Talijanski ministar europskih poslova: "Hrvatski plan konferencije o Europi treba revidirati i nadamo se da će to Njemačka napraviti"

Sve države članice EU, uključujući one ''štedljive", uvjerene da se resursi za Fond za oporavak od virusa moraju naći na tržištu, rekao je talijanski ministar europskih poslova Enzo Amendola u ekskluzivnom intervjuu za EURACTIV Italija.
Talijanski ministar europskih poslova Enzo Amendola
 OLIVIER HOSLET / EPA

EURACTIV Italija razgovarao je s Amendolom uoči sastanka Vijeća za opće poslove (koji okuplja ministre za europska pitanja zemalja članica) Europske unije radi razmišljanja o europskoj situaciji s gledišta talijanske vlade. Intervju na engleskom možete pronaći na slijedećem linku.

Je li Konferencija o budućnosti Europe i dalje je koristan instrument ili je potrebno brzo prijeći na reformu Ugovora?

U tijeku je rasprava, također u Vijeću za opće poslove. Hrvatski plan konferencije o Europi treba revidirati i nadamo se da će to Njemačka napraviti . Ali o budućnosti Europe odlučivat će se uglavnom u sljedeća dva mjeseca o tome kako ćemo zajedno rješavati recesiju koju je izazvala pandemija. Moramo biti jasni po tom pitanju. Budućnost Europe počiva na njezinoj ekonomskoj i političkoj otpornosti i na jedinstvu 27 država članica u krizi bez presedana, koja je jedna od najoštrijih i najintenzivnijih u povijesti našeg kontinenta.

Francusko-njemački prijedlog fonda za oporavak prihvaća neke aspekte Pisma koje su 9 zemalja članica eurozone uputile predsjedniku Vijeća Charles Michelu u ožujku tražeći euroobveznice. Što mislite o novoj poziciji Njemačke? Hoće li njen pomak vršiti pritisak na „štedljive“ zemlje?

Od ožujka imali smo mnogo važnih izbora na europskoj razini. Europska središnja banka (ECB), Komisija i također 27 država članica stvorile su 3 sigurnosne mreže kroz program SURE, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) i Europsku investicijsku banku (EIB). Još uvijek nedostaju posljednji ključni koraci: ambiciozan proračun EU-a i Fond za oporavak. Ali mnogi koraci su poduzeti od ožujka. EU napreduje i po središnjem pitanju fonda za oporavak: kako ga razviti i u koje svrhe. Njemačka pozicija u pismu s Francuskom pojašnjava da se sredstva moraju uzimati na tržištu, tj. (EU) dug, i koristiti ih u korist sektora i zemalja koje su najviše pogođene pandemijom. Također su vrlo važne i druge izjave ličnosti CDU-a, poput one nedavne predsjednika Bundestaga Schäublea. Na putu smo koji je Italija predložila: novi instrument i važni resursi protiv recesije koja pogađa sve zemlje EU.

Hoće li biti moguće pobijediti protivljenje "štedljivih" zemalja?

Razgovarao sam s ministrima za europske poslove iz svih četiriju zemalja. Objasnio sam da Italija odbacuje narativ o ''štedljivim'' zemljama protiv rasipnica. Italija je zemlja osnivač, stup i neto doprinositelj EU-a. Naš je cilj obraniti integritet jedinstvenog europskog tržišta. Dobrobiti su u prednosti u svim zemljama, uključujući pogotovo posebice ''štedljive'' zemlje. Ne želimo bilateralnu raspravu, već želimo okupiti najbolje ideje koje će obraniti jedinstveno tržište, njegov izvoz, koristi za građane, industrijske lance vrijednosti koji su zajednički i pripadaju svim 27 država članicama. Dokument Frugal je previše defenzivan s obzirom na cilj obrane i reforme jedinstvenog tržišta. Prijedlog ''štedljivih'' zemalja je predefenzivan s obzirom na cilj obrane i reforme jedinstvenog tržišta.

S obzirom na SURE, ESM i EIB, odgovor Europske unije na pandemiju već vrijedi 540 milijardi eura, a da ne govorimo i o Fondu za oporavak vrijednom 500 milijardi. U suštini oni se financiraju kroz različite oblike izdavanja zajedničkih dužničkih obveznica. Kako se taj dug i proračun EU-a treba financirati? Da li se Italija zalaže za nove vlastite resurse?

Čak se i štedljive zemlje slažu da se sredstva Fonda za oporavak moraju pronaći na tržištu. Nitko više ne sumnja u potrebu izdavanja duga. Ovo je bila povijesna bitka i prijedlog mnogih velikih europskih ličnosti, od Delorsa pa nadalje. Tim resursima mora upravljati Komisija, u okviru proračuna EU-a i Višegodišnjeg financijskog okvira. Komisija procjenjuje koje su zemlje i sektori najviše pogođeni ekonomskom recesijom koje je uzrokovala pandemija. 23. travnja postigli smo kompromis u tom smjeru: postigli smo zajednički odgovor 27 država članica. Ovog puta, 27 država članica zajedno, ne samo ECB, obećavaju učiniti "sve što je potrebno".

Što se tiče Italije, neki smatraju da je odgovarajuće da talijanska vlada donese uvjete za poduzeća kojima daje jamstva na bankovne zajmove, ali neprimjereno je da EU postavi uvjete za sredstva ili zajmove koje daje svojim državama članicama. Ako se odgovor na pandemiju financira na razini EU, hoće li biti potrebna i koordinacija EU-a o njezinoj upotrebi? Koji bi trebali biti prioriteti na koje treba trošiti te resurse?

Nažalost, u Italiji je rasprava shizofrena. Prije dva mjeseca mnogi su govorili ''Europa je napustila Italiju”. Sada je: ''na koji način najbolje potrošiti europske resurse?”. Ipak, to je korak protiv euroskeptika. Očito bi Komisija trebala upravljati resursima. Komisija preuzima ulogu koju nikad prije nije imala. Prije deset godina kriza je upravljana na međuvladinoj razini. Sada je Komisija ta koja će organizirati i upravljati proračunom i Fondom za oporavak. Neki to negativno nazivaju "uvjetovanošću". Mislim da je to dio programa načina korištenja sredstava koji mora svima biti jasan. Moramo mudro upravljati njime podržavati i inovirati jedinstveno tržište. Reforme su nužne na području konkurentnosti, državne potpore, minimalne razine oporezivanja, socijalnih politika, Zelenog sporazuma i digitalnih rješenjima. I sve zemlje će sudjelovati. Reforme i resursi dva su prioriteta EU-a.

Kažete da vlade sada rade svoj posao. Ali vjerojatno im je zbog pravila o jednoglasnom odlučivanju potrebno puno više vremena nego nadnacionalnim institucijama, poput ECB-a i Komisije. Junckerova komisija već je predložila prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom o fiskalnim pitanjima i vanjskoj politici. Da li se Italija zalaže za takve prijedloge?

Mi smo za. Možete se sjetiti da je na početku povjerenik parlamenta, Gentiloni predložio korištenje čl. 116 TEU za prevladavanje jednoglasnosti u pogledu usklađivanja poreza. Dakle, čak i unutar trenutačnih Ugovora postoji mogućnost provođenja mehanizma koji ne podliježe vetu. Veto su ono što blokira napredak procesa reforme EU.

U Italiji su se proteklih tjedana pitanja BTP Italia obveznice od 1,4% smatrala velikim uspjehom. Stopa ESM kreditnih linija iznosi 0,1% s jedinim uvjetom da se koriste za zdravstvene troškove. Ne bi li bilo prikladno radije koristiti ESM i štedjeti novac na kamatnoj stopi?

Talijanska vlada uvijek je govorila da ćemo pregovarati o svim novim instrumentima fiskalne politike. Upravo smo postigli dogovor o EIB-u, jednoj od tri sigurnosne mreže. Sada dogovaramo Fond za oporavak i Višegodišnji financijski okvir. Potom ćemo pragmatično procijeniti zajedno u vladajućoj koaliciji - tamo gdje postoje različita stajališta o tom pitanju - različite opcije koje rezultati pregovora pružaju kao podršku i talijanskim financijama.

Na globalnoj razini napetosti rastu, od Hong Konga do mediteranskog područja. Kakav je vaš pogled na trenutnu situacije u Libiji? A kakvi su izgledi za europsku integraciju u vanjskim, sigurnosnim i obrambenim politikama?

Također zbog Covida-19 nastaju nove geopolitičke napetosti van postojećih. Uključujući i one u proširenom mediteranskom području, posebice u Libiji, gdje su vanjske snage također prisutne u sukobu. Jedan od glavnih problema EU je razvijanje ne samo vlastitog suvereniteta i autonomije, već i geopolitičkog stava prema izazovima koje predstavljaju tenzije u globalnoj zajednici. Prije tri mjeseca mnogi su rezervirali mjesto na sprovodu multilateralizma. Nakon Covida-19 jasna je potreba za postojanjem ozbiljnog i stabilnog okvira odnosa i suradnje za rješavanje sukoba u novom geopolitičkom scenariju. Odnos EU-a s Afrikom bit će presudan. Afrika će u ovom stoljeću biti naša sestra i igrati središnju ulogu na proširenom mediteranskom području.

Proračun EU za 2019. iznosio je 165 milijardi eura, manje od 1% BDP-a EU. Odgovor EU na pandemiju vjerojatno će vrijediti više od 1000 milijardi. Je li ovo kvalitativni skok naprijed u europskom ujedinjenju?

Vjerujem da je shvaćena – i drago mi je što je u francuskom-njemačkom dokumentu ponovno potvrđena – središnja ideja članka 311 TEU i problema o vlastitim sredstvima. Europa mora ulagati u pronalaženje novih resursa koji su s gospodarskog i industrijskog stajališta također povezani s njegovom autonomijom. Mislim, primjerice, na digitalni porez, ili porez na ugljik. Moramo nastaviti s novim resursima, također kako bismo povećali proračun i izvan doprinosa država. To je glavni put koji Europa mora slijediti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2024 16:53