Nekadašnji kninski TVIK, današnja DIV Tvornica vijaka koja posluje u sastavu DIV Grupe, ovih dana isporučila je prve uzorke, a prve količine već proizvode za tržište Sjeverne Amerike. “Radi se o poslu vrijednom 10 milijuna eura godišnje. Početkom rujna trebale bi krenuti značajnije isporuke spojnih elemenata na tržište Sjeverne Amerike. Sve je dogovoreno s velikom američkom tvrtkom Optimas. Još samo trebamo proći kroz njihov certifikacijski sustav, a nadamo se da hoćemo”, kaže Dalibor Marjanović, član Uprave DIV Grupe.
Marjanović objašnjava da bi puni proizvodni kapacitet u kninskoj tvornici trebali doseći za dvije godine. Puni kapacitet je oko 50 tisuća tona spojnih elemenata.
“Puni kapacitet nam je potreban zbog produktivnosti. Da bismo ga dosegli, trebamo imati kupce i obrtna sredstva. Smatramo da nas je država donekle zakinula jer nismo dobili povrat ulaganja od 1,8 milijuna eura prema Zakonu o poticanju investicija, što bi nama bila ozbiljna obrtna sredstva koja bi nam osigurala solidnu likvidnost. U ovakvoj proizvodnji nužna su značajna obrtna sredstva jer materijal ima udio od 60 posto u cijeni spojnih elemenata”, ističe Dalibor Marjanović.
DIV Tvornica vijaka 2015. godine uprihodila je oko 20 milijuna eura.
“Mi smo prošle godine proizveli otprilike sličnu količinu, ali smo zbog pada cijene vijaka na europskom tržištu uprihodili oko 20 posto manje. Velika očekivanja imamo od američkog tržišta. Ojačao je dolar, traže vijke bolje kvalitete kakvi su naši, a uveli su antidampinške mjere na kineske proizvode. Naš vijak ima bolja svojstva od kineskog”, ističe Marjanović.
Protiv dampinga
U DIV Tvornici vijaka, otkriva Marjanović, nadaju se i skorom ulasku u Ikeu, jer su prošli prvi krug odabira. Također je riječ o poslu vrijednom oko 10 milijuna eura godišnje. “Ikea nastoji nabavljati vijke europskih proizvođača zbog niza razloga. Imamo još jedan audit u svibnju i ako ga prođemo, onda ide prva narudžba vijaka za Ikeu. Vijci bi otišli u njihov sortirni centar u Slovačku, a potom bi ih oni distribuirali”, kaže Marjanović.
Europska komisija uvela je 2009. godine antidampinške mjere na vijke iz Kine tako da je carina na te proizvode iznosila 74 posto. Međutim, to nije značilo da uvoznici vijaka iz Kine nisu tome doskočili preko takozvanog transshippinga. Na taj način su smanjili trošak antidampinga na nekakvih 20 posto, čime su, unatoč mjerama, postali konkurentni. Antidampinške mjere su ukinute 2015.
“Zbog toga nam je prošla godina bila teška jer su cijene pale za 25 posto, a uvoz se povećao za 13 puta. Dakle, došlo je do značajnog poremećaja tržišne utakmice. Europska komisija očito je to shvatila, tako da ponovno razmatra uvođenje sličnih mjera. Nama su troškovi rada i troškovi zaštite okoliša vrlo visoki i razlog su zašto nismo konkurentni u odnosu na kineske proizvode. Ako se ponovno uvedu mjere, bit ćemo u dobroj situaciji. Nas bi zadovoljila carinska stopa od 25 posto, čime bismo se izjednačili i postali konkurentni kineskim proizvođačima. Nelogično je da Europa nema antidampinške mjere na kineske proizvode, a Kina ih ima na europske”, objašnjava Dalibor Marjanović.
Novi pogon
DIV Tvornicu vijaka u krizi su, kaže Marjanović, spasili poslovi vezani uz bravariju. Pogotovo poslovi za tvrtku Same Deutz Fahre Žetelica iz Županje koja proizvodi poljoprivrednu mehanizaciju, a glavni proizvod su kombajni. DIV Tvornica vijaka glavni je dobavljač te tvrtke, tako da je oko 70 posto unutrašnjih komponenti kombajna proizvedeno u Kninu.
Prema Marjanovićevim riječima, na sličan način namjeravaju ući u tvrtke koje proizvode strojeve Caterpillar, Bobcat, Liebherr…
Jakov Krvavica, voditelj projekata u DIV Tvornici vijaka, potvrđuje da se u odjelu bravarije namjerava dodatno investirati.
“Planiramo proširiti dio vezan za bravariju. Radi se o bravarskom pogonu koji proizvodi metalne dijelove tehnologijom savijanja, zavarivanja i rezanja. Taj dio funkcionira neovisno o tvornici vijaka. Procjenjuje se da bi se ta investicija mogla realizirati u neredne dvije-tri godine. Trenutačno smo u fazi izrade tehnološkog projekta. Taj pogon bi se prostirao na 5000 četvornih metara korisnog prostora. Vijčana proizvodnja je core business, ali nam se otvara niz novih poslova vezanih uz bravariju”, kaže Krvavica.
Jakov Krvavica, voditelj projekata u DIV Tvornici vijaka, i Siniša Marić, voditelj podružnice DIV Grupe u Kninu
Marjanović otkriva da bi investicija u taj dio mogla iznositi oko dva milijuna eura te napominje da u planovima imaju još dvije veće investicije: jedna je u proizvodnju navojnih šipki vrijedna oko 10 milijuna eura i mogla bi se realizirati za pet godina. “Odmah smo bili ozbiljno zainteresirani za tu proizvodnju. Naime, u proizvodnji vijaka ima tehnološkog otpada od kojeg se može napraviti gotov proizvod, a to je navojna šipka. Problem je konkurencija s Dalekog istoka jer je teško postići njihove cijene. Zato još razmatramo mogućnost i pravi trenutak za pokretanje te proizvodnje”, pojašnjava Krvavica.
Idejni projekt
Druga investicija vezana je uz dvije postojeće brizgalice. “Instalirana snaga brizgalica je pet MW, a sam grad Knin za vrijeme sezone grijanja troši sedam MW. Tu je neophodna investicija u direktnu dobavu struje iz mreže jer smo prerasli distribuciju. Napravljen je idejni projekt, a očekivana realizacija je u naredne dvije godine. Znači tada ćemo moći staviti te dvije brizgalice u funkciju i proizvoditi brizganu plastiku. Usporedo radimo na dizajnu alata. Tim brizgalicama proizvodili bismo europalete i plastične kontejnere te naš inovativni proizvod plastičnih sklopova na betonskim pragovima. Za te proizvode tržište je čitav svijet. Cilj Uprave je osigurati raznovrsnost proizvodnje”, objašnjava Krvavica.
DIV Tvornica vijaka najveća je tvornica vijaka u Europskoj uniji. Vijke i matice plasira širom svijeta. Glavnina tržišta je Europa. U Hrvatskoj joj je posljednji veliki posao bio prilikom izgradnje Zračne luke “Franjo Tuđman”.
“Tehnologijom hladnog kovanja proizvodimo vijke u razmaku od najmanjih M6 do velikih vijaka M27. Radi se o gotovo tisuću artikala. Najveća konkurencija su kineski proizvođači preko europskih distributera. U Europskoj uniji ima dosta tvornica specijalni vijka, ali je u Kninu najveća tvornica gdje se proizvode standardni vijci. Europski proizvođači standardnih vijaka proizvodnju su prije 25 do 30 godina preselili na Daleki istok, tako da mi nemamo gotovo nikakvu konkurenciju u Europi. Postoji slična tvornica na sjeveru Italije i jedna u Češkoj koja je u problemima. U Njemačkoj nema gotovo niti jedna značajnija tvornica koja proizvodi standardne vijke. Postoje logistički distribucijski centri koji plasiraju standardne vijke proizvedene u Kini ili Indiji”, ističe Siniša Marić, voditelj podružnice DIV Grupe u Kninu.
Jedini u Hrvatskoj
DIV je preuzeo tvornicu 2004. godine u stečaju. Odmah je nastavljena proizvodnja s 50-ak radnika. “Naslijeđena je zastarjela oprema, a proizvodnja se povećavala kako je vrijeme odmicalo. Pokretane su nove tehnološke cjeline poput površinske zaštite, termičke obrade. Međutim, naišlo se na problem jer su zahtjevi tržišta bili iznad tehnoloških mogućnosti. Zaostajalo se u tehnološkom smislu i u održavanju kvalitete. Kad imate zastarjelu opremu i kada kvalitetom niste visoko, ne možete odgovarati zahtjevima tržišta. Zato je i nužna bila investicija u novi pogon i novu tehnologiju”, objašnjava Siniša Marić.
Investicija samoborske DIV Grupe u ovu tvornicu dovršena je 2013. i iznosila je oko 40 milijuna eura, a njezinom realizacijom otvorilo se 400 novih radnih mjesta. Nakon velikih problema s administracijom gradnja nove tvornice započela je 2010. “Ideja je zaživjela 2008. Već 2009. godine kontaktirali smo značajnije dobavljače opreme i krenuli u realizaciju”, podsjeća Siniša Marić.
Osim velikih proizvodnih kapaciteta, tvornica sadržava i dvije nove poslovne zgrade DIV Grupe, visoko regalno skladište te potpuno nov energetski sustav s 14 MW trafostanicom i rasklopištem. Posebnu pozornost posvetili su optimizaciji procesa i iskorištenja energije radi postizanja pune konkurentnosti. Na površini od 22 tisuća četvornih metara odvija se kompletna proizvodnja standardnih vijaka od pripreme do završne obrade. Instalirane su 23 linije za proizvodnju vijčane robe, 14 linija za valjanje navoja, tri linije za toplinsku obradu vijčanog materijala, svaka kapaciteta tri tone po satu, dvije linije za površinsku zaštitu galvanskim cinčanjem, svaka kapaciteta oko pet tona po satu, i nova poluautomatska pakirnica vijčanog materijala uz osiguranu transportnu komunikaciju željeznicom i cestom. Dio opreme kupljen je u Europi, a najveći dio u Tajvanu. U Hrvatskoj nema proizvodnje ovakve opreme.
Brži od Kineza
“Prilikom projektiranja tvornice osmislili smo određenu strategiju poluproizvoda. Dakle, nakon toplinske obrade ostavljamo poluproizvod na lager da bismo s kupcem dogovorili razinu pocinčavanja i način pakiranja prema njegovoj želji. Uglavnom, mi u Njemačku isporučimo narudžbu za dva tjedna, a kineski vijci dolaze za najmanje dva mjeseca. Također, možemo isporučiti manje količine. Tržište prije svega traži kvalitetu. Novom tehnologijom dobilo se i na stabilnosti proizvodnje, smanjen je broj otpadaka, procesi su brži, a sustav efikasniji i produktivniji. Bilo je dosta uhodavanja, tako da se 2014. uspostavio stabilan proizvodni proces”, kaže Marić.
DIV Tvornica vijaka ima desetke srednjih kupaca i stotine manjih. Najveći kupci proizvoda u Hrvatskoj su Same Deutz Fahr, Hrvatske željeznice, Dalekovod - proizvodnja, Đuro Đaković - specijalna vozila, a u inozemstvu: Reyer, HP Import, Vipa, FM, BMG World, NSS, Bossard...
Siniša Marić otkriva da DIV Tvornica vijaka trenutačno zapošljava 450 radnika. “Stalno primamo nove radnike i imamo otvoren natječaj. Najveći je problem iseljavanje stanovništva i nedostatak radnika. Taj problem rješavamo tako da zapošljavamo žensku radnu snagu za strojevima. To smo odnedavno počeli i obučavamo ih. Unatrag mjesec dana rade četiri žene na strojevima za kovanje vijaka, a zapošljavat ćemo ih još. Zasad smo prezadovoljni”, otkriva Marić.
Marić kaže da pokušavaju uvjeriti obrazovne institucije da se ponovno pokrene upis u jedan razred za poslove u njihovoj tvornici. S Pučkim otvorenim učilištem uspjeli smo pokrenuti obrazovanje za neka zanimanja koji nam trebaju.
DIV Tvornica vijaka radi u tri smjene, a toplinska obrada i površinska zaštita radi u četiri smjene. “To je i logično jer su u procesu proizvodnje velike peći koje se održavaju na stalnoj temperaturi. Čak su i strojevi stabilniji kad rade ujednačeno”, pojašnjava Marić.
Stalna ulaganja
“Nekadašnji TVIK proizvodio je 20 tisuća tona vijčane robe u najboljoj godini, a radilo je 3000 radnika. Usporedbe radi danas 450 radnika proizvodi oko 2000 tona vijaka mjesečno.
“Dakle, produktivniji smo gotovo deset puta po radniku. Ne može se ni po čemu uspoređivati ta razdoblja. Stalno se ulaže. Proizvodnja zahtijeva stalna ulaganja. Osim u tehnologiju, morate ulagati radi usklađivanja s EU standardima te zadovoljavanja raznih i sve strožih ekoloških zahtjeva. Sada ulažemo u pročistač otpadnih voda jer postojeći uskoro ne bi zadovoljavao standarde i zahtjeve. Ulažemo i u energetski sustav vezano za grijanje i hlađenje”, pojašnjava Jakov Krvavica, koji je ovdje počeo raditi 1995. godine, dakle prije ulaska DIV-a u vlasništvo.