Turistički valovi koji zadnjih godina izdašno zalijevaju priobalnu Hrvatsku, a i Zagreb, u zadnje vrijeme sve češće zapljusnu i Slavoniju. Njezin najveći i najatraktivniji grad Osijek zadnjih godina bilježi osjetan porast broja turističkih noćenja i gostiju koji pretežno dolaze kopnom, no sve više i Dravom uz čiju se desnu obalu od antičkih vremena razvija grad dok je s druge strane rijeke netaknuta priroda baranjskih polja i prirodni biser Kopački rit. Nikada kao ove godine na osječkom pristaništu nije bilo toliko riječnih kruzera kojima su na poludnevne izlete doplovili gosti koji na njima krstare Dunavom od srednje Europe, ponajviše od bavarskih gradova ili Beča pa sve do ušća te najveće europske rijeke u Crno more, odnosno delte Dunava u Rumunjskoj.
Kod Aljmaša, gdje se ona ulijeva u Dunav, brodovi skreću u Dravu i plove 21 kilometar uzvodno do Osijeka. Prema podacima osječke Lučke uprave, od travnja kada počinje sezona pa do 11. rujna Osijek je ugostio 37 kruzera, a do kraja listopada je najavljeno još 20-ak uplovljavanja, što će sve zajedno biti znatno više nego prošle godine kad je konačan zbroj bio 34 isto kao i godinu ranije. Za usporedbu 2013. je Osijek imao u cijeloj sezoni 10 kruzera, a 2009. kada je tek otvoreno pristanište u središtu grada samo 4. Od tada do danas ti se veliki brodovi dugi od 110 do 135 metra, na kojima u luksuznim odajama boravi obično između 170 i 200 putnika, vežu uz ponton poznat po imenu Galija na kojem se nalazi i istoimeni restoran. Kada prođu policijsku kontrolu, tu su na samo nekoliko koraka od središta grada, odnosno trga na kojem se nalazi osječka katedrala.
Velika suša
“Bilo bi ove godine kruzera i osjetno više da nije vladala velika suša pa je u srpnju i kolovozu Drava bila preplitka za plovidbu iako oni imaju prilično nizak gaz. No u zadnjih tjedan dana smo imali čak šest uplovljavanja i vjerujemo da ni u narednim mjesecima neće biti problema s vodostajem”, otkriva Goran Ilić, koji je u Lučkoj upravi između ostaloga zadužen za informiranje. Prema njegovim riječima, do 11. rujna se s kruzera iskrcalo točno 4408 putnika, više nego cijele prošle godine kada ih je bilo 4180.
Ilić se slaže da je pristanište na izvrsnoj lokaciji, a posao Lučke uprave je da brodovima osigura sve uvjete za pristajanje. Na obali, dodaje, goste preuzimaju turističke agencije koje su i dogovorile aranžmane. Lučkoj upravi brodari preko svojih agenata plaćaju pristojbu za pristajanje koja iznosi dva eura po putniku što znači da brod s 200 putnika plaća 400 eura ili oko 3000 kuna što je, smatra, vrlo solidan prihod. Kako se u neradnim godinama očekuje pristizanje sve većeg broja kruzera, u Lučkoj upravi planiraju urediti novo, veće pristanište koje će biti malo uzvodnije, a koje će odjednom moći primiti čak tri broda. Već se započelo s projektiranjem, a slijedi ishođenje svih potrebnih dozvola, zatvaranje financijske konstrukcije te izrada glavnog projekta. Stoga nije izgledno da će nova putnička luka biti otvorena već do iduće sezone, ali bi mogla prve brodove primiti već 2019. godine.
“Nismo očekivali baš toliki broj kruzera. Na postojećem pristaništu im ne možemo pružiti nikakve dodatne usluge osim iskrcaja i ukrcaja putnika, a na novom ćemo moći ponuditi odvoz smeća, opskrbu broda vodom kao i gorivom koju sada pružamo samo u izvanrednim situacijama kakvu smo imali neki dan kada je kruzer ostao bez goriva pa smo dovezli cisternu. Nastojimo brodarima maksimalno izaći u susret”, zaključuje Ilić koji još ne zna koliko će koštati izgradnja novog pristaništa. No, u Lučkoj upravi, kaže, vjeruju da će se ulaganje isplatiti jer je brodova sve više te je Osijek postao ozbiljna konkurencija drugim odredištima na dunavskoj ruti. Naglašava da i brodovi koji pristaju u Vukovaru, gdje je veliko pristaništa na rijeci koja je uvijek plovna, često autobusima dolaze u Osijek.
Prema Dunavu
Agencija Panturist, otkriva njezin voditelj Krešimir Škrtić, već 15 godina surađuje s riječnim kruzerima koji su prije pristajali samo u Vukovaru, a posljednjih godina bilježe sve veći broj onih koji skreću u Dravu.
“Riječ je o brodovima koji plove Dunavom, uglavnom od Beča do Rumunjske odakle se gosti avionima vraćaju kući. Najbrojniji su Skandinavci i Amerikanci, a mnogo je i Talijana, Nijemaca i Rusa. Tijekom 12 dana krstarenja obavezno pristaju u Bratislavi, Budimpešti, Novom Sadu, Beogradu, Đerdapu, Vidinu... U Hrvatskoj ih je i danas najviše u Vukovaru koji je na Dunavu i ima dobro pristanište. Kako smo ih privukli da skrenu u Osijek? Na cijeloj trasi je Drava jedina rijeka u koju se može skrenuti kako bi gosti dobili doživljaj uže rijeke, a Osijek je zanimljiva destinacija”, naglašava Škrtić koji dolaske dogovara sa stranim agentima.
U pravilu, objašnjava on, jedna agencija unajmljuje brod i brine se za njegovo održavanje, organizira programe te mjesta na brodu potom nudi u prodaju preko agencija po cijeloj Europi i šire. Gostima je, dodaje, Vukovar zanimljiv, ali se u njemu obično ne zadržavaju dugo jer je jako blizu Novom Sadu, u kojem provode više vremena. U dogovoru s Panturistom su organizatori rute prošle godine iz nekih programa izbacili Pečuh i Vukovar da bi ubacili Osijek na što su gosti jako dobro reagirali pa su ove godine osječku ponudu obogatili novim sadržajima.
I Šveđani plaču
“Brod se u Osijeku zadržava oko četiri sata i goste na pristaništu dočekuje naš autobus s vodičem koji ih vozi u obilazak Tvrđe da bi ih potom u prostoru Regionalne vinoteke dočekali tamburaši te zakuska i degustacija vina. Potom odlaze u središte grada i nakon što ga obiđu imaju još pola sata-sat slobodnog vremena. Jedan agent mi je rekao da nikad nije vidio Šveđanina da plače, no rasplakali su ga mladi tamburaši našeg kulturno-umjetničkog društva Pajo Kolarić. Uživaju i u domaćoj rakiji, vinu, narescima... Trudimo se da gosti budu zadovoljni, a izgleda da nam se trud isplatio. Agenti provode ankete koje su pokazale da je gostima Osijek jedna od najdražih destinacija na cijeloj ruti i sada agenti sami traže pristajanje u Osijeku, koji se po kulturno-povijesnim sadržajima ne može mjeriti s Bečom ili Budimpeštom. Međutim, u tim gradovima imaju dugačke obilaske, a u Osijeku dobiju ljudski doživljaj koji je Skandinavcima i Amerikancima češće na kraju dojmljiviji od lijepih građevina. Premda nema veliku tradiciju turizma, Osijek gradi svoj turistički proizvod kroz gastronomiju i gostoprimstvo i zato ima puno potencijala za razvoj”, govori Škrtić, koji se ne bi složio s kritikama da od kruzera nema velike zarade jer oni, ističe, plaćaju pristajanje, autobus, vodiča i tamburaše, a gosti kupuju suvenire i vina. Uostalom 4400 ljudi koliko su ih ove godine u grad doveli kruzeri nipošto nije malo pa će oni, uvjeren je, i u budućnosti biti jako važni za osječki turizam.
Najviše putničkih brodova u grad na Dravi dolazi preko agencije Cetratour čiji suvlasnik agencije i voditelj prodaje Inoslav Majhen podsjeća kako su prvi kruzer u Vukovar doveli još 23. travnja 2004. Bio je to prvi turistički brod koji je pristao u neko riječno pristanište u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata. Osijek tada nije ni imao pristanište. Vukovar je, govori Majhen, postao gotovo nezaobilazno odredište kruzera na Dunavu te je po broj pristajanja dostigao Novi Sad. U Vukovaru staje četiri puta više kruzera nego u Osijeku u kojem se 24. srpnja 2009. na Galiji privezao prvi.
Duga povijest
“Europske kompanije koje organiziraju te dunavske ture, njih 12, trude se gostima ponuditi nešto novo i drugačije, pa im je Osijek dobro došao kao nova destinacija. Iz godine u godine bilježimo rast od 5 do 10 posto. Uložili smo silnu energiju. Broj gostiju još uvijek nije jako velik, no većina brodova iz Dunava ne skreće u Osijek i naš je cilj da ih privučemo i da nastavimo rasti. Nema razloga da Osijek ne bude turistički grad jer ima dugu povijest, dobro je povezan i ima što pokazati. Gosti su oduševljeni Tvrđom, ali i programima poput glazbene šetnje tijekom koje ih u razgledu grada na nekoliko mjesta dočekuju izvođači, uglavnom studenti osječke Glazbene akademije”, govori Majhen, koji iz ponude izdvaja i biciklističke rute u Baranji do koje goste dovezu autobusi i tamo ih čekaju bicikli, a tko želi, može i u razgled Kopačkog rita brodom. Većina gostiju su, ističe Majhen, ljudi stariji od 60 godina, a najstariji je bio Amerikanac od 95 godina. Stoga su programi prilagođeni njihovoj dobi. Vode ih u OPG-ove gdje provode sat vremena u autentičnom ambijentu u društvu tipične hrvatske obitelji jer je riječ o zahtjevnim gostima koji su mnogo putovali i koji u nekoliko sati žele osjetiti kako se živi u zemlji u koju stižu prvi put u životu.
“Kruzeri Osijeku donose prihod koji nije zanemariv, ali mnogo znače i za rejting grada koji se sve više diše turistički”, zaključuje Majhen.
I vlasnik dubrovačke agencije Dubrovnik Sati Ivica Batinić otkriva kako oni provode programe za goste koji u Osijek stižu kruzerima francuskih brodara koje preko francuskih agencija dovodi Alan Kesovija. Sin poznate pjevačice Tereze Kesovije ujedno osmišljava programe zahvaljujući kojima je francuskih brodova u Osijeku iz godine u godinu sve više, pa Batinić ne krije kako je riječ o već dobro uhodanom i prilično isplativom turističkom poslu.
Zahtjevni gosti
“Rezultati su fantastični i taj nas posao jako veseli pa planiramo širiti ponudu jer ima još mnogo prostora za razvoj”, govori Batinić čija se agencija specijalizirala za kulturne ture po balkanskim zemljama. Na krstarenja rijekama se, naglašava, u pravilu odlučuju zahtjevniji gosti jer je riječ o ekskluzivnoj grani turizma, za razliku od morskih kruzera koji su mnogo masovniji. Iz Osijeka goste vode i u Ilok i Vukovar te u Kopački rit, a među njima je i sve više mladih ljudi kojim su u Slavoniji posebno zanimljive biciklističke staze.
“Najveća dobit od kruzera je promidžba grada. Osim toga naše agencije i vodiči imaju posla, a gosti nešto potroše u restoranima, kafićima, suvenirnicama... Ne možemo biti Dubrovnik, ali s povećanjem broja turista, raste nam i rejting turističkog grada. Da bi turisti bili zadovoljni, sve se više ulaže u uređenja grada i u ponudu raznih događanja”, govori Branka Ostojić iz Turistička zajednice Grada Osijeka. Ističe kako je prošle godine rekonstruirana stara vodenica na Dravi kakvih je nekada u gradu bilo oko 80, uređuje se šetnica duž cijele obale, a sve je više manifestacija poput natjecanja u kuhanju fiš paprikaša, Osječkih ljetnih noći u sklopu kojih se na različitim lokacijama održavaju koncerti, gastronomska događanja, dječja natjecanja... Na ta događanja rado dolaze i turisti.
Misao vodilja
Osijek je, kaže Ostojić, od početka godine do kraja kolovoza zabilježio oko 65.000 noćenja što je 15-ak posto više nego u istom razdoblju lani. Svake godine ih je sve više, a sve je raznovrsnija i ponuda smještaja kao i ugostiteljskih sadržaja.
“Tradicija je misao vodilja u većini zbivanja koja u Osijek i okolicu privlače turiste. Osijek se po sadržajima odlično nadopunjava s Baranjom u kojoj ljubitelji prirode posjećuju Kopački rit, a u jesenskim mjesecima su popularna zbivanja na vinskim cestama. U selu Kopačevu koje se nalazi u samom Kopačkom ritu nedavno je otvoreno Dvorište bake Katice, stara kuća u kojoj se održavaju koncerti, predstave i razna događanja inspirirana tradicijom i povijesnim događajima, a 23. i 24. rujna se u selu održavaju ribarski dani na kojima Baranjci turistima predstavljaju svoje autohtone prehrambene proizvode uz nastupe KUD-ova koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske, ali i susjedne Mađarske jer je većina stanovnika sela mađarske nacionalnosti i tradicionalno su živjeli od ribarstva. Prilika da se kuša šaran na rašljama ili perkelt od soma. A krajem rujna je na rasporedu i festival paprike u Lugu, baranjskom selu koje njeguje tradiciju proizvodnje mljevene paprike”, naglašava Branka Ostojić.