Još do prije nekoliko godina to se činilo iluzornim, no danas postoje osnove za uvjerenje kako hrvatska brodogradnju ulazi u svoju novu renesansu. Dapače, u ovom trenutku tri su domaća velika brodogradilišta - ne tako davno procesom sanacije spašena od golemih gubitaka i bankrota - u različitim fazama procesa razvoja i gradnje desetak inovativnih plovila, brodova koji su po svojim performansama dosad neviđeni na svijetu. Je li na pomolu novi procvat industrije stare više od 160 godina?
Današnja hrvatska brodogradilišta neprekinuto djeluju od 1856. godine kada je osnovan Uljanik. Treći maj je osnovan 1906. godine, Brodosplit 1922. godine, a Brodotrogir, koji je osnovan 1944. godine, najmlađe je brodogradilište koje bez prekida radi. Nažalost, kontinuitet rada od čak 283 godine koliko je imalo brodogradilište Kraljevica prekinuto je stečajem pa potom likvidacijom 2012. godine. Kraljevica je osnovana 1729. godine i radila je do 2012.
“Na ovdašnjim prostorima kroz stoljeća mijenjale su se države, politički i ekonomski sustavi, oblici vlasništva, vlasnici brodogradilišta, ali znanje gradnje kvalitetnih brodova ostalo je u temeljnom odrednicom svakog brodogradilišta. Izgrađeni su mnogobrojni brodovi vojne i trgovačke mornarice i u različitim povijesnim vremenima bili ponos tadašnjih vojnih i trgovačkih mornarica diljem svijeta. Spomenimo samo prvi potpuno čelični brod izgrađen još daleke 1902. u brodogradilištu Kraljevica ili najveće vojne brodove austrougarske ratne mornarice koji su u to vrijeme bili i najveći vojni brodovi na svijetu ‘Szent István’ i ‘Viribus Unitis’, izgrađene 1914. i 1916. godine u brodogradilištima 3. maj i Uljanik. Kao i razne podmornice, torpiljarke, minolovce, patrolne brodove, fregate, korvete, izgrađene za Austriju, Austro-Ugarsku, Italiju, Jugoslaviju, Hrvatsku i niz svjetskih država”, ističe Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod.
Nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj se grade tankeri za prijevoz nafte, kemikalija, naftnih produkata, asfalta, brodovi za rasuti teret, putnički i kontejnerski brodovi, brodovi specijalne namjene kao što su brodovi za prijevoz stoke, papira, drvenih trupaca, višenamjenski brodovi, brodovi za jaružanje, trajekti, remorkeri, offshore brodovi... Sve te brodove karakterizira visok stupanj inovativnosti i kvalitete projekata, kao i same izrade brodova.
Poznati brodograđevni stručnjak, 90-godišnji doktor znanosti Igor Belamarić kaže da se u posljednje vrijeme riječ inovativnost vrlo često izgovara a da to u nekim slučajevima nema čvrsto uporište. Belamarić je napisao petnaestak knjiga vezanih uz brodogradnju te niz stručnih članaka. Radni je vijek proveo kao glavni projektant u Brodogradilištu i tvornici Diesel motora Split. Smatra da će se u budućnosti najviše stvarnih inovacija u brodogradnji događati vezano za uštedu energije i smanjenje topline koju brod ispušta. Pogotovo na polarnim područjima toplina mora biti minimalna. Zato, kaže, i nije baš najskloniji plovidbi brodova kroz polarna područja.
Gradnja 513
“Snaga brodogradnje je u kvaliteti, što znači u kvalitetnoj izradi i doradi. Najveća inovacija i izazov prilikom projektiranja procesa gradnje broda jest to da na brodu bude sve usklađeno. Sklad je riječ koja je najprimjerenija i koja je izazov svih brodograđevnih stručnjaka. Ono što karakterizira hrvatsku brodogradnju svakako je kvaliteta. Brodovi izgrađeni u hrvatskim brodogradilištima u samom su svjetskom vrhu što se tiče kvalitete. Toga moramo biti svjesni. Pogotovo prilikom ugovaranja gradnje brodova. Nažalost, mnogi brodovi izgrađeni u našim brodogradilištima nisu adekvatno bili naplaćeni. Tu mislim i na Amorellu i Isabellu, ponos hrvatske i europske brodogradnje”, ističe Belamarić.
Od kraja II. svjetskog rata naša brodogradilišta izgradila su ukupno oko 1170 plovnih jedinica, raznih tipova i veličina. U Brodosplitu je izgrađeno oko 350 plovnih jedinica, u Uljaniku oko 235 plovnih jedinica, u 3. maju oko 310 plovnih jedinica, u Brodotrogiru, oko 110 plovnih jedinica dok je u Kraljevici izgrađeno oko 165 plovnih jedinica.
“Oduvijek su se brodovi izgrađeni u Hrvatskoj mogli na zahtjevnom svjetskom tržištu prepoznati po svojoj inovativnosti i kvaliteti projekata kao i po samoj kvaliteti izrade brodova. Preko 95 posto projekata osmišljeno je i izrađeno u Hrvatskoj i predstavljaju srce sustava brodograđevne industrije”, kaže Ostojić.
Trideset i devet brodova izgrađenih od 1987. godine u pet najvećih hrvatskih brodogradilišta dobili su međunarodno priznanje Brod godine, što je golem uspjeh jer se takva prestižna priznanja dodjeljuju tek od 1985. godine. Dodjeljuju ih ugledni međunarodni brodograđevni časopisi. Ta priznanja još su značajnija ako se zna da u ukupnoj godišnjoj svjetskoj proizvodnji brodova, koja se kreće između 1500 i 2500 izgrađenih brodova, samo njih 50-ak godišnje dobije ovakva priznanja. Dodjeljuju se za inovativnost projektnih rješenja, kvalitetu izrade i značenje izgrađenog broda u svjetskim okvirima.
.jpg)
Nagrađivani tanker Brodotrogira za prijevoz nafte i kemijskih proizvoda, Songa Fortune
“Pozicija naših brodogradilišta u odnosu na najrazvijenije brodograđevne zemlje pokazuje da znanje i iskustvo koje posjeduju naši brodograđevni stručnjaci predstavlja intelektualni kapital bez kojeg naših brodogradilišta, možemo otvoreno reći, ne bi bilo na svjetskom tržištu. Ulaganje u obrazovanje stručnih kadrova, implementiranje novih tehnika i tehnologija temelj je za daljnji razvitak struke, a u našem slučaju i temelj za opstanak, kako u europskim tako i u svjetskim okvirima”, mišljenja je Siniša Ostojić.
Pri tome Ostojić naglašava da su novi privatni vlasnici najvećih hrvatskih brodogradilišta prepoznali potencijale i u skladu s mogućnostima ulažu financijska sredstva upravo u takve aktivnosti te smatra da bez daljnjeg kontinuiranog ulaganja neće biti zadovoljavajućih rezultata.
“Pored znanstvene zajednice koja kontinuirano obrazuje stručne kadrove, inženjere, tehničare i stručna zanimanja, i sama brodogradilišta obrazuju kadrove za deficitarna zanimanja kao što su zavarivači, monteri, bravari, brusači…. Primjetan je veliki napor koji se zajednički ulaže upravo u smjeru popunjavanja resursa koji nedostaju”, kaže Ostojić.
Ostojić napominje kako je suradnja znanstvene zajednice i realnog sektora posljednjih godina u usponu. Prema nama dostupnim saznanjima, inovacije se događaju i na fakultetima, kao i u brodogradilištima budući da sva brodogradilišta imaju vlastite projektno-tehničke urede. “Sinergija između Sveučilišta i brodogradilišta daje realne osnove za daljnja inovativna rješenja i originalne projekte. Tako orijentacija brodogradilišta da sami razvijaju projekte pokazuje dobre rezultate u praksi, pa se s time ravnopravno natječu na zahtjevnom svjetskom tržištu, s vodećim brodograđevnim zemljama kao što su Južna Koreja, Japan, Kina te vodećim europskim brodogradilištima. Dostignuti nivo suradnje može se i mora poboljšati, jer se ne smijemo zadovoljavati s postignutim rezultatima, dok istovremeno vodeće brodograđevne zemlje ulažu velika sredstva u istraživanje i razvoj”, kaže Ostojić.
U Brodosplitu je polovicom listopada protekle godine osnovan Centar kompetencija za naprednu mobilnost. U njegov su rad uključena četiri fakulteta te nekoliko proizvođača. Riječ je o Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Pomorskom fakultetu u Splitu i Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te četiri tvrtke s dugogodišnjim iskustvom u istraživanju i razvoju: DIV, Končar EU, Adria Winch i Klima oprema.
Očekivati je da bi i Centri kompetencija mogli pripomoći daljnjem razvoju specifičnih znanja i njihovoj implementaciji u praksi. “Moramo iskoristiti situaciju da izradimo kvalitetne projekte. Europska Unija bi nas trebala po tim projektima prepoznati – da se upravo u nas isplati ulagati. Naš je zadatak napraviti nešto po čemu će nas pamtiti. Cilj je postati prepoznat u svijetu po razvojnim projektima”, ističe Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Hrvatska brodograđevna industrija u ovom trenutku ima vrlo stabilnu poziciju, kako u europskim tako i u svjetskim razmjerima. Govoreći u brojkama, hrvatska brodogradilišta trenutačno imaju u knjizi narudžbi 44 plovna objekta s ukupno oko 635.000 tdw (tona nosivosti) ili oko 614.000 cGT (kompenziranih bruto tona). Vrijednosti tih ugovorenih plovnih objekata iznosi više od 1,8 milijardi američkih dolara.
Ovakva količina posla osigurava im punu zaposlenost do kraja 2018. godine. Svi ugovoreni brodovi u hrvatskim brodogradilištima temeljeni su na vlastitim projektima brodogradilišta. Podatak da su 44 ugovorena plovna objekta bazirana na 22 različita projekta govori o velikoj disperziji projekata i gotovo da se ne može govoriti o nikakvu efektu građenja serije brodova. Većina projekata su novorazvijeni, odnosno u nekoj mjeri inovativni, tako da u sebi nose rizik prototipova. Time je značaj takve knjige narudžbi još i veći.
Multifunkcionalni brod Isaac Newton
U svjetskim okvirima Hrvatska drži dvanaestu poziciju s 0,74 posto (mjereno u cGT), odnosno devetu poziciju s 0,37 posto (mjereno u tdw) udjela. U europskim okvirima Hrvatska drži šestu poziciju sa 6,9 posto (mjereno u cGT), odnosno drugu poziciju s 20,3 posto (mjereno u tdw). Na početku privatizacijskog procesa, u ožujku 2013. godine, situacija je bila lošija. Tada je u svjetskim okvirima Hrvatska držala trinaestu poziciju s 0,21 posto (mjereno u cGT), odnosno petnaestu poziciju s 0,08 posto (mjereno u tdw) udjela. U europskim okvirima Hrvatska je tada držala sedmu poziciju s 3,4 posto (mjereno u cGT), odnosno petu poziciju s 7,1 posto (mjereno u tdw).
"Uočljivo je da je postignut napredak, i to u uvjetima provođenja restrukturiranja, kao i aktualnih trendova na svjetskom brodograđevnom tržištu koji posljednjih nekoliko godina ne idu u prilog brodogradilištima. Provođenje restrukturiranja jest dugotrajan i mukotrpan proces, i još je teško reći hoće li krajnji rezultat biti pozitivan i u kojoj mjeri. Privatni vlasnici brodogradilišta trebaju i dalje poduzimati sve raspoložive aktivnosti kako bi im temelji za održivo poslovanje bili stabilni. Brodograđevna industrija kao jedna od temeljnih sastavnica hrvatskog gospodarstva uvelike utječe na krvnu sliku gospodarstva, stoga je opstanak brodograđevne industrije ne samo gospodarsko nego i socijalno i političko pitanje”, pojašnjava Siniša Ostojić.
Uloga države u realizaciji održivog poslovanja s krajem procesa restrukturiranja, a to je kod nekih brodogradilišta kraj 2017., a kod nekih prva polovica 2018.godine, uvelike će se smanjiti, odnosno minorizirati u najvećem dijelu aktivnosti.
“Uloga privatnih vlasnika u narednom će razdoblju imati ključno značenje. U tome leži i njihova velika odgovornost za održivo poslovanje, odnosno opstanak hrvatske brodograđevne industrije”, napominje prvi čovjek Hrvatske brodogradnje Jadranbrod.
Uljanik Grupa
Knjiga narudžbi Uljanik grupe trenutno broji 21 gradnju. Svi su brodovi ugovoreni preko krovnog društva Uljanik tako da se pravilu mogu kombinirati resursi u oba brodogradilišta i Uljaniku i Trećem maju.
Isporučena gradnja
1. Novogradnja 507 „Isaac Newton“
Isaac Newton sofisticirani je višenamjenski brod za više vrsta specijalnih radova na moru, čiju je izgradnju Uljanik Brodogradilište ugovorio s luksemburškom kompanijom Sofidra S.A. Riječ je o brodu ukupne dužine od 138 i širine 32 metra, nosivosti 10.500 tona koji je opremljen za polaganje kabela na morsko dno, te za zatrpavanje kanala na morskom dnu u koje su položeni kabeli. Brod može služiti i za prijevoz tereta na otvorenoj palubi kao što su primjerice vjetroelektrane ili se koristiti kao radna platforma za sve konstrukcijske radove, podmorske i off shore projekte. U tu svrhu ugrađene su dvije palubne dizalice za podmorske radove.
Uskoro će biti porinuta
2. Novogradnja 732
- Riječ je o tzv. samoiskrcavajućem (self-unloading) bulku dužine 198,35 i širine 23,77 metara, naručitelj: kanadska kompanija ALGOMA. Njihova je specifičnost i što su namijenjeni plovidbi Velikim jezerima na granici SAD-a i Kanade što diktira njihove dimenzije i veličinu, po čemu su takvi brodovi i svrstani u posebnu kategoriju. Radi se o »seawaymax« brodovima, a naziv su dobili po kanalu St. Lawrence Seaway koji spaja Velika jezera s Atlantskim oceanom. Granične dimenzije tog kanala određuju da takvi brodovi ne mogu biti širi od maksimalnih 23,8 metara, duži od 225,6 metara i gazom do 8 metara.
U knjigi narudžbi su još dva inovativna broda
3. Novogradnja 500
Novogradnju 500 Uljanik gradi za kompaniju Jan De Nul, Luxembourg. Radi se o usisnom jaružalu na vlastiti pogon s kopačem (self-propelled cutter suction dredger) i ukupnom instaliranom snagom od gotovo 41.000 kW. Ovaj brod, bolje rečeno ploveći stroj, raspolagati će snagom kopanja od 8.500 Kw. To će biti najsnažnije jaružalo na svijetu s najboljim izvedbenim performansama koje će moći kopati kompaktni pijesak, skrućenu glinu i stijene do 45 metara dubine
Novogradnja 500, Uljanik
4. Novogradnja 530
U studenome 2015. godine, u pulskom je brodogradilištu potpisan ugovor s australskom kompanijom Scenic, čime je dogovorena izgradnja luksuznog putničkog broda, namijenjenog krstarenjima cijelim svijetom, no posebno polarnim i tropskim područjima. Radi se o projektu koji spada u nekoliko najskuplje izgrađenih brodova u Hrvatskoj te i prvog ugovorenog ovih karakteristika. Brod će moći primiti do 240 putnika te 172 članova posade. Izgledom će podsjećati na veliku jahtu dužine 165,70 metara i širina 21,50 metara. Također, brod će raspolagati različitim posebnostima poput platforme za helikoptere, podmornice za sedam osoba, kazalište s 240 sjedala, grijani bazeni, teretana, wellness, jacuzzi, šest restorana, barovi, dvorana za pilates te stotinjak apartmana. Vlasnik kompanije Scenic je Glen Moroney, a brodogradilište bi novogradnju trebalo isporučiti do 2018. godine.
Novogradnja 530, Uljanik
Brodosplit
U Brodosplit grupi trenutačno je zaposleno više od 2300 radnika, čime je osigurana puna zaposlenost do 2019. godine. Iz ovog brodogradilišta tvrde kako stalno rade na osnaživanju novih komercijalnih projekata i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne. U knjizi narudžbi aktivno je osamnaest novogradnji brodova te niz izvanbrodograđevnih projekata. “Sigurno je da su brodovi koje gradimo izuzetno tehnološki i tehnički zahtjevni s većom dodanom vrijednosti unutarnjeg luksuznog uređenja”, ističe Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Star Clippers: Brod na križna jedra (najveći na svijetu)
Izgradnjom najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu Brodosplit je prepoznat kao rijetko brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi tako jedinstveno plovilo. Porinuće je predviđeno u prvom kvartalu iduće godine, a isporuka 2018.
Dug je 162 metra i širok 18,5 metara, nosivosti 2000 tona, imat će pet jarbola i jedra ukupne površine 6347 četvornih metara. Ima pet paluba, a na njemu će moći boraviti 450 osoba, od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, a 150 članova posade u 74 kabine. Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku zbog čega se gradi u skladu sa zahtjevima za klasu leda.
Specifičnost broda su i jedra kojima će moći upravljati samo nekoliko članova posade. Brod je isključivo namijenjen jedrenju iako će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Na njemu će biti i inovativan sustav koji će se prvi put uvesti u Hrvatskoj, a zove se “siguran povratak u luku”. To je novost na tržištu, jer od 2010. godine postoje novi standardi za povećanje sigurnosti putničkih brodova, putnika i posade.
Star Clippers jedrenjak gradi se u Brodosplitu
Polar Expedition Cruise Vessel
Nedavno je ugovorena gradnja broda Hondius za krstarenja polarnim područjima (Polar Expedition Cruise Vessel). Ugovor je potpisan s tvrtkom Oceanwide Expeditions, vodećom kompanijom za putnički turizam u polarnim područjima iz Vlissingena u Nizozemskoj.
Hondius će biti prvi brod izgrađen u klasi LR PC6, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6, što je najviša polarna klasa brodova ojačanih za led. Bit će dugačak 107 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4200 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina. Brod će biti na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu u svibnju 2019. godine. Hondius će biti najjači brod ojačan za led namijenjen polarnim područjima te će biti opremljen stabilizatorima i vrlo pogodan za napredna i inovativna istraživačka putovanja na području Arktika i Antarktika. “Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih stručnjaka koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti”, napominje Tomislav Debeljak.
Obalni ophodni brod
Obalni ophodni brod optimiran je tako da je potrošnja goriva u odnosu na njegov pretprojekt znatno smanjena. To znači da bi on u svojih 30 godina eksploatacije samo u gorivu trebao uštedjeti onoliko koliko košta čitavi brod.
Projektom izgradnje pet obalno ophodnih brodova, što je najznačajnija modernizacija Hrvatske ratne mornarice u posljednjih dvadeset godina, hrvatsku će Obalnu stražu staviti uz bok modernijim svjetskim obalnim stražama. Osim značajnih referenci koje Brodosplit stječe ovim projektom, njegov je najvažniji cilj povratak u nišu ratne brodogradnje.
Brod dužine 43 metra bit će opremljen automatskim topom 30 mm i s dvije ručno upravljive strojnice 12,7 mm te s 4 ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Vrlo je sposoban u progonu i ostvarivat će brzinu od 28 čvorova. Ima veliki doplov i autonomiju na moru 10 dana, a posada će brojati 14 ljudi. Za svaki će biti potrošeno oko 70 tona čelika i 8 tona aluminija.
Obalni ophodni brod gradi se u Brodosplitu
Brodotrogir
Kraljevska institucija brodograđevnih inženjera iz Londona The Royal Institution of Naval Architects proglasila je Songa Fortune za “Significant Ships of 2015” u svojoj klasi. Presudila je kvaliteta: projekta, inovativnih rješenja, kvalitete izrade, njegovih maritimnih sposobnosti i korisnost. Novogradnja 325 prvi je brod koji je izgrađen za pomorsku kompaniju Trogir Maritime u vlasništvu Brodotrogira, a trenutačno se nalazi kod norveške kompanije Blystad Group u petogodišnjem najmu. U zadnjim danima 2016. izvršena je primopredaja Novogradnje 326 Songa Pride.
Oba broda specijalizirana su za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, nosivosti 49.500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Pokreće ih elektronički, sporohodni motor MAN B & W snage 8000 kW koji postiže brzinu od 14,5 čvorova. Ugradnja ovog tipa motora u kombinaciji s posebnim dizajnom propulzije i novim oblikom trupa broda omogućava maksimalnu uštedu u potrošnji goriva.
Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih tankova, svaki zapremine manje od 3000 m3, plus 2 slop tanka, s 18+2 segregacije i kao takav uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o zaštiti okoliša.
Nagrađivani tanker Brodotrogira za prijevoz nafte i kemijskih proizvoda, Songa Fortune
Namijenjen za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine, što predstavlja bit uspješnog projekta.
Brod ima najveću zapreminu teretnog prostora od svih poznatih projekata ove veličine na tržištu. Novi optimizirani projekt hidrodinamičkim poboljšanjem te ugradnjom novog elektroničkog MAN B&W G-type sporohodnog glavnog motora i velikog propelera, kao i ugradnjom novih materijala poboljšanih svojstava, postiže maksimalnu efikasnost u potrošnji goriva, što je veliki iskorak u uštedi troškova u eksploataciji brodova u vrijeme visokih cijena pogonskog goriva. Uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o zaštiti okoliša.
