_1.jpg)
BEIRUT
.jpg)
Prosvjedi u Beirutu, 20. prosinac, 2019.
Iskra koja je postala jako opasna
Jezični čistunci ne vole engleski. Kažu da zatire hrvatski. Ali će mirno govoriti tramvaj. Ili jastuk. Ovo potonje je turcizam, za one koji ne gledaju turske serije. No, engleski ima jednu veliku prednost: njegova opcija globish, dakle onaj jezik s 1500 riječi, omogućuje globalnu komunikaciju. Engleska kratica MENA je dobar primjer: označava prostor Sjeverne Afrike i Srednjeg i Bliskog istoka. Ajde napravite hrvatsku kraticu. To je prostor koji se trese još od američko-britanske invazije na Irak 2003. godine, a zapalio se 2011. kad je izbilo Arapsko proljeće. Tad su svi koji se imalo razumiju u taj prostor prstom upirali i Siriju i govorili: ovdje će biti najkrvavije. Te su istodobno vapili da se kriza slučajno ne prelije na Libanon.
Zašto je to važno?
Libanon je ključna točka MENA. U njemu žive Arapi, muslimani šijiti i suniti, kršćani, Druzi. Ukupno ih je četiri milijuna. Ali graniče sa Sirijom i Izraelom. Pa se preko Libanona prelama srž arapsko-izraelskog sukoba. A tijekom građanskog rata u toj zemlji (1975. - 1990.) svoje je utočište ondje pronašao i Iran. Libanon sada ima politički sustav koji protežira tri religije: kršćane, sunite i šijite. No, kako je od rata prošlo dosta vremena, vratio se duh građanskog društva. Još 2015. godine su se pobunili stanovnici glavnog grada jer vlasti nisu bile sposobne organizirati odvoz smeća. Sada su opet izašli na ulice nezadovoljni blokadom sustava. Koja se počinje osjećati na ekonomskoj razini. I kvaliteti života.
Što je šira slika?
Sve je bilo u redu dok su prosvjednici grupno napadali vladu. No, kad su se okrenuli protiv šijitske političke strukture došlo je do reakcije: U središtu Bejruta izbili su nasilni sukobi u ponedjeljak navečer između interventne policije i sljedbenika Hezbolaha i pokreta Amal nakon što su se na društvenim mrežama pojavile kritike šijitske zajednice i vodstva, prenose agencije. Da bi već u četvrtak stigla vijest da će novi premijer doći upravo iz redova šijitskog pokreta Hezbolah. Što, sasvim sigurno, neće naići na odobravanje kod velikog broja prosvjednika. Jer, time Iran, preko Hezbolaha, dobiva punu kontrolu nad vlašću. Što predstavlja ozbiljnu prijetnju Izraelu koji istodobno odobrava prvi izvoz plina iz polja Leviathan u Egipat. I postaje izvoznik energenata. Jačajući tako svoje veze s arapskim svijetom. A protiv Irana. Dodajmo tome da je došlo i do približavanja Katara i Saudijske Arabije. Naime, mladi prijestolonasljednik Muhamed bin Salman se morao povući - pritisak na Katar, navodno zbog podrške teroristima i bliskosti s Iranom, nije polučio uspjeh. Upravo obrnuto, doveo je Tursku na vrata Arabije. Pa se sada strategija mijenja jer se stanje u Iranu iz temelja mijenja: većinski šijitska teokracija je u ozbiljnim problemima zbog sankcija, posljednji su prosvjedi bili izuzetno burni, a vlast nije birala sredstva da ih zaustavi. Pojavila se i vijest o mogućoj ostavci predsjednika Rohanija. Pa se u arapskim glavnim gradovima i Izraelu procjenjuje da bi Iran mogao, po klasičnom modelu, domaću krizu zaustaviti pokretanjem vojne operacije: u Libanonu, primjerice. Protiv Izraela. Ili u Iraku, gdje traju prosvjedi u kojima iranske milicije nastoje preuzeti kontrolu. Glavno pitanje više nije nafta (vidi 4), već pitanje budućeg odnosa snaga u regiji. Arabija bi bila više nego sretna da vidi pad iranskog režima, a to bi se svidjelo i SAD-u. No, pitat će se Kinu, glavnu uvoznicu iranske nafte i Rusiju - koja je najavila ulaganja od 500 milijuna dolara u sirijsku luku Tartus. I tako jača svoju ulogu na prostoru MENA (tu je i utjecaj u Libiji), ali i na Istočnom Mediteranu. Pa nije čudno da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, ističe da je “partnerstvo sa zemljama Zaljeva na sigurnosnim pitanjima važnije nego ikad”.
Novi požar u MENA imao bi globalne posljedice. EU toga mora biti svjesna.
LONDON
Fallon Sherrock tijekom svjetskog natjecanja u pikadu u Londonu
Natjecanja mješovitih timova, to trebamo
Britanka Fallon Sherrock ispisala je povijest u utorak kad je postala prva žena koja je ikada pobijedila na Svjetskom prvenstvu u pikadu PDC (Professional Darts Corporation) u Londonu. Dosad su se u tom nadmetanju s muškarcima okušale tri žene, ali nisu uspjele pobijediti.
Zašto je to važno?
Nikome prisebnom ne pada na pamet da predloži boksački meč muškarca i žene, ali uopće ne bi bilo loše organizirati, primjerice, odbojkaške susrete mješovitih ekipa. Ili mješovite atletske ili plivačke štafete ili ekpie u sinkroniziranom plivanju. Konačno, Europljani su naučili igrati košarku natječući se protiv najboljih na svijetu, Amerikanaca.
Što je šira slika?
Sportski uspjesi žena u srazu s muškarcima bili bi izuzetno snažan korak prema stvarnoj jednakosti u društvu. Poraz u pikadu (muška igra jer je bila uobičajena u barovima gdje je bilo više muškaraca) sjajan je primjer. "Žene, želim da znate: niste savršene, ali ono što mogu gotovo nesporno reći je da ste bolje od nas muškaraca", rekao je bivši američki predsjednik Barack Obama. “Potpuno sam uvjeren da bismo u dvije godine, kada bi svaku naciju na svijetu vodila žena, vidjeli znakoviti napredak u gotovo svemu, uključujući životni standard i pozitivan ishod u ostalim područjima". On to stvarno zna: žena, dvije kćeri, a i u kabinetu je imao velik broj žena.
TOKIO
Demonstracija humanoidnog robota T-HR3 proizvođača Toyota na Međunarodnom robotskom sajmu u Tokiiju u Japan
Stiže topla robotska ruka
Znate onaj vic kad Europljanin s juga i Japanac završe na splavi nakon brodoloma. Japanac će: “Što da radimo?” A južnjak će: “E vi Japanci. Samo biste nešto radili”. Ali, ti Japanci imaju ozbiljan problem sa sve starijim stanovništvom. Pa je Toyota predstavila robota koji korisniku omogućava da vidi što robot vidi pa da onda robot to i napravi. Primjerice, donese čašu vode žednoj starici. I dalje, Toyota Motor prvo planira uvesti naprednu autonomnu tehnologiju u komercijalna vozila, a potom u automobile za osobnu upotrebu, izjavio je u utorak visoki dužnosnik te kompanije.
Zašto je to važno?
Tržište umjetne inteligencije (AI) u Kini bi prema prognozama trebalo do 2023. godine doseći vrijednost od 11,9 milijardi dolara. Ove će godine ulaganja u umjetnu inteligenciju u Kini iznositi oko 12 posto svih investicija na globalnoj razini - što je 64 posto više nego prošle godine. Američki je Kongres s druge strane zaključio da je rad na umjetnoj inteligenciji u kaosu kad je riječ o “organizaciji, planiranju, podacima, talentu, testiranju”..... MIT (Massachusetts Institute of Technology) objavio je da su izgradili automatizirani sistem koji je uspio za 57 posto biti precizniji od analitičara Wall Streeta u predviđanju kvartalnih zarada više od 30 kompanija.