Psihologinja Maja Tadić s Instituta Ivo Pilar gostovala je u ovotjednoj emisiji Bez brige s Dijanom na portalu Gloria.hr. Uvodno se dotakla sreće kazavši da je to subjektivna dobrobit koja se odnosi na stupanj u kojem svoj život doživljavamo ugodnim i povoljnim. Radi se o tome kako procjenjujemo svoj život, imamo li ono što želimo i čemu težimo i s druge strane – kako se osjećamo u svom životu.
Na pitanje jesu li Skandinavci uistinu puno sretniji od Hrvata i zašto su uvijek pri vrhu ljestvice kada je u pitanju sreća, konstatirala je kako su Hrvati na sredini ljestvice.
"Te zemlje se opisuju kao mjesta zaista rađena po mjeri čovjeka. Ondje je povjerenje u institucije vrlo visoko i to je također uvjet za sreću, mi smo u tom djelu gotovo na dnu ljestvice na razni Europe. Tamo postoji visoka razina pravednosti, dok kod nas postoji mit da se tamo ljudi ne druže. Ljudi se čak češće druže nego u našim područjima", smatra Maja Tadić.
Znamo li biti sretni?
"Rijetko čujemo od nekoga 'Sretan sam i jako sam dobro'. No to je čak i nešto što bismo mogli učiti, to ne znači da trebamo negirati neugodne emocije, ali ne trebamo ih niti preuveličavati što je karakteristika ljudskog uma. Naime, dio ljudske prirode je fokusirati se na negativno. Kada govorimo o sreći, ne trebamo biti u stanju ekstaze, već da imamo dobre odnose sa sobom i s drugima, da imamo svoje dobre i loše dane. No, ako smo zdravi, imamo sređene obiteljske odnose i dobar posao, a i dalje nismo dobro, te to stanje potraje, nemamo radosti, interesa i motivacije za stvari koje nas vesele, moramo zatražiti pomoć. Za početak je važno da pauziramo i stanemo te shvatimo što nam je najčešće problem, što nas to koči. Istraživanja su pokazala da su socijalni kontakti najvažniji za stabilnost – osjećaj povezanosti i pripadnosti te barem jedna osoba u koju imamo povjerenja. Važno je prihvaćati svoje emocije kakve god da jesu i razvijati samosuosjećanje, biti blagi prema sebi", ističe psihologinja.
Porast anksioznih i depresivnih stanja zabilježen je u cijelom svijetu, ali i kod nas, a pandemija i potresi uzrokovale su brojne nove slučajeve.
"Na to ima utjecaja naša osobnost, naše predispozicije, ali i naša trenutna situacija. Oni koji imaju osobne resurse, koji su proaktivni, otporniji na stres, imaju dobre socijalne odnose i siguran posao lakše će se nositi s tim nedaćama nego netko tko je primjerice, izgubio posao ili dom. Postoji mnogo varijabli koje utječu na to kako će ljudi reagirati. Kod potresa imamo izuzetno negativna iskustva jer ga ne možemo kontrolirati", objašnjava gošća.
Smatra kako je jedan od problema što ne postoji strategija za zaštitu mentalnog zdravlja nacije koju bi Vlada trebala donijeti.
"Ona ne bi smjela biti mrtvo slovo na papiru već akcijski plan gdje će se točno mjeriti, poticati i podržavati te strategije u djelo. Važno je i prevenirati poteškoće od strane institucija", govori Tadić te dodaje kako kod nas poslodavci ne brinu dovoljno o mentalnom zdravlju zaposlenika.
Potraga za srodnom dušom unatoč svim preprekama: Igor Mikloušić otkriva zamke modernog doba