Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) ukazao je na činjenicu da je u europskoj poljoprivredi zaposleno oko 10 milijuna radnika, uglavnom kao sezonski radnici, nadničari ili rade u nekim drugim nesigurnim oblicima.
Također, predsjednik PPDIV-a, Denis Paradiš, ističe kako radnici nikada nisu sudjelovali u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) – vodećoj politici EU-a, koja sada čini oko jedne trećine proračuna EU-a.
"Iako su subvencije ZPP-a sada s pravom uvjetovane poštivanjem osnovnih ekoloških standarda, javnog zdravlja i dobrobiti životinja, poštivanje ljudskih i radnih prava ne igra apsolutno nikakvu ulogu u raspodjeli izravnih plaćanja. Stoga je iznenađujuće da ZPP do sada nije uspio poboljšati uvjete rada radnicima u poljoprivredi", ističe Paradiš.
Sindikat PPDIV nudi rješenje za ove probleme - izravna plaćanja ZPP-a moraju biti uvjetovana poštivanjem važećih uvjeta rada i zapošljavanja prema odgovarajućim kolektivnim ugovorima, nacionalnom zakonu i zakonu EU-a, kao i konvencijama MOR-a.
Nehumani uvjeti rada
"Uvjetovanost bi pokrivala različita područja kao što su prijavljeno zapošljavanje, jednak tretman, naknade, radno vrijeme, zdravlje i sigurnost, stanovanje, ravnopravnost spolova, socijalna sigurnost i pošteni uvjeti za sve radnike zaposlene u poljoprivredi, uključujući mobilne radnike i migrante", dodaje predsjednik sindikata Paradiš u otvorenom pismu upućenom ministarstvu poljoprivrede.
Pandemija je pokazala koliko je sektor poljoprivrede ključan u vrijeme krize. Međutim, velik broj radnika tog sektora su sezonski radnici koji se suočavaju s, kaže Paradiš, nehumanim uvjetima rada, lošim plaćama i prekovremenim radom.
"Radnici u poljoprivredi često postaju plijenom širokog iskorištavanja, uključujući i rad na crno za vrlo malo novca kao i druge oblike modernog ropstva", ističe Paradiš, "Izloženi su teškim uvjetima rada poput vrućine i hladnoće, izloženi su raznim ozljedama, preživljavaju s nekoliko sati sna uz neprimjerene obroke, žive u kontejnerima i pritom pokazuju zadivljujuću predanost poslu. Zahvaljujući njima, čak i u globalnoj pandemiji, na našim stolovima ima hrane."
Analiza udruge Smarter pokazuje da u Hrvatskoj postoji više od 50 tisuća sezonskih radnika. Analiza je u obzir uzela sljedeće kategorije sezonskih radnika u poljoprivredi - radnici koji rade s vaučerima, sezonski radnici koji rade na određeno i radnici koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava).
Mišljenje stručnjaka Smartera je da bi Hrvatski zavod za zapošljavanje mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni, slično kao što je to napravila Francuska.
"Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći. Često se raspoložive nezaposlene osobe neće uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava", ističu u Smarteru.
Standard života poljoprivrednika
Također, predlaže se angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom za rad na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje – kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri).
Radnici će se radije odlučiti za rad u poljoprivredi ako im poslodavci zajamče rad na temelju ugovora, poštivanje svih ugovorenih uvjeta i osiguranje potrebne zaštitne opreme.
"Rad u poljoprivredi nije lak, on zahtijeva naporan angažman, a zaposleni kod OPG-a ili poljoprivrednih tvrtki, često ističu da se njihov rad ne cijeni dovoljno. Često ih se zapošljava na crno (bez vaučera i bez ugovora u kojem je definirana dnevnica). Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan. Trebali bi izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima", ističu u Smarteru.
Predsjednik Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Norbert Lins, je na videokonferenciji u siječnju razmijenio mišljenja s hrvatskim članovima odbora.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je da je za Hrvatsku u sedmogodišnjoj omotnici za Zajedničku poljoprivrednu politiku osigurano 5 milijardi eura. Zatražila je reviziju trgovinskih sporazuma s trećim zemljama, kao i snažnije financiranje primarne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Lins je zaključio da su u tijeku pregovori o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike između država članica i Europskog parlamenta te da je nužno naći pravi omjer između ambicija u vezi s okolišem i stvaranja preduvjeta za odgovarajući standard života i rada poljoprivrednika.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.