HEP im šalje 14 mil. eura godišnje

KAKO ULAŽU 'RADIOAKTIVNI' NOVAC? Fond koji upravlja s državnih 1,7 milijardi kuna nitko ne nadzire

Slovenija, Krsko, 021209. Nuklearna elektrarna Krsko. Foto: Matej Druznik / DELO
Matej Druznik/DELO / HANZA MEDIA

Taj državni fond upravlja imovinom od 1,74 milijarde kuna, pronaći ćete ga na popisu malih dioničara niza kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi te naveliko ulaže u državne obveznice, ali za njega jedva da je tko čuo izvan uskog kruga financijaša i stručnjaka iz područja energetike.


Privukao nam je pozornost jer se našao na popisu dioničara triju velikih domaćih tvrtki u kojima je država ili većinski vlasnik ili se od nje sad traži pomoć u restrukturiranju – u Uljaniku, Petrokemiji i Hrvatskoj poštanskoj banci. Zanimljiv je i zato što ima privilegij da radi u totalnoj tišini. Već dvije godine nije imenovan ni Upravni odbor, ali to, čini se, nikoga u državi posebno ne brine, kao da se ne radi o milijardama kuna. Državna revizija ih je posljednji put provjerila 2013. godine.
 

Čuvanje i povećanje

U pitanju je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško koji je osnovan posebnim zakonom 2007., a počeo je s radom ujesen 2008. godine. Odonda je jedna od glavnih njegovih funkcija “prikupljanje, očuvanje i povećanje” vrijednosti novca koji mu redovito uplaćuje HEP, oko 14 milijuna eura godišnje. Naime, kad nuklearka u Krškom jednom prestane raditi, Hrvatska će morati zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva (o tome kako i gdje će se to napraviti još se vode razgovori sa Slovenijom koja je zajedno s Hrvatskom suvlasnik nuklearke), pa je fond zapravo čuvar tog “radioaktivnog” novca.


No, detaljne informacije o poslovanju Fonda javno nisu dostupne. Zadnji poslovni izvještaj na internetskoj su stranici objavili za 2014. godinu, kada je imovina pod upravljanjem bila 1,38 milijardi kuna, prihod od financijske imovine 87 milijuna kuna, a financijski rashodi zbog gubitaka na nekim ulaganjima narasli na oko 40 milijuna kuna.


Kako sada stvari stoje? U odgovoru na naš upit v.d. direktora Tvrtko Brajković tvrdi da su lani imali prinos od 6,16 posto, a prosječni godišnji prinos od osnutka fonda je 4,6 posto, što je solidno. Primjerice, lanjski prinos je otprilike kao onaj obveznih mirovinskih fondova B kategorije, koji se smatraju umjereno rizičnima. Ove godine će prinos, najavljuju, biti iznad četiri posto, što je ipak daleko manje nego u 2016. godini.


Opaska revizora

Sasvim je moguće, dakle, da je s njihovom ulagačkom politikom sada sve u redu, ali službeno to već dugo nitko nije provjerio. To je prilično čudno s obzirom na to da je 2014., kao i nekoliko prethodnih godina, bilo značajnih gubitaka na ulaganjima, primjerice u Petrokemiju, jer je fond povećavao ulaganja u dionice i korporativne obveznice. Državni ured za reviziju 2013. godine upozorio je na nedostatke u postupcima donošenja odluka o upravljanju sredstvima, a primijećeno je i da je u 2012. prvi put povećan udjel ukupnih rashoda u odnosu na prihode te da su povećani rashodi koji su rezultat ulaganja, a planirani pokazatelji uspješnosti nisu ostvareni.


Prema podacima koje su nam poslali iz samog Fonda, 79 posto portfelja plasirano je u državne obveznice, u investicijske fondove devet posto, u korporativne obveznice pet posto, dionice četiri posto, komercijalne zapise jedan posto, a novac i oročeni depoziti čine dva posto portfelja.


Privukle su ih pak korporativne obveznice Hrvatske pošte, HEP-a, Jadrolinije i Zagrebačkog holdinga, a ranijih godina uložili su i u one koje je izdao Agrokor. Tvrde, međutim, da je izloženost portfelja prema Agrokoru iznosila manje od jedan posto ukupne imovine Fonda, a veći dio prodan je prije krize u koncernu. Fond je također ulagao i u obveznice IGH, a kako je ta tvrtka prošla kroz predstečajni postupak, još su u postupku naplate potraživanja za obveznicu.


Što se dionica tiče, Fond NEK je, osim u Uljanik, Petrokemiju i HPB, ulagao u ACI, Adris, Arena Hospitality Group, Atlantic grupu, Auto Hrvatsku, HT, Janaf, Podravku, Zagrebačku banku, Liburnija rivijera hotele, Valamar Rivieru, Tankersku Next Generation, HTP Korčulu, Luku Ploče i Stanove Jadran. Čak su “potegnuli” i do Ljubljanske burze radi dionica Cinkarne Celje i Petrola. Kakvi su im planovi za 2018. godinu, naravno, nije poznato.

Izdvajamo

Iz drugih medija