Predstavnici britanskih i europskih jedinica lokalnih samouprava za Božić i Novu godinu pripremaju se kao nikada prije. Čak i u normalnim okolnostima, javne su usluge tijekom blagdanskog razdoblja rastegnute do krajnjih granica. No, ove se godine u tom periodu istovremeno borimo protiv globalne pandemije. Kao ulje na vatru ionako atipične situacije, u obzir trebamo uzeti i Brexit. Do kraja tranzicijskog razdoblja ostalo je još samo nekoliko tjedana, a nada da će se do kraja roka postići potpuni trgovinski sporazum, svakim je danom sve slabija i slabija. Mnoge će zajednice diljem kontinenta na svojoj koži iskusiti njegove bolne posljedice, a glavna pitanja koja u ovome trenutku moramo postaviti su; tko će pretrpjeti najveće gubitke, te što možemo učiniti sada da bismo bili od pomoći?
Jedino što je u ovome trenutku sigurno je da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije neće spriječiti njihove gradove i regije da zajedničkim snagama pokušaju amortizirati prijetnju koju Brexit predstavlja, te da će u budućnosti, vođeni posebnim odnosom građenom tijekom više od četiri desetljeća neprestanog produbljivanja, nastaviti surađivati na zajedničkim izazovima.
Nikada ne bismo smjeli s uma smetnuti činjenicu koliko su prijašnje britanske vlade doprinijele izgradnji Europske unije kakvu danas poznajemo. Međutim, nakon više od tri godine pregovora, u zraku se umjesto konstruktivne suradnje osjeća destrukcija, a ozbiljno se razmatra i kršenje odredbi međunarodnog prava. Pregovori su bili spori, tromi, uz nedostatak uzajamnog povjerenja. Vodilo ih se maksimom političke ideologije, a ne ekonomskog pragmatizma, a skupu će cijenu toga platiti regije i gradovi diljem kontinenta. No, u ovome trenu si nitko ne može priuštiti dodatan kolaps gospodarstava, kojima je pandemija koronavirusa već zadala ozbiljan početni udarac. Istraživanje britanskog sveučilišta LSE ukazuje na to da bi Brexit bez sporazuma mogao uništiti gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine čak tri puta brže od pandemije Covida-19. S druge strane, studija Odbora za regionalne poslove EU tvrdi kako će europske regije na različite načine pretrpjeti štetu.
Pred nama je još uvijek previše nepoznanica; od trgovinskih tokova, graničnih kontrola te razumijevanja post-brexitovskog tržišta rada. U EU će pojedini sektori, poput poljoprivrede, industrije, transporta i elektronike, pretrpjeti daleko najveći udarac. Najsnažnije posljedice Brexita osjetit će i pojedine regije, poput Irske, dijelovi Poljske, Slovačke, Češke, Rumunjske, Bugarske i Grčke. No, ona najveća šteta prijeti britanskim regijama, pa čak i Londonu. Britanskim i europskim vladama od ključne bi važnosti trenutno trebalo biti da oštećenim regijama pruže potrebnu financijsku potporu kako bi zaštitili živote i radna mjesta lokalnog stanovništva.
Čak i u slučaju da se sporazum između EU i Ujedinjene Kraljevine pravovremeno postigne, njihov će dogovor više simbolizirati kompromis postignut u strahu od ekonomske katastrofe veće i od razmjera same globalne pandemije. Međutim, on nam neće reći mnogo o srednjoročnim i dugoročnim posljedicama njegove konačne implementacije.
Što se može učiniti?
Upravo to je pitanje koje bismo si, kao politički čelnici gradova i regija uvijek morali postavljati. Onda kada naši nacionalni sustavi ne mogu pronaći rješenje, mi bismo im trebali pružiti ruku pomoći i pokušati doskočiti problemu principom „bottom-up” (op.a. odozdo prema gore).
Pružanjem podrške turističkom sektoru i suradnji na borbi protiv klimatskim promjena, kao i traženjem rješenja kojima bi se zadržala zadovoljavajuća razina prekogranične trgovinske suradnje, regionalne i lokalne uprave trebale bi nastaviti zajednički graditi održive i otporne zajednice.
Brexit će utjecati na sve naše regije i gradove, stoga upravo zato trebamo nastaviti suradnju čak i u slučaju da ona ne bude unutar službenih okvira Europske unije. Nova grupa koju smo nedavno predstavili samo je jedna od platformi kroz koju planiramo nastaviti svoju blisku suradnju u budućnosti.
Ako pogledamo održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena, Europska unija bila je preteča na globalnoj sceni. Pravno se obvezala do 2050. godine postati prva ugljično-neutralna zajednica, a isti si je cilj zadao i London. Tranzicija prema održivom razvoju uvijek će biti zadaća lokalnih i regionalnih vlada. Na UN-ovom COP26, koji će se sljedeće godine održati u Glasgowu, planiramo osnažiti naše odnose, razmijeniti iskustva i surađivati. Vjerujemo da je moguće iskoristiti odnose na kojima su naši političari više od 47 godina marljivo radili. Suradnja jača otpornost, koja je, u doba globalne pandemije i klimatskih promjena, potrebnija no ikad prije.
Brexit je oduvijek bio zamišljen kao proces, a ne kao promjena preko noći. Čak i nakon što do njega dođe, trebat će nekoliko godina za uspostavu novih odnosa i shvaćanje na koji će način ta promjena uistinu utjecati na naše zajednice. Brexit ne smije unazaditi našu suradnji na zajedničkim izazovima. Apeliramo na predstavnike britanskih i europskih društava da se ugledaju na nas, te da izgrade buduće odnose kojima će zastupati stvarne potrebe naših građana.
Interese naših građana možemo predstavljati jedino putem dijaloga, kompromisa i multilateralizma, a ne samoživog nacionalizma. U tom ćemo duhu mi, kao predstavnici gradova i regija diljem Europe, nastaviti suradnju mimo i usprkos Brexita.
Autorski članak
Gradonačelnik Londona: "Nastavljamo suradnju s europskim kolegama mimo i usprkos Brexita"
Interese naših građana možemo predstavljati jedino putem dijaloga, kompromisa i multilateralizma, a ne samoživog nacionalizma
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?