Što je postigao?
Unatoč krizi koja (opet) trese hrvatsku brodogradnju, uspio je Lencu priskrbiti dobit i napuniti knjigu narudžbi za sljedeću godinu i nekoliko idućih. Po najavi Uprave, 2017. mogla bi se za Lenac pokazati kao jedna od najboljih godina.
Zašto je to važno?
Zato što je važan svaki dobro vođen biznis, ali i zato što je brodogradnja desetljećima bila neuralgična točka hrvatske državne ekonomije. Kada se, po nalogu Europske unije, država izvukla iz sektora (pitanje je koliko, jer financijske garancije su ostale), brodogradilišta su samostalni život započela relativno dobro. Uspjeh, međutim, nije ujednačen. Bivši državni industrijski kompleksi zahtijevaju posebnu kvalitetu uprave. Čini se da Pavelin zna ploviti u otvorenim tržišnim vodama.
Kako posluje?
Lenac je u prva tri kvartala ove godine dioničarima donio neto dobit od 27 milijuna kuna, što je višestruko više nego lani. Kontinuirano se ulaže u obnovu infrastrukture, uvode se nove tehnologije, a poslovanje sve više robotizira.
Što će učiniti u budućnosti?
U brodogradnji se knjige narudžbi pune na dugi rok, ali planovi se, zbog velike konkurencije na tržištu, rade malim koracima. Remontna brodogradnja je specifična, jer dugoročnih knjoga narudžbi nema, zato je prepoznatljivost kvalitete na tržištu još važnija. Sljedeće godine Lenac, uz standardna ulaganja u dokove, planira kupiti stroj za izvlačenje brodskih osovina koji bi im, kaže Pavelin, pomogao da ubrzaju proizvodni proces i smanje operativne troškove. Najveći problem i dalje im ostaje kvalitetna radna snaga koje nedostaje na domaćem tržištu rada.