unije bez Ujedinjene Kraljevine, postoji opasnost da bi EU mogla doći u tzv. “crvenu zonu” kojom bi se kompromitiralo uvođenje Europskog zelenog plana i ostalih reformi Komisije.
Glavni pregovarači Europskog parlamenta, jedne od ključnih institucija koje donose proračun EU, ovoga su tjedna došli u Zagreb kako bi razgovarali s predstavnicima Vlade RH oko mogućih kompromisa. Novinarka Euractiv.hr-a razgovarala je s Poljakom Janom Olbrychtom iz redova Europske pučke stranke koji smatra da kompromis još uvijek nije na vidiku.
Što možemo očekivati od summita Europskog vijeća koji je predviđen za 20. veljače? Hoće li na njemu dogovoriti okviri novoga proračuna?
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, izjavio je da će organizirati summit tek nakon što pronađe prijedlog koji bi bio prihvatljiv svim državama članicama. U ovome trenutku ne možemo procijeniti što očekivati od summita u veljači i postoji li doista kompromisno rješenje. Ako Michel uistinu ima novi prijedlog na stolu, od njega se očekuje da ga predstavi svim vladama država članica, ali i ostalim europskim institucijama koje sudjeluju u zakonodavnom procesu. To se još nije dogodilo. No, kako je prošli proračun, onaj donesen 2013. godine, bio dogovoren upravo u veljači, vjerujem da je ovaj summit svojevrstan simbol dobre volje.
Izvjestitelji Europskog parlamenta u stalnoj su komunikaciji s vladama država članica, a nismo dobiti dojam da smo bliže postizanju dogovora. Nadamo se da će nam gospodin Michel dati priliku da prokomentiramo novi prijedlog jer bismo voljeli znati što će točno ponuditi vladama država članica. Važno je da Europsko vijeće na vrijeme uzme u obzir naš stav o proračunu, kako bismo izbjegli nepotrebno gubljenje vremena.
Nekolicina medija nagađa da će Charles Michel summit u veljači održati u stilu svojevrsne konklave; da će državnike "zaključati" dok se ne postigne dogovor. Smatrate li da je ta opcija uistinu na stolu?
Najviše ovisi o njegovom stilu upravljanja Europskim vijećem. Da, čuo sam da se razmatra opcija dvodnevnog summita na kojem bi se tražilo rješenje, ali je u ovom trenutku još uvijek ključno prvo pronaći zajednički stav; ne samo među državama članicama, već i među institucijama EU koje sudjeluju u donošenju proračuna. Naime, čak i u slučaju da Europsko vijeće na summitu u veljači jednoglasno usvoji prijedlog proračuna, Europski parlament svejedno mora dati svoju suglasnost. U tom smislu, bilo bi korisno da Europsko vijeće prije tzv. "konklave" predstavi svoje ideje, zato što bi u suprotnom moglo doći do scenarija u kojem državnici usvoje prijedlog, kojeg bi parlament u sljedećoj fazi blokirao. Također, vrijedi naglasiti da je gospodin Michel kao mandatar za pregovarački okvir budućeg proračuna zadužen za elemente poput regulacije i iznosa, dok je Europski parlament i dalje zadužen za pitanje sektorske politike.
Koji je status pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru?
Proračunski pregovori sastoje se od četiri dijela. Prvi se odnosi na pitanje rashoda i ukupnog iznosa kojim ćemo narednih godina raspolagati. O tom se trenutno vodi rasprava o "jedan-točka-nešto posto" koliko bi uplatiteljice izdvajale od svog BND-a. Drugi dio pregovora gotovo je jednako važan, a odnosi se na politike i resurse kojima će se proračun puniti. Europski parlament je upozorio da neće dati svoju suglasnost onom prijedlogu koji ne predvidi politike financijskog i ekološkog sektora. Treći dio odnosi se na sektore, o čemu se trenutno vodi rasprava između parlamenta i Vijeća EU kojom će se u konačnici definirati iznos alokacije sredstava resorima poput kohezije, poljoprivrede i transporta. Četvrti dio je najnoviji, a tiče se povezivanja vladavine prava s korištenjem sredstva proračuna EU.
Svaki dio u drugačijoj je fazi pregovora. O prvom se trenutno vodi rasprava na razini Europskog vijeća, dok je Europski parlament već objavio svoje smjernice. Drugi se nalazi na stolu Vijeća ministara, dok je treći privremeno suspendiran, zato što nema smisla razgovarati o sredstvima koja će se alocirati pojedinim sektorima ako još ne znamo kojim ćemo sredstvima u konačnici raspolagati. O četvrtom dijelu proračuna već su se očitovale vlade država članica. Upravo zato, odlučili smo da bismo trebali ostati fokusirani na tehničke detalje pregovora.
Koji bi postotak BND-a vama kao Europskom parlamentu bio prihvatljiv?
Aktualna politička rasprava trenutno se vrti oko pitanja: “Želimo li da nakon Brexita EU ostane jednako angažirana?”. Štoviše, u budućem razdoblju očekuju nas novi izazovi poput graničnih kontrola, sustava azila i borbe protiv klimatskih promjena, a oni koštaju. Ako želimo da angažman EU ostane na istom nivou, treba nam više novaca. Europski parlament je predložio da postotak ostavimo na jednakoj razini kao što je bio prije Brexita, ali bi nam i u tom slučaju nedostajalo sredstava za potrebne reforme. Nakon što smo pažljivo analizirali reforme koje želimo provesti narednih pet godina, došli smo do zaključka da bi svaka država trebala izdvajati 1,3 posto BND-a. Naš stav nije temeljen isključivo na pitanju koja će država uplatiti više, već smo se vodili realnim troškovima prijedloga nove Komisije. S druge strane, nekolicina država članica smatra da proračun nakon Brexita ne bi trebao ostati isti, već da bi EU nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine morala smanjiti svoj angažman.
Zapravo, rasprava o proračunu simbol je rasprave o Europskoj uniji koju želimo imati nakon Brexita.
S obzirom na to da sam zastupnik u Europskom parlamentu i da je moja zadaća da predstavljam narod, iz ove perspektive djeluje kao da se institucije nepotrebno prepiru oko brojki. Mi se, s druge strane, želimo boriti za sadržaj. Postoje velike nesuglasice među državama članicama na razini Vijeća, dok smo u Europskom parlamentu usprkos postojećim ideološkim razlikama uspjeli pronaći zajedničku poziciju.
Što očekujete od sastanka Prijatelja kohezije koji će se 1. veljače održati u Lisabonu?
Moramo biti svjesni činjenice da se Višegodišnji financijski okvir donosi jednoglasno na razini Europskog vijeća, što znači da bi svi dionici trebali biti uključeni u pregovore. Baš kao što je to u svim pregovorima, dionici se ne bi smjeli držati svojih stavova do samoga kraja, već bi trebali neumorno raditi na pronalasku kompromisnog rješenja. Bit će zanimljivo vidjeti što će Prijatelji kohezije zatražiti, ali će na kraju morati pristati na kompromis. Smatram da će se u Lisabonu postaviti “crvene linije” budućeg kompromisa uoči summita Europskog vijeća u veljači.
Jedno tehničko pitanje; ako je jednoglasno donošenje odluka preduvjet proračuna, kako će se usvojiti četvrti dio koji se odnosi na vladavinu prava? Neće li pojedine države članice u tom slučaju uložiti veto?
Svaki stup proračuna usvaja se na drugačiji način. Višegodišnji financijski okvir se u svojoj cijelosti donosi na razini Europskog vijeća, jednoglasno, a potom ga odobrava Europski parlament. Drugi dio se donosi različitim procedurama i dogovorom između država članica i njihovih nacionalnih parlamenta. Treći dio, onaj koji se odnosi na sektore, odlučuje se kvalificiranom većinom na razini Vijeća EU, baš kao i četvrti dio za kojeg ste pitali. Unatoč tome što na prvi pogled djeluje kao da je uloga Europskog parlamenta u donošenju proračuna zanemariva, spremi smo povezati sve elemente i inzistirati na njihovoj provedbi prije nego što damo svoju suglasnost.
Koja je uloga Hrvatske kao predsjedavajuće države u tim pregovorima?
Vlada RH nalazi se u vrlo specifičnoj poziciji. Hrvatska je država kojoj je u interesu da se donese veći proračun kako bi se osigurala sredstva za kohezijsku politiku. S druge strane, narednih ćete mjeseci morati nastupati kao neutralni posrednik. S obzirom na to da je Europsko vijeće izabrano za mandatara pregovaračkog okvira proračuna, Vijeće EU neće imati toliko veliku ulogu. No, vaša će uloga ovisiti o diplomatskim vještinama vaših dužnosnika tijekom predsjedanja. Hrvatski diplomati neće izravno biti odgovorni za proračun, ali bi mogli indirektno utjecati na cijeli proces. Upravo to je jedan od glavnih razloga zašto smo kolege i ja došli u Zagreb. Vjerujemo da Hrvatska može imati ključnu ulogu u pronalasku rješenja, ali još uvijek nije sigurno da će se sporazum usvojiti tijekom vašeg predsjedanja; izglednije je da će se to dogoditi tijekom njemačkog mandata. Međutim, u tom će slučaju Hrvatska biti zaslužna za najveći dio obavljenog posla, a to je kompromis. Cijenimo to što su hrvatski dužnosnici otvoreni i spremni saslušati interes Europskog parlamenta. Svjesni smo činjenice da oni sada zastupaju Vijeće EU i da neće moći u potpunosti usvojiti naš stav, ali drago nam je da su nas spremni saslušati. Hrvatska će biti dobar, ali tvrdi partner.