Iako je Hrvatska tijekom proteklih sedam godina ugovorila sav iznos koji joj je bio dostupan u prošloj financijskoj omotnici Europske unije, 10,7 milijardi eura, krajnjim je korisnicima do sada isplaćeno samo 39 posto tog iznosa. Upravo zato, Hrvatska je zauzela neslavno posljednje mjesto između 28 članica koje su koristile Višegodišnji financijski okvir EU u razdoblju od 2014. i 2020. godine, dakle, računa se i Ujedinjena Kraljevina.
Hrvatska je kao najmlađa članica Europske unije u svojoj prvoj sedmogodišnjoj financijskoj omotnici kroz četiri nacionalna programa mogla iskoristiti 10,7 milijardi eura, što je prosjek od gotovo 2,500 eura po stanovniku za to proračunsko razdoblje. Više od 40 posto ukupnog iznosa, raspoloživo je putem fonda za regionalni razvoj kojim Bruxelles pokušava premostiti jaz između razvijenih i slabije razvijenih regija EU.
Do sada su planirani projekti ukupne vrijednosti 13 milijardi eura, ali je podmireno samo 4 milijardi eura njihovih troškova.
Prema analizi Europske komisije, Hrvatska se nalazi na samome dnu ljestvice, uz Španjolsku i Grčku koje su svojim krajnjim korisnicima također isplatile nešto manje od 40 posto troškova. S dijametralno suprotne strane, Finska, Irska i Luksemburg, primjeri su najuspješnije prakse korištenja fondova EU, a te su zemlje isplatile oko 70 posto ugovorenih sredstava.
„Ugovorenost projekata u Hrvatskoj je izvrsna, ali problem nastaje u isplati sredstava. Novac ide iz proračuna EU, preko hrvatske administracije, do krajnjih korisnika diljem zemlje. Najveća prepreka u efikasnom korištenju raspoloživog novca je komplicirana javna nabava.“ stoji u ocjeni Europske komisije.
S obzirom na to da bi projekti ugovoreni tijekom financijskoj razdoblja između 2014. i 2020. godine morali biti finalizirani najkasnije do kraja 2023. godine, do tog bi roka korisnicima trebalo isplatiti preostalih 61 posto ugovorene vrijednosti.
Prema novim podacima Cohesion Date, implementacija ugovorenih projekata EU najviše „šteka“ u infrastrukturi i vodoopskrbi. Naime, od ugovorenih 81 kilometar rekonstrukcije hrvatskih željeznica, u sedam je godina napravljeno samo 20 kilometara. Od 404 kilometara nove tramvajske pruge, napravljeno je samo 64 kilometara, dok je od ugovorenih 47 kilometara nove ceste asfaltirano samo 8.
Unaprijeđena vodoopskrba trebala je obuhvatiti 353.826 Hrvata, a do sada se tim projektima doprijelo samo do 951 čovjeka u RH. Također, u sklopu turističkih projekata se dogovorilo unaprjeđenje kapaciteta 55.449.484 novih dolazaka godišnje, od čega je ispunjeno samo 8.990.742.
Hrvatskoj je u sklopu nove financijske omotnice, onu koja je dogovorena na maratonskom summitu Europskog vijeća u Bruxellesu ovoga ljeta, na raspolaganje dan iznos od 9,3 milijarde eura. No, taj je iznos „zapeo“ u limbu između međuinstitucionalnih nesuglasica Europske unije, zbog čega bi se, prema posljednjim procjenama, državama članicama na raspolaganje dao tek u ožujku 2021. godine.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.