Hoće li nedostatak hrvatskih zastupnika u Odboru za poljoprivredu predstavljati problem u zastupanju hrvatskih interesa u EU?

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj jedan je od najvažnijih odbora Europskog parlamenta jer odlučuje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) koja je najdugovječnija i financijski najskuplja politika Europske unije. Osim ruralnog razvoja dovodi prijedloge amandmana koja se tiču zaštite zdravlja životinja i biljaka, poboljšanju kvalitete poljoprivrednih proizvoda, dobrobiti stočarstva, itd.

Odbor za poljoprivredu sveukupno svega 48 zastupnika iz različitih stranačkih grupacija, a među njima ih najviše ima: Francuska (6), Italija (7), Njemačka (5) te Španjolska i Portugal po četiri. Glavni povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj je od 2014. godine irski političar Phil Hogan koji će uskoro biti zamijenjen novim.

Valja napomenuti da Hrvatska nije jedina država koja nema svog stalnog zastupnika u tom odboru. Hrvatska, unatoč tome što nema izravne predstavnike unutar odbora, ima zamjenske članove. Za tu poziciju su odabrani hrvatski europarlamentarci Ruža Tomašić i Ivan Vilibor-Sinčić. Od 28 država članica svoje zastupnike u Odboru za poljoprivredu nema 12 država među kojima su: Bugarska, Slovenija, Slovačka, Švedska, Mađarska, Belgija, Grčka, Luxembourg, Švedska i Latvija.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Hoće li nedostatak hrvatskog zastupnika u Odboru predstavljati nedostatak za interese hrvatskih poljoprivrednika na europskoj razini?

Bivša zastupnica u Odboru za poljoprivredu Marijana Petir se na svom službenom Twitter profilu požalila da su europarlamentarci odustali od zastupanja interesa hrvatskih poljoprivrednika.

- Žao mi je da se niti jedan hrvatski zastupnik/ica nije izborio da bude punopravni član tog odbora što je pokazatelj da nikome od njih poljoprivreda nije prioritet i to u trenutku kada se kreira nova poljoprivredna politika za sljedećih 7 godina o čemu ovisi budućnost hrvatske poljoprivrede – izjavila je Petir za Euractiv dodavši da je Odbor za poljoprivredu usvojio novu poljoprivrednu politiku koja bi trebala stupiti na snagu 2021.godine te bi o njoj morao odlučiti prije no što se konačna odluka donese na plenarnoj sjednici Vijeća.

Žao mi je da se niti jedan hrvatski zastupnik/ica nije izborio da bude punopravni član @EP_Agriculture i da nikome od njih poljoprivreda nije prioritet u trenutku kada se kreira nova poljoprivredna politika za slijedećih 7 godina o čemu ovisi budućnost hrvatske poljoprivrede. https://t.co/7nsS0Liqnv

— Marijana Petir (@marijana_petir) July 4, 2019

- Za nas je važno da reforma ide na plenarnu sjednicu i da tamo bude usvojena jer je na Odboru usvojeno gotovo 100 mojih amandmana kojima štitim interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika. Izborila sam iznimke i povlastice za Hrvatsku i važno je da to i u konačnici bude usvojeno - ističe Petir podsjećajući na svoje usvojene amandmane poput onog protiv smanjenja proračuna za poljoprivredu u slučaju Brexita ili amandmana kojim je Hrvatska dobila iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa ZPP-a koji će dodatno pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u izravnim plaćanjima za proizvodnju.

Naime, Hrvatska uz Poljsku, Mađarsku i Slovačku ima značajan dio omotnice namijenjen ruralnom razvoju, čak 46 posto, dok većina drugih država članica ima ispod 25 posto.

Tonci Plazibat / CROPIX

Ruža Tomašić: ' Planiram vrlo aktivno sudjelovati u radu odbora u kojemu ću imati gotovo ista prava kakva imaju puni članovi'

Naglasivši svoje zalaganje za mlade poljoprivrednike, samozapošljavanje i žene u ruralnim područjima Petir je nadodala da oni zastupnici koji nisu punopravni članovi Odbora, 'nemaju pravo glasovati na sjednici, a kroz glasovanje se mjeri stvarni utjecaj'.

Zastupnica Europske pučke stranke (EPP) Dubravka Šuica, koja će nastaviti svoj rad u Odboru za vanjske poslove, je pak na komentar Marijane Petir odgovorila da 'hrvatska poljoprivreda sigurno neće biti zanemarena', no da je planiraju kreirati u suradnji s kolegama iz političkih grupacija koji će biti aktivno uključeni u Odbor za poljoprivredu.

Na upit Euractiva je objasnila način na koji se političkim se grupama, sukladno veličini odnosno izbornom rezultatu dodjeljuju mjesta u odborima.

Svaki zastupnik može imati jedan stalni odbor te jedan zamjenski odbor, a iznimno dva zamjenska odbora. Najveći odbor u Europskom parlamentu je Odbor za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) sa 71 članom, rekla je.

Dragan Matic / CROPIX

Dubravka Šuica: Ako se u budućnosti ukaže mjesto netko od nas će rado pristupiti i Odboru za poljoprivredu

- Od ukupnih 751 zastupnika pokušajte staviti Hrvatsku u kontekst. Naši interesi su preko Vanjskopolitičkog odbora (AFET), Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), Odbora za proračun (BUDG) u kojem se posebno vodi računa o ZPP-u, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Odbora za regionalni razvoj (REGI), Odbora za kulturu (CULT) i drugih maksimalno zastupljeni. Dakle, ne manjka interesa od strane hrvatskih zastupnika već treba uzeti u obzir veličinu države članice odnosno broj zastupnika u pojedinoj delegaciji – odgovara Šuica te naglašava da 'ako niste član nekog Odbora ne znači da ne možete sudjelovati na sjednicama na kojima se ništa ne može usvojiti bez Kluba pučana'.

Također nadodala je da 'ako se u budućnosti ukaže mjesto netko od nas će rado pristupiti i Odboru za poljoprivredu'.

Ruža Tomašić, novoizabrana zamjenica u Odboru za poljoprivredu i zastupnica Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Odboru za ribarstvo, je izjavila da planira 'vrlo aktivno sudjelovati u radu odbora u kojemu ću imati gotovo ista prava kakva imaju puni članovi'.

- Jedina razlika između punog i zamjenskog člana u Europskom parlamentu je mogućnost glasovanja, što za mene ne predstavlja nikakvu prepreku u radu budući da ću se s kolegama iz kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) uvijek biti u mogućnosti dogovoriti da glasujem na zakonodavne prijedloge važne za Republiku Hrvatsku – odgovorila je Tomašić.

Unatoč tome što smo isti upit uputili novom zamjeniku u odboru Ivanu Viliboru Sinčiću, nismo dobili njegov odgovor.

Zastupnica socijaldemokrata Biljana Borzan, koja će nastaviti svoj rad u Odboru za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača te kao zamjenska članica radit će u Odboru za zaštitu okoliša i javnog zdravlja, je potvrdila slično stajalište izjavivši da 'zamjenski članovi imaju jednaka prava, utjecaj i dužnosti kao i puni članovi, samo ne trebaju prisustvovati baš svakom glasovanju već po potrebi i raspoloživosti'.

- U tom smislu, smatram da će hrvatski interesi biti zastupljeni u Odboru za poljoprivredu – rekla je Borzan.

Sasvim dovoljno

Iako hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nema utjecaj podjelu zastupnika u Parlamentu, iz ministarstva su poručili da rad Odbora i zaštita hrvatskih interesa 'ponajprije ovisi o angažmanu pojedinaca bez obzira na formalnu ulogu koju imaju u Odboru'.

- Činjenica da Hrvatska ima dva zamjenska člana u Odboru za poljoprivredu, daje sasvim dovoljno prostora da se i na toj razini zaštite nacionalni interesi – poručili su.

Također, pojasnili su da interese hrvatskih poljoprivrednika unutar EU najbolje štite sami poljoprivrednici preko europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa Cogeca.

Darko Tomas / CROPIX

Na slici: bivša eurozastupnica Marijana Petir i odlazeći povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan

Copa Cogeca ima 50 pregovarača u Europskoj komisiji, a svi prijedlozi akata u svim fazama donošenja dostupni su udruženju na uvid, komentar i djelovanje. Copa Cogeca sudjeluje u radu grupa civilnog dijaloga pri Europskoj komisiji od kojih nekima i predsjeda te je važan, a ponekad i ključan faktor kreiranja poljoprivredne politike unutar Europske unije i relevantan suradnik pri donošenju odluka koje se tiču poljoprivrednih proizvođača.

U tom smislu hrvatske poljoprivrednike zastupa Hrvatska poljoprivredna komora.

Iz Ministarstva su podsjetili da su za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni prostor važna još tri odbora (ENVI- okoliš, PECH- ribarstvo i BUDG - proračun) Europskog parlamenta u kojima Hrvatska također ima predstavnike i putem kojih zastupnici imaju priliku boriti se za nacionalne interese.

- Najveći utjecaj na kreiranje poljoprivredne politike Europske unije i promociju nacionalnih interesa Hrvatska će imati u prvoj polovici 2020. godine kada će predsjedati Vijećem Europske unije što podrazumijeva izravne kontakte s cijelim nizom zastupnika u Europskom parlamentu, ali i svim ostalim institucijama Europske unije – poručili su iz Ministarstva.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.