Na samo sat vremena vožnje od Zagreba ovoga tjedna je zaživio Gruntek. Poljoprviredni je to projekt zahvaljujući kojem će svatko moći unajmiti 40 kvadrata vrta, zasaditi ono što želi i upravljati njime i to sve putem aplikacije iz vlastitog doma. Mali povrtnjaci na zemljištu od 22 hekatra u blizini Čazme, pored seoceta Prokuvljani, uskoro će nositi ime svojeg vlasnika, a obraživati će ih profesionalni vrtlari koji će se pobrinuti da dobijete svježe i organsko povrće iz vlastitog vrta.
Prodaja koja je započela u ponedjeljak 16. studenog ide dobro i već se u prvom danu prodalo oko 100 vrtova. ''Ako tako nastavimo za 10.-ak dana bi svi vrtovi mogli biti rasprodani', kaže mi Tino Prosenik jedan od dvojice osnivača Grunteka.
''Trenutno nudimo 1000 vrtova, to nije puni kapacitet našeg Gruntek zemljišta, ali 1000 je prva faza da provjerimo da li naše tržište želi taj proizvod. Ako se tih 1000 vrtova udomimo možemo lansirati još 1000 do 1,5000 vrtova što bi bio onda puni kapacitet našeg zemljišta, rekao je Tino.
Uz Prošenika, drugi um koji stoji iza Grunteka je Vjekoslav Budanec, zacjelo jedan od najpoznatijih hrvatskih povrtlara koji vodi OPG u Čazmi i zadrugu Plodovi Moslavine koja okuplja lokalne proizvođače. On je također predsjednik krovne udruge hrvatskih povrćara.
Tino, iako je također diplomirani agronom, nikada se nije bavio time već je bio osnovao tvrtku Yachmaster Grupe koja se bavila razvoje digitalnih platformi i organiziranjem međunarodnih sajmova za nautičku industriju. Tino i Vjekoslav radili su već sedam mjeseci na projektu, a ideja im je sinula u vrijeme lockdowna kada se zamrznula većina poslova pa tako i Tinova nautička branša. Paralelno s time dotadašnji lanac nabave je postao upitan.
''Gruntek se rađa kao neko univerzalno rješenje kako se baviti nečime što je otporno na koronavirus. Odnosno, htjeli smo raditi nešto što je intuitivno i lijepo kao što je proizvodnja ekološke hrane te stvoriti lanac dobave hrane gdje nećemo više ovisiti o supermarketu i pitati se hoće li on nama osigurati neku osnovnu hranu ili ćemo početi proizvoditi vlastitu. Gruntek je to objedinio u nekakvu u komercijalnu i ponešto idealističku ideju'', objašnjava Tino.
Vjekoslavu koji se povrće bavi već dugi niz godina, suradnja u stvaranju aplikacije bila je novi izazov. Tino njihovo partnerstvo opisuje kao ''dvije polutke jednog ploda'' jer su zajednički objedinili ono u čemu su bili najbolji. ''Koktel digitalne platforme i agronomije, kaže Tino.
A njihova ideja je jedinstvena u svijetu. Trenutno postoji termin community gardensa koji se koristi kao suvlasništvo u nekom vrtu gdje više privatnih osoba dijeli vrt. Ali koncept privatnog ograđenog vrta s vlastitim odabirom povrća kao takav nisu pronašli.
''Trenutno smo stavili u ponudu 15 kultura i svaki će mjesec korisnici dobiti preporuku koju kulturu je najbolje posaditi. Aplikacija će automatski reći koja se količina plodova očekuje i kada će biti spremni za berbu. Korisnici će moći sami sebi kreirati količinu zasađenih plodova s obzirom na potrošnju To će biti i jedna vrsta edukativne aplikacije koja će davati stalne korisne naputke - što se može zasaditi, kakav je uzgoj, kakvi su prinosi... Nadamo se da će ljudi kroz taj način naučiti nešto o vrtlarstvu'', rekao je Vjekoslav.
Korisnici će moći saditi se luk, mladi luk, batat, mrkva i peršin, salata, kupus, kelj, blitva, cikla, mahune, rajčice, krastavci, paprika, tikvice, patlidžan i grašak.Prema njihovoj računici, korisnik u vrtu od 40 kvadrata u razdoblju od osam mjeseci može očekivati u prosjeku oko 140 kilograma organskog povrća. Na osam gredica može odabrati sađenje osam od ukupno 15 povrtnih kultura. Najam vrta koštat će 199 kuna mjesečno. Cjenovno će biti konkurentni trgovinama koje prodaju organsko povrće. Primjerice, ako se na 8 gredica posadi pomidor, korisnik će osim cijene najma plaćati 20 kuna po cijeni gredice. Ako se tome pridoda i podjeli prinos rajčice između 20 i 25 kilograma po gredici ispasti će da je cijena po kilogramu 13 do 16 kuna što je cijena koju bi netko platio u trgovini s organskim povrćem, objasnio je Tino.
Pritom korisnici će u svakom trenutku imati pogled na vrt putem aplikacija i tjedno će dobivati informacije o tome kako vrt napreduje. A da bi uzgoj bio savršen, brinuti će se tim vrtlara uz pomoć digitalne tehnologije. Postojat će aplikacije koje će evidentirati stanje svakog pojedinog vrta, pojavu štetočina ili bolesti, a uz pomoć drona će snimati vrt iz zraka i detektirati bilo kakve anomalije u vlažnosti i slično.
''Napravit ćemo sve što je u struci moguće da se optimizira taj proces proizvodnje i da se spriječe problemi dok god je to u suradnji s prirodom i dok god je u ekološkim principima. Ali treba uzeti u obzir da je to ipak vrt koji je velika varijabla i ovisi o tlu i meteorologiji. Ali Vjeko i ja ćemo napraviti sve da rizici budu minimalni, a okusi savršeni'', rekao je Tino.
Jer cijeli koncept Grunteka je sačuvati organsku proizvodnju i okuse koje pamtimo iz djetinjstva. Žele da ljudi imaju osjećaj da jedu svoje uzgojeno povrće iz lokalnih krajeva. Ali očekuju da će vlasnici vrtova doći posjetiti vrtove s djecom uživo. Najavili su da će subota općenito biti open day dok će tijekom tjedna naši ljudi brati plodove.
“Jednostavno živimo u vremenu koje ne dozvoljava luksuz bavljenja vrtom i onda mi sa svojim tehnološkim rješenjom ulazimo u tu priču da premostimo taj razdor”, rekao je Tino.
Iako je interes trenutno velik i početna PR kampanja je bila uspješna tim Grunteka je skroman i planiraju počekati do Božića da vide hoće li im se biznis isplatiti. Kad bi iznajmili svih 2500 vrtova, godišnji prihod bi im bio šest milijuna kuna. Očekuju da će ih ukupna investicija koštati oko 3,2 milijuna kuna. Gruntek je projekt financiran isključivo sredstvima Yachtmaster Grupe, bez dodatnih potpora i sponzora.
No, Vjekoslav i Tino trenutno jedino žele da se njihov projekt pokrene u Zagrebu, te da ljudi jednog dana dođu na svoj Gruntek i ''uprljalju ruke'' kako bi osjetili benefit obrađivanja vrta. U duhu vremena je digitalna tehnologija, a mobitel će biti ''udica'' na koju će htjeti uloviti budućeg poljoprivrednika, zaključili su.
''Naša misija je primarno proizvoditi organsko povrće, a sekundarno stvarati male poljoprivrednike. Aplikacija je udica i želimo da se tipkanje po mobitelu pretvori u čeprkanje po vrtu. I ako to uspijemo onda je naša misija u potpunosti uspjela. A onda stvaramo drugačiji 'mindset' i mijenjamo kulturu današnjeg gradskog stanovništva. To bi bio onda pravi uspjeh.'', rekao je Tino.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija
[objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može
smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.