GENIJI "100 CHALLENGERS"

4 HRVATA TOP-INOVATORA Jan Jilek: Moj projekt 1000startups EU pomoći će da Europa postane bolje mjesto za razvojne tvrtke

    AUTOR:
    • Matija Mesić

  • OBJAVLJENO:
  • 12.12.2015. u 08:15

Jan Jilek
EPH

Drugi Hrvat s popisa New Europe 100 Challengers Matija Kopić putem aplikacije Farmeron želi nahraniti svijet. Treći, Valent Turković, izbjeglicama na balkanskoj ruti donosio je internet i omogućavao čitavim obiteljima da ostanu u kontaktu. A četvrti, Miroslav Vrankić, invalidima i nepokretnima omogućuje da putem glasovnih naredbi upravljaju svijetom oko sebe





Adam Jesionkiewicz ove godine postavio je tisuće odašiljača diljem Varšave putem kojih je omogućio slabovidnim osobama lakše snalaženje po gradu uz korištenje pametnog telefona. Svoj grad, a jednom možda i cijeli svijet, želi pretvoriti u globalno virtualno selo. Projekt se zove Ifinity.

Edgars Rozentals je pak otac AirDoga, trenutačno najpoželjnijeg automatiziranog drona za ekstremne sportske avanture koji “vlasnika” prati i snima iz zraka dok izvodi vratolomije. Kao CEO svoje kompanije zapošljava 24 stručnjaka, aeroinženjera i softveraša. "Želimo samo najbolje. I sami živimo na rubu, ludi smo za ekstremnim sportovima kao i naši klijenti", objašnjava zašto se bacio u ovaj posao.

Marko Mrdjenovič i Aleš Špetič iz Slovenije prodaju male kocke za praćenje kvalitete zraka, temperature, vlage i svjetlosti. Zovu ih Cubesensors, trenutačne zalihe su rasprodane, a sve što njima žele jest da svojim korisnicima osiguraju zdraviji okoliš, ured ili dom, da im uštede novac i učine ih produktivnijima. Cubesensors mjere hrče li netko u sobi, je li zrak ustajao, mijenja li se temperatura, utječe li pun mjesec na vaš san, je li prostorija u kojoj radite idealno osvijetljena, laje li vaš pas kad vas nema kod kuće...

Tko su ovi ljudi i što im je zajedničko? Ustvari ništa. Ne rade u istim zemljama, većina ih se međusobno ne poznaje, a ne bave se ni istim poslovima. Međutim, isti su u tome što žele da se svijet mijenja nabolje. Stoga su dio ovogodišnjeg popisa inovativnih poduzetnika New Europe 100 Challengers.

Radi se o projektu odnosno zboru najboljih inovatora s društveno korisnim projektima koje organizira inicijativa Res Publica koja, drugu godinu za redom, kani pružiti potporu novim inovacijama u Srednjoj i Istočnoj Europi. Stotinu poduzetnika i njihove inovacije poduprijet će tvrtke poput Googlea, Financial Timesa i Visegrad fonda, a prvi put u povijesti na popisu su i Hrvati, njih čak četvorica.

Jedan od njih je Jan Jilek. Vlasnik je DotMetricsa, i na popisu se našao zbog poticanja strukturnih reformi i izgradnje pan-EU startup infrastrukture. Međutim, što to točno znači. Jilek ima objašnjenje.

"Isfrustrirale su me komplikacije oko prikupljanja ozbiljnih investicija za startupove u Hrvatskoj. Zato sam počeo istraživati kakve su mogućnosti na europskom tržištu, odnosno možemo li se uopće natjecati za financijsku potporu nekog fonda za poticanje rizičnog kapitala. Ustanovio sam, iako je situacija u zapadnoeuropskim zemljama bolja, da je čak i u tim zemljama deset puta gore nego na američkom tržištu - ističe Jan.

Po njemu, osnovni je problem što je EU tržište fragmentirano, a jedinstveno samo na papiru. Upravo to dovelo ga je do pokretanja projekta, 1000startupsEU. Cilj je okupiti više od tisuću startup tvrtki te s njima zatražiti strukturne reforme i nadogradnju infrastrukture za poduzetnike u Europskoj uniji.

Projekt je započeo početkom godine, ali je ubrzo privukao velik broj istomišljenika koji su međusobno počeli dijeliti rezultate njegova istraživanja koje je on objavljivao putem svoje web-stranice i na Twitteru. A tamo ga prati oko dvije tisuće istomišljenika.

"Na samom početku moje tekstove uočili su neki od djelatnika Europske komisije te su me pozvali na radionicu o financiranju startupa u Europskoj uniji. Međutim, primijetio sam da je velik broj sudionika s dugogodišnjim iskustvom u industriji fokusirano na 'mikroprobleme', odnosno da se bave onime što sam ja smatrao simptomima puno većeg problema, tj. nisu nudili nikakve reforme koje su potrebne da bi Europa mogla uhvatiti korak s azijskim i američkim tržištem. Naime, već se raspravljalo o temama poput ove: zašto privatni sektor ne ulazi u VC fondove, odnosno zašto europske korporacije ne kupuju europske startupove, a po meni, sve su to samo simptomi", objašnjava Jan, kojeg je nakon radionice zamolio Lisabon Council, poznati think-tanka u Bruxellesu koji želi potaknuti raspravu među političarima i poduzetnicima za unapređenje i pozitivan razvoj u 21. stoljeću, da prati implementaciju startup manifesta u Hrvatskoj. Zapravo, oni su ga i nominirali za ovaj Challengers popis.

Jan je svoju poslovnu karijeru počeo još 2002. godine radom u Httpoolu - prvoj online mreži za oglašavanje u Hrvatskoj. Nastavio je s pokretanjem hrvatske tražilice Pogodak.hr, a nakon toga suosnovao je prvu hrvatsku mrežu za kontekstualno oglašavanje Xclaim.hr. Međutim, nedvojbeno njegov regionalno najpoznatiji projekt je sustav mjerenja posjećenosti stranica DotMetrics koji je službeno pokrenuo u srpnju ove godine.

Samo nekoliko mjeseci nakon što su se plasirali na domaće tržište, DotMetrics već kreće u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, ali su već i neke veće zemlje srednje i istočne Europe pokazale interes za DotMetrics, a plan im je, naravno, kao i svakom drugom startupu, globalni pomak izvan granica Hrvatske.

Što se tiče Challengers popisa, Jan smatra kako je to prilika za umrežavanje s ostalim članovima koji su se našli na popisu. Njegovo vrijeme tek dolazi. Uspije li, mogao bi promijeniti poslovnu kartu EU.

Osim njega na ovogodišnjoj listi našli su se i Valent Turković, Matija Kopić i Miroslav Vrankić o kojima je Globus već opsežno pisao.

Valenta Turkovića primijetili smo zbog sudjelovanja u projektu Otvorene mreže. Slike njega i volontera s napisima “free wi-fi” na leđima, pojavile su se u gotovo svim medijima kad su tijekom najveće navale izbjeglica u Hrvatsku, odlučili kreirati mobilne wi-fi točke za izbjeglice.

On i kolege stavili su wi-fi odašiljače u ruksake i otišli u istočnu Slavoniju pomoći izbjeglima s Bliskog istoka da kontaktiraju s članovima svojih obitelji. Amaterske fotografije su zahvaljujući društvenim mrežama obišle svijet, i tako je završio na Googleovoj listi. U jednom od prijašnjih brojeva Globusa Valent Turković objasnio je kako mu je motivacija bila pružanje najosnovnijih potreba ljudima, a jedna od njih je pravo na informacije.

"Ljudi su na putu danima, tjednima. Kad god se netko od njih poveže na internet, vidite da im se na ekranu izlistava mnoštvo poruka i obavijesti. Što je zanimljivo, svi prvo pitaju je li to stvarno besplatno, iako piše da jest, te smiju li se doista spojiti. Čak i ako je netko čuo od drugih da je pristup internetu besplatan, ponovno će pitati. Bili su poput dobrih gostiju koji pitaju dopuštenje za sve", prepričao je Turković.

Na popisu se našao i Matija Kopić iz Osijeka, koji je u Hrvatskoj svojevrsna IT zvijezda, inače suosnivač tvrtke Farmeron. Prema njegovoj ideji kreirana je jedinstvena poljoprivredna web-aplikacija za upravljanje kravama koja je ubrzo osvojila SAD. Nešto poput Farmvillea na Facebooku, aplikacija Farmeron, za koju su interes pokazale i najveće američke farme, već upravlja s milijun krava na planetu, odnosno njihova tehnologija brine se o desetak posto svih američkih krava.

Putem aplikacije korisnici mogu na jednom mjestu skupljati apsolutno sve podatke o svojim kravama, primjerice jesu li site, zdrave i sretne, odnosno kako mogu proizvoditi još kvalitetnije mlijeko.

Što ga je usmjerilo u područje digitalizacije života krava, odnosno može li to pomoći prosječnom stočaru, Matija je ovako objasnio: "Nahraniti svijet, što brže, bolje, efikasnije i kvalitetnije. To je naš cilj u Farmeronu. Stvoriti operativni sustav koji će iz proizvodne jednadžbe izbaciti ljudsku pogrešku. Novac je samo nusprodukt onoga što radimo”, rekao je u intervjuu za Globus.

Vrijednost Farmerona se danas procjenjuje na više desetaka milijuna dolara, a klijenti su im velike farme od kojih neke broje i do sto tisuća grla muznih krava. Baš kao što je ranije spomenuo Jilek, Kopić je svoja iskustva morao ispiliti u inozemstvu, odnosno tri mjeseca je boravio u Silicijskoj dolini u sklopu akceleracijskog programa fonda 500 Startups.

Farmeron se, također, pojavio na Seed Campu u Ljubljani, još jednom uglednom akceleratoru na kojem doduše nije pobijedio, ali je pozvan na Seed Camp u Londonu, što je za Farmeron zapravo bila prekretnica. Naime, osnivačima su se tada počeli javljati i drugi ulagači.

Malobrojne Hrvate na popisu zaokružuje Miroslav Vrankić koji je nakon završenog fakulteta osnovao tvrtku E-Glas.

Radi se o startup tvrtki čiji je glavni proizvod Servus, odnosno Serwantess kako je poznat na inozemnom tržištu. Radi se o glasovno kontroliranom asistentu koji pomaže osobama s posebnim potrebama u obavljanju jednostavnih kućnih zadataka.

Naime, ta mala srebrna kutija, veličine eksternog hard diska omogućuje korisnicima da upale svijetlo, otvore vrata ili se ulogiraju na internet. E-Glas je trenutačno jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi proizvodnjom tehnički sofisticiranih pomagala za osobe s invaliditetom.

Na ideju, kaže Vrankić, došao je kad je volontirao u Riječkom Caritasu. "Imao sam želju spojiti svoja tehnička znanja s praksom, pomoći društvu, ali nisam imao jasnu viziju kako. Nakon što sam počeo volontirati u riječkom Caritasu, upoznao sam osobu koja je bila u kolicima i koja je jako teško koristila ruke. Razmišljao sam čime bih joj mogao pomoći i zaključio kako bih joj mogao izraditi jednostavniji glasovni sustav za upravljanje domom. Dakle, da nepokretna osoba samo uz pomoć svog glasa s jednog mjesta može upravljati nekim radnjama. Tako je 2008. godine nastao prototip Servusa, a godinu kasnije registrirao sam tvrtku E-Glas koja je startala u sklopu Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, a 2011. na Tehničkom fakultetu sam konačno pokrenuo i kolegij Asistivna tehnologija", Globusu je rekao Vrankić.

Na razvoju Servusa, kaže, radio je otprilike pet godina, a prodaje se i u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Uređaj osim Hrvatskog podržava odnosno prima komande i nekoliko stranih jezika poput engleskog, njemačkog i talijanskog.

Također, Servus planiraju širiti i na američko tržište, naime, E-Glas sklopio je ugovor s kalifornijskim startupom Link Your Things koji je zadužen za razvoj sustav ALYT, a od milja ga zovu Siri za pametne kuće. Cilj je Servus koristiti u umirovljeničkim domovima u kojima bi korisnici mogli obavljati hitne pozive, upravljati klima uređajima i svime što već sustav nudi.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Izdvajamo