EURACTIV Italija razgovarao je s Amendolom uoči sastanka Vijeća za opće poslove (koji okuplja ministre za europska pitanja zemalja članica) Europske unije radi razmišljanja o europskoj situaciji s gledišta talijanske vlade. Intervju na engleskom možete pronaći na slijedećem linku.
Je li Konferencija o budućnosti Europe i dalje je koristan instrument ili je potrebno brzo prijeći na reformu Ugovora?
U tijeku je rasprava, također u Vijeću za opće poslove. Hrvatski plan konferencije o Europi treba revidirati i nadamo se da će to Njemačka napraviti . Ali o budućnosti Europe odlučivat će se uglavnom u sljedeća dva mjeseca o tome kako ćemo zajedno rješavati recesiju koju je izazvala pandemija. Moramo biti jasni po tom pitanju. Budućnost Europe počiva na njezinoj ekonomskoj i političkoj otpornosti i na jedinstvu 27 država članica u krizi bez presedana, koja je jedna od najoštrijih i najintenzivnijih u povijesti našeg kontinenta.
Francusko-njemački prijedlog fonda za oporavak prihvaća neke aspekte Pisma koje su 9 zemalja članica eurozone uputile predsjedniku Vijeća Charles Michelu u ožujku tražeći euroobveznice. Što mislite o novoj poziciji Njemačke? Hoće li njen pomak vršiti pritisak na „štedljive“ zemlje?
Od ožujka imali smo mnogo važnih izbora na europskoj razini. Europska središnja banka (ECB), Komisija i također 27 država članica stvorile su 3 sigurnosne mreže kroz program SURE, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) i Europsku investicijsku banku (EIB). Još uvijek nedostaju posljednji ključni koraci: ambiciozan proračun EU-a i Fond za oporavak. Ali mnogi koraci su poduzeti od ožujka. EU napreduje i po središnjem pitanju fonda za oporavak: kako ga razviti i u koje svrhe. Njemačka pozicija u pismu s Francuskom pojašnjava da se sredstva moraju uzimati na tržištu, tj. (EU) dug, i koristiti ih u korist sektora i zemalja koje su najviše pogođene pandemijom. Također su vrlo važne i druge izjave ličnosti CDU-a, poput one nedavne predsjednika Bundestaga Schäublea. Na putu smo koji je Italija predložila: novi instrument i važni resursi protiv recesije koja pogađa sve zemlje EU.
Hoće li biti moguće pobijediti protivljenje "štedljivih" zemalja?
Razgovarao sam s ministrima za europske poslove iz svih četiriju zemalja. Objasnio sam da Italija odbacuje narativ o ''štedljivim'' zemljama protiv rasipnica. Italija je zemlja osnivač, stup i neto doprinositelj EU-a. Naš je cilj obraniti integritet jedinstvenog europskog tržišta. Dobrobiti su u prednosti u svim zemljama, uključujući pogotovo posebice ''štedljive'' zemlje. Ne želimo bilateralnu raspravu, već želimo okupiti najbolje ideje koje će obraniti jedinstveno tržište, njegov izvoz, koristi za građane, industrijske lance vrijednosti koji su zajednički i pripadaju svim 27 država članicama. Dokument Frugal je previše defenzivan s obzirom na cilj obrane i reforme jedinstvenog tržišta. Prijedlog ''štedljivih'' zemalja je predefenzivan s obzirom na cilj obrane i reforme jedinstvenog tržišta.
S obzirom na SURE, ESM i EIB, odgovor Europske unije na pandemiju već vrijedi 540 milijardi eura, a da ne govorimo i o Fondu za oporavak vrijednom 500 milijardi. U suštini oni se financiraju kroz različite oblike izdavanja zajedničkih dužničkih obveznica. Kako se taj dug i proračun EU-a treba financirati? Da li se Italija zalaže za nove vlastite resurse?
Čak se i štedljive zemlje slažu da se sredstva Fonda za oporavak moraju pronaći na tržištu. Nitko više ne sumnja u potrebu izdavanja duga. Ovo je bila povijesna bitka i prijedlog mnogih velikih europskih ličnosti, od Delorsa pa nadalje. Tim resursima mora upravljati Komisija, u okviru proračuna EU-a i Višegodišnjeg financijskog okvira. Komisija procjenjuje koje su zemlje i sektori najviše pogođeni ekonomskom recesijom koje je uzrokovala pandemija. 23. travnja postigli smo kompromis u tom smjeru: postigli smo zajednički odgovor 27 država članica. Ovog puta, 27 država članica zajedno, ne samo ECB, obećavaju učiniti "sve što je potrebno".