Ne stagniramo, mi zaostajemo

Sretna vam 2018., godina sporijeg rasta i tanjih novčanika

Zagreb, 211217.
Banski dvori.
Bozicni domjenak za predstavnike medija u Vladi RH.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / HANZA MEDIA

Godinu koja je na izmaku ne treba smatrati izgubljenom, ali većina procjena donosi nam škrt rast, pad turističke euforije i novo stiskanje lisnica ne dogode li nam se reforme

Procjena je da su ovog prosinca hrvatski potrošači u groznici kupovanja poklona i krcanja blagdanskog stola dogurali svoje ‘košarice’ do impresivnih 12,5 milijardi kuna, što je pola milijarde kuna više nego u prosincu 2016. godine. Iako nitko od njih sigurno nije pritom mislio o tome kako će time pozitivno utjecati na rast BDP-a, sasvim sigurno će i prosinački shopping pridonijeti boljoj statistici. Pitanje koje se prebacuje u iduću godinu je, međutim, kako gospodarski rast pogurati neovisno o zimskoj blagdanskoj potrošnji ili pak ljetnoj, turističkoj.
Dok se zakuhavaju pregovori oko komplicirane nagodbe Agrokorovih vjerovnika, pri čemu domaći dobavljači iz prehrambene industrije imaju i velika očekivanja i strahove, jasno je da će rasplet dobrim dijelom odrediti poslovnu scenu u 2018. godini. Kakve će biti posljedice na gospodarski rast ili zaposlenost zagonetka je na koju svi daju jako oprezne i nejasne odgovore. Zahvaljujući lex Agrokoru potresa nije bilo u ovoj godini, ali restrukturiranje koncerna i kompanija naslonjenih na njega tek se priprema i treba očekivati udarac.


Smanjivanje procjena

No, i bez efekta Agrokora za iduću se godinu najavljuje usporavanje. Blagdanski je štimung prodrmao guverner Boris Vujčić koji je prošloga tjedna objavio da Hrvatska narodna banka snižava procjenu o rastu BDP-a u ovoj godini sa 3,3 posto na 3,1 posto (zbog nešto slabijeg ostvarenja investicija te većeg uvoza od očekivanog), dok bi u idućoj godini rast mogao usporiti na 2,9 posto (zbog sporijeg rasta osobne potrošnje, zatim izvoz roba i usluga te potrošnje države). Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u idućoj godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, a njihove se procjene kreću od 2,3 do tri posto, objavila je rezultate svoje ankete Hrvatska udruga banaka.
Kako tumače ekonomisti, u 2018. godini će se učinci ovogodišnje porezne reforme na potrošnju donekle ispuhati, a rast plaća će biti niži. Što se turizma tiče, nakon tri vrlo dobre turističke sezone, u kojoj smo ove godine imali rast od 10 posto, vjerojatno će doći do smanjenja njegova rasta.
Očito, dolazi nam godina u kojoj slijedi otrežnjenje i labava nada u pronalazak pravog zamašnjaka za snažniji gospodarski rast, kako bismo jednom ipak počeli hvatati izgubljeni korak sa zemljama srednje i istočne Europe. Ministar financija je sada poručio kako predstojeće usporavanje gospodarskog rasta ne znači stagnaciju, ali zapravo je i njemu jasno da mi s tim tempom gospodarski ne stagniramo nego, zapravo, zaostajemo za drugima koji grabe više i jače.


Rizik projekcije

Pouka je, naravno, uvijek ista, treba podići produktivnost, investicije, izvoz roba... Guverner je, primjerice, izračunao da bi investicije, s rastom od 7,1 posto, trebale konačno značajnije doprinijeti rastu BDP-a u idućoj godini “ali one predstavljaju i najveći rizik za ostvarenje projekcije”.
Ukratko, teoretski je jasno što treba učiniti, kao i to da je Hrvatska dosegnula plafon i ne može skočiti više bez dodatnih reformi, odnosno poboljšavanja uvjeta poslovanja i investicija, ali trenutna slika i projekcije nisu dovoljno dinamični.
Ministar financija Zdravko Marić ipak ima još nekoliko rezervnih aduta za poticanje potrošnje, pa i investicija, na koje može lako računati. Tako je već sada najavio kako će, nakon ovogodišnjeg poreznog rasterećenja od otprilike 2,5 milijarde kuna, slijediti novo, teško do 1,2 milijarde kuna koje će osjetiti i građani i tvrtke. To se odnosi na predstojeće promjene u sustavu PDV-a (pola milijarde kuna), poreza na dohodak (oko 270 milijuna kuna), te na oporezivanje kupnje automobila (450 milijuna kuna).
On u 2018. godini očekuje još jedan čarobni gospodarski stimulans, koji bi došao preko poboljšanja kreditnog rejtinga. Naime, agencije Fitch, Standard & Poor’s i Moody’s unatoč stabilnim javnim financijama i rastu BDP-a još uvijek drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, a u idućoj godini to bi se ipak moglo promijeniti. Bude li tako - a sve ostalo se ne počne kvariti te se usput zakotrlja I neka reforma - optimistična je vjerojatno prognoza da nam se sretno smiješi tek 2019. ili 2020. godina.

Izdvajamo

Iz drugih medija