Što biste napravili kad biste dobivali plaću svaki tjedan? U Hrvatskoj smo naviknuti da nam plaća stiže do petnaestog u mjesecu, ali za prošli, već odrađeni mjesec. No, što ako bi poslodavci dali novac radnicima svaki petak ili pak svaka dva tjedna. To bi promijenilo način na koji razmišljamo o novcu, pazimo na njega ili ga trošimo.
U većini Europe, kao i u Hrvatskoj, praksa je da se plaća dobiva jednom mjesečno. U SAD-u pak plaća sjeda na račun svaka dva tjedna, premda ne za sve poslove. To znači, dakle, da će je dobiti 15., ali za tekući mjesec, kao i zadnji dan u mjesecu ili, kako je još uobičajeno, svaki drugi petak. Zato se često plaće izražavaju u godišnjim iznosima. S druge strane, u Irskoj te u Velikoj Britaniji poslodavci radnike plaćaju tjedno.
Britanski model
Boris Lucić, vozač Ubera u Hrvatskoj, radio je kao službeni vozač Mercedesa u Velikoj Britaniji, ali morao se vratiti zbog Brexita. Tamo mu je plaća sjedala na račun svaki tjedan. Nije imao problema, kaže, s plaćanjem mjesečnih režija, a ni stanarine. Nakon svih režija ostalo bi mu 200 funti tjedno za slobodno trošenje.
U Velikoj Britaniji bi svaki tjedan, priča Lucić, u noći s četvrtka na petak, i to u pola 3 ujutro, dobio plaću. To je bolje, pojašnjava, nego kod nas i radije bi da novac od poslodavca dobiva jednom tjedno nego jednom mjesečno.
- Lakše je tako jer sam fleksibilniji u trošenju. Nisam imao neplaniranih troškova. Zapravo, lošije je s takvim troškovima kod nas u Hrvatskoj – našalio se Lucić.
U Hrvatskoj živi sa zaručnicom, dodaje, i jedva da im ostane 1000 kuna mjesečno. Problem u tome je, između ostalog, što su ovdje i plaće manje. Dapače, Lucić se toliko oduševio životom u Velikoj Britaniji da se želi vratiti, ako dobije radnu vizu.
Neki se sjećaju da je i Hrvatska nekoć imala dvotjednu isplatu plaće. Naime, u vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon njega, plaća je stizala dvaput mjesečno.
Kad se plaća daje svaka dva tjedna, a većina se računa plaća mjesečno, to stvara zanimljivu dinamiku. Naime, tijekom cijele godine bit će dva mjeseca kad će radnici dobiti tri plaće, a u svim ostalim mjesecima će pak dobiti po dvije plaće. Tu treću plaću onda mogu koristiti kao “nagradu” da je potroše na neozbiljne stvari, umjesto da otplate dugove.
Dodatno, otežana je okolnost imati stalni raspored plaćanja režija, pogotovo ako dođe do neočekivanih računa. To podrazumijeva potpuno drugačije planiranje osobnih financija ili, bolje rečeno, prisiljava ljude da planiraju, što danas uglavnom ne rade.
Financijski savjetnici često govore kako je dobro ostaviti barem dio zarade, obično nekih desetak posto, za “crne dane” za neke neplanirane izvanredne troškove. Taj je fond nekako teže “podebljati” kad se tjedno dobiva četiri puta manje nego kao što smo navikli jednom mjesečno. Potrebna je disciplina, što opet nije za svakoga. Neki bi se mogli prilagoditi, drugi ne.
Međutim, ideja o tjednoj isplati plaće drukčija je za poslodavce, nego za radnike, koji bi vrlo često preferirali baš takav oblik isplate – bilo zbog učestalije mogućnosti trošenja ili bi se jednostavno bolje osjećali, znajući da ih poslodavac toliko cijeni da im svaki petak daje nagradu za njihov tjedni rad.
Iskustvo
Osobnog iskustva da dobiva novac svaki tjedan, nekoć kao zaposlenica, a sada kao poslodavka, ima i Maja Parčina, direktorica tvrtke Limani. Ta kompanija nudi pouzdano i profesionalno knjigovodstvo za mala poduzeća, poslovno savjetovanje i računovodstvenu forenziku, a posluju iz Splita.
- Imala sam priliku raditi i u inozemstvu gdje je bio tjedni obračun i isplata plaće, i meni je sa stajališta zaposlenika to bilo super – komentira Maja Parčina.
No, s druge strane, sada kad radi kao poslodavac, predodžba o učestalijoj isplati plaće je ipak malo drukčija. Naime, problem je, kaže, u hrvatskoj državi i zakonima, ali i drugim regulacijama koje ona donosi.
- Sada kad sam poslodavac u računovodstvenom servisu i kad za svoje komitente radim obračun plaća, smatram da je to u našoj državi nemoguće postići s ovakvim načinom obračuna i izvještavanjem države pri svakoj isplati – pojašnjava Maja Parčina.
S tjednim obračunom plaća bilo bi i više posla, što ne bi nužno bilo i bolje. Dodatno, problem je u načinu kako država zahtijeva da joj se šalju podaci o isplati.
- Definitivno bi tjedni obračun plaća značio četiri puta više posla kod obračuna plaća za računovodstvene servise nego što nam je sada. Problem je i što država inzistira da se JOPPD isplate plaća pošalje na dan isplate ili najkasnije 24 sata poslije – kaže Maja Parčina.
Također, tvrdi, ako bismo morali petkom za sve komitente obračunavati i isplaćivati plaće, onda bi trebala puno više zaposlenih koji bi to odradili, a koje ne bi mogla platiti i bilo bi joj neisplativo.
- Sigurna sam da moji komitenti ne bi zbog navedenog više plaćali naše usluge, a već danas su naše usluge i naš rad podcijenjeni i teško je svaki naš posao realno naplatiti – zaključuje Maja Parčina.
Kruti propisi
Iskustva o tome kako bi se promjene u obračunu plaće odrazile na poslovanje, ima i Nataša Fistrić Sučević, stručnjakinja za radno zakonodavstvo i ovlaštena porezna savjetnica u tvrtki Infokorp. Tvrtka nudi usluge poslovnog savjetovanja, računovodstva, revizije, kao i korporativne usluge, ali i obračun plaća te porezno savjetovanje. Rade za brzorastuća poduzeća, male tvrtke i obrte, ali i za velika poduzeća. Nataša Fistrić Sučević nam je pojasnila kako bi tvrtka reagirala da se zakonski uvede obaveza tjedne isplate plaće, kako bi se to odrazilo na zaposlenike te što bi točno promjena u obračunu i isplati plaće značila za njezino poslovanje.
- S obzirom na sadašnje stanje propisa tjedna isplata plaća predstavljala bi ogroman posao i pritisak na odjele za obračun dohotka i računovodstvene servise. Kada bi se plaća isplatila u četiri dijela tijekom jednog mjeseca, ukupan posao bi bio više nego četiri puta veći nego danas kad se plaća isplaćuje jednom mjesečno – kaže Nataša Fistrić Sučević.
Obračun takve isplate bi, također, trajao dulje. Količina posla u obračunu plaća ne ovisi, kaže Nataša Fistrić Sučević, naravno, o iznosu koji se isplaćuje pa je tako isto vrijeme potrebno za obradu pune plaće kao i za obradu četvrtine plaće. Međutim, ističe, zbog propisa i obveze da se JOPPD obrazac predaje dan nakon svake isplate, svaka isplata se mora u potpunosti obraditi.
- To znači da bi se kod većine zaposlenika osobne olakšice i niža porezna stopa primjenjivali na prve isplate u mjesecu, a kasnije isplate u mjesecu bile bi bez osobnih olakšica i s višom poreznom stopom. Tako bi, uz istu tjednu bruto plaću, neto plaća u prvom tjednu bila najveća pa bi onda u idućim tjednima u mjesecu bila sve manja – objašnjava Nataša Fistrić Sučević.
Službeni automobil
No, to ne bi bio jedini problem. Sličan problem, kaže, mogao bi se javiti i s obustavama i primicima u naravi, pa bi se moglo kod zaposlenika koji koriste službeni auto u privatne svrhe dogoditi da jedan tjedan uopće nemaju plaću jer im cijela plaća ode na obustavu za taj primitak u naravi.
Ako bi se Vlada, kojim slučajem, ipak odlučila na tjednu isplatu plaće, morala bi promijeniti povelik broj propisa. To se osobito odnosi na trenutačni način obračuna da novac “sleti” na račun zaposlenika.
- Da bi tjedna isplata plaća bila moguća, potrebno je propisati da se obračun poreza i doprinosa radi nekoliko dana nakon isteka mjeseca. Takva bi odredba bila korisna i u sadašnjoj situaciji – komentira Nataša Fistrić Sučević.
Pristup prema poduzetnicima država bi, također, trebala ublažiti, jer takva promjena isplate novca ne bi pogodila samo računovođe. Promjenom propisa o isplati plaće, osobito ako se donese neočekivano i naglo, stradali bi poslodavci, koji ne bi imali dovoljno vremena za prilagodbu. Dodatno, ta nesigurnost u poslovanju odrazila bi se i na novo zapošljavanje, koje bi se moglo, premda ne nužno, usporiti. Poduzetnicima nije ni sada lako poslovati, ističe Nataša Fistrić Sučević, jer im država otežava donošenjem odluka koje nemaju nikakve poslovne logike.
Primamljiva ideja
Unatoč tim problemima, ideja o učestalijoj isplati primamljiva je mnogima. Nedavno istraživanje portala Moj posao pokazalo je da bi većina ispitanika, njih 56 posto, kad bi mogli birati, odabrali isplatu plaće u tjednim ili dvotjednim obrocima. U anketi su pitali više od 2900 ljudi, a među njima, 29 posto priželjkuju isplatu plaće na tjednoj razini. Smatraju da je takva isplata plaće “psihološki dobra te da smanjuje mogućnost neplaćanja ili gomilanja duga poslodavca”. Kad bi sva plaćanja bila tjedno, kaže jedan ispitanik, lakše bi se rasporedio novac i puno manje ljudi bi bilo gladno.
Isplata plaće dvotjedno je pak primamljiva opcija za četvrtinu ispitanika. Glavni je argument ovih ispitanika to da bi isplatom plaće npr. početkom i sredinom mjeseca uspjeli više uštedjeti.
- Zvuči praktičnije jer bi se time u većini slučajeva izbjegao odobreni minus na tekućem računu - smatra jedan ispitanik, a drugi dodaje kako bi mu to omogućilo “lakše raspoređivanje novca nakon financiranja osnovnih mjesečnih troškova poput režija i stanarine”.
- Primala sam tako plaću i iz iskustva mogu reći da omogućuje pojedincu bolju kontrolu troškova i raspodjelu sredstava - kaže jedna ispitanica.
Radnici su, barem na ovim primjerima, oduševljeni idejom da plaću primaju svaki tjedan, dok je poslodavci baš i ne vole, pretežno zbog većih troškova poslovanja. Zaključak je, dakle, ako tvrtke u Hrvatskoj žele privući kvalitetne radnike, mogu im ponuditi tjednu isplatu novca.