Osim pandemije, doba je i infodemije - zatrpanosti prekomjernom količinom informacija koja otežava pronalaženje rješenja, a zbog čega su mnogi skloni povjerovati teorijama zavjere. One štete mentalnom, ali i fizičkom zdravlju ako se, primjerice, odlučimo ne cijepiti, smatra Igor Mikloušić s Instituta Ivo Pilar, koji je gostovao u emisiji “Bez brige s Dijanom” na portalu gloria.hr. Cijepljenje je, kaže zagrebački psiholog, najveći civilizacijski doseg 20. stoljeća, ali otkako je izmišljeno prema njemu postoji i otpor.
- Evolucijski smo pak predodređeni da sve što nam predstavlja ugrozu - kao što su moguće nuspojave kod cjepiva - u nama izaziva negativnu reakciju i na tome je najveći fokus. Zato se poruke ugroze brzo šire - ističe Igor Mikloušić.
Lažne vijesti se stvaraju jer ljudi uzimaju samo fragmente informacija i slažu priče koje na prvu možda imaju podlogu jer su u njih uključeni liječnici i osobna svjedočanstva. Statistike nam s druge strane, za razliku od osobnih svjedočanstava, ma kakve bile, ne izazivaju emotivnu reakciju. Čak i kada govorimo o smrti milijun ljudi, nemamo emociju kao kod ispovijesti djevojčice koja je imala nuspojave od cjepiva.
- Javnost se polarizirala: osobe koje imaju povjerenje u znanost pratit će službene izvore informiranja i stručne tekstove, a oni na drugom kraju spektra pronaći će potvrdu svojih stavova u dubinama YouTubea, Facebook grupama posvećenim antivakserskim temama ili prateći (javne) osobe koje potvrđuju njihove unaprijed formirane stavove - govori psiholog, napominjući kako teorije zavjere mogu izazvati i svojevrsnu ovisnost. Time ljudi daju smisao nepredvidivom, zastrašujućem i kompleksnom svijetu koji ih okružuje.
- Preokupacija takvim sadržajima pruža sve osim utjehe jer se stvara jedan začarani toksični krug nepovjerenja i osjećaja bespomoćnosti. Među ostalim, jer se daje povjerenje osobama koje na sve načine žele izazvati strah, bijes i ostale negativne emocije kako bi se i dalje konzumirao sadržaj koji serviraju - objašnjava Mikloušić. Neke osobine ličnosti - poput sklonosti negativnim emocijama - pogoduju vjerovanju u teorije zavjere, jer takve osobe češće doživljavaju okolinu prijetećom pa im i cjepivo predstavlja opasnost. - Iz toga proizlaze strah i nelagoda koja ih usmjerava prema antivakserskim sadržajima. Vjerovanje u teorije zavjere pokazalo se povezano sa sociodemografskim faktorima, kao što su starija dob i niži stupanj obrazovanja, te je zastupljenije u marginaliziranim društvenim skupinama koje karakterizira osjećaj političke i društvene bespomoćnosti - zaključuje Igor Mikloušić.