Vinska genetičarka koja je razriješila misterij porijekla zinfandela

U povodu I. međunarodne konferencije o tribidragu, nekoć jednoj od najvažnijih vinskih sorti Dalmacije, iz Kalifornije u Split 27. i 28. travnja stiže Carole Meredith, znanstvenica svjetskog formata, zaslužna za neke od najvažnijih spoznaja u razumijevanju vinskih sorti grožđa i njihova porijekla, a čijeg je rada posredno posljedica i velika obnova dalmatinskih vinograda spomenutom sortom te pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj enološkoj karti kao vinske regije značajne za razvoj globalne vinske scene kakvu danas poznajemo.

Vrhunska karijera

Carole Meredith danas je umirovljena profesorica Odsjeka za vinogradarstvo i vinarstvo čuvenog Kalifornijskog sveučilišta Davis. Za svoju karijeru posvećenu istraživanju vinove loze primila je brojna priznanja s raznih strana svijeta, od kojih se ponajviše ističu članstvo u Američkoj udruzi za napredak znanosti, u koje je imenovana još 1990., kao i Viteška titula koju joj je 2000. dodijelila Republika Francuska, to jest najviše državno odlikovanje za zasluge u agronomiji. The Culinary Institut of America uvrstio ju je 2009. u Kuću slavnih - Vintners Hall of Fame, a 2013. od države Kalifornije primila je Nagradu za životno djelo.

Njen životni put okrunjen karijerom vrhunske znanstvenice gotovo je klasični model američke priče o uspjehu. U Kaliforniju je pristigla kao emigrant s roditeljima iz rodnog Walesa (UK). Identičnim putem kao i naš proslavljeni vinar s kalifornijskom adresom Miljenko Mike Grgić, s jednom postajom u Kanadi.

Naime, u to se doba lakše mogla isposlovati dozvola za rad u SAD-u iz Kanade nego iz Europe, pa su brojni emigranti odabrali taj put do ciljanog odredišta u SAD-u. Miljenko Mike Grgić je doduše taj put prevalio sasvim sam, krenuvši iz Zagreba s ušteđevinom od tek 20 dolara skrivenih u cipeli. Carole je stigla s roditeljima i dovoljno mlada da se mogla školovati u Kaliforniji. S obitelji je živjela u okolici San Francisca, a već kao dijete pokazivala je interes za znanost. U srednjoj školi taj je interes suzila na biljni svijet, a na studij biljne genetike potaknula ju je fascinacija nevenom i bezbrojnim varijacijama sorti tog cvijeta te posljedična želja za potpunim razumijevanjem genetike bilja. Godine 1980. zaposlila se na Odsjeku za vinogradarstvo i vinarstvo na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu, gdje se odvio ključni dio njezine 22-godišnje znanstvene karijere. U mirovinu je otišla 2003. kao profesorica emerita. Međutim, nije otišla u klasičnu mirovinu, nego je predavanja studentima zamijenila radom u vlastitoj vinariji Lagier-Meredith, koju je još 1986. osnovala sa suprugom Stephenom Lagierom, kolegom s fakulteta iz studentskih dana, a koji je u međuvremenu radio u slavnoj vinariji Mondavi kao enolog. Te davne 1986. kupili su mali zabačeni posjed i kroz godine ga uređivali polaganim tempom zbog nedostatka vremena i novca te sadili sorte s kojima se Carole sretala i zbližila u svom znanstvenom radu.

Stephen Lagier napustio je posao u vinariji Mondavi 1999. godine i posvetio se isključivo vlastitom biznisu, a Carole mu se pridružila četiri godine poslije. Lagierovim odlaskom iz vinarije Mondavi otpočela je nova poslovna avantura jer je već sljedeća berba, 2000. godine, bila u komercijalnoj prodaji. Uspjeh je bio instantan i danas je vinarija Lagier-Meredith među najcjenjenijim proizvođačima syraha u cijeloj Kaliforniji, vina koje kritičari opisuju kao uspješan brak francuske estetike i kalifornijskog grožđa. Rade i druge sorte, uglavnom manje afirmirane poput mondeuse noira i nama najvažnijeg – tribidraga. Vinarija Lagier-Meredith prva je u SAD-u koja je svoj zinfandel nazvala srednjovjekovnim hrvatskim imenom, koji se sada i u nas vraća u upotrebu polako istiskujući druge sinonime poput crljenak kaštelanski, pribidrag, kratošija, primitivo i zinfandel.

Za vrijeme znanstvene karijere Carole Meredith dogodile su se velike promjene u znanosti i neki sasvim novi, nekoć nezamislivi alati su postali dostupni. Na svojoj poziciji naslijedila je slavnog profesora Harolda Olma, koji se ponajviše bavio genetskim inženjeringom i križanjem raznih sorti i klonova ne bi li stvorio idealan sadni materijal za specifične i tople kalifornijske geoklimatske uvjete. U tom je poslu bio prilično uspješan i stvorio je više od trideset vinskih i stolnih sorti grožđa od kojih su najpoznatiji ruby cabernet i emerald riesling. Od Carole Meredith očekivao se logični nastavak, međutim, zahvaljujući razvoju znanosti i činjenici da su mikroskop kao jedini alat dopunili novi alati koji su omogućili proučavanje sorte na staničnoj i molekularnoj razini, stvorila se prilika za potpuno novi smjer u genetici. Za nove spoznaje o porijeklu sorti. Križanjem i produkcijom novih sorti u laboratorijskim uvjetima znanstvenici su se ionako vrlo intenzivno bavili posljednjih gotovo stotinu i pedeset godina i stvorili stotine novih sorti.

Mitovi o sortama

Potpuno nerasvijetljeno područje bilo je porijeklo i povezanost sorti koje su nastale prije tog perioda, a od kojih neke vuku porijeklo još iz doba antike, primjerice, poput porodice muškata, a neke su stare tek nekoliko stotina godina, poput cabernet sauvignona. Na temu porijekla sorti postojao je niz mitova i legendi poput onog da syrah potječe iz Irana iz okolice grada Shiraz, da viogner dolazi iz Dalmacije s otoka Visa, gdje se zove vugava, da chardonnay vuče podrijetlo iz Libanona, da graševina dolazi iz Francuske i bezbroj drugih primjera.

Carole Meredith shvatila je da se veliki broj tih teorija može provjeriti DNK analizom i njezin tim je bio jedan od prvih u svijetu koji se počeo koristiti tom metodom da utvrde činjenično stanje stvari. Prvi se put nedvojbeno moglo ustvrditi istovjetnost li različitost dviju sorti te jesu li sinonimi doista sinonimi ili je riječ o različitim sortama, a potom se mogao proučavati genetički odnos između više sorti.

Prvi značajan rezultat koji je sa svojim znanstvenim timom ostvarila dr. Meredith jest genetičko i zemljopisno podrijetlo cabernet sauvignona. Ta crna sorta globalno je vjerojatno najpopularnija i o njoj su se raspredale razne legende. Dvije su teorije o porijeklu bile najuvjerljivije. Jedna da se radi o antičkoj sorti o kojoj je pisao još Plinije stariji i druga da se radi o španjolskoj sorti koja potječe s područja Rioje. Proučavatelji povijesti vina bili su zavedeni etimološkim stranputicama porijekla sinonima vidure i bidure. Carole Meredith ustanovila je da je cabernet sauvignon produkt križanja cabernet franca i sauvignon blanca i da dolazi iz jugozapadne Francuske te stavila točku na cijelo stoljeće dugo nagađanje o tome.

Druge dvije globalno važne sorte čije je porijeklo raščistio njezin tim su chardonnay i syrah.

Dvije su teorije bile najcitiranije o porijeklu syraha prije istraživanja tima dr. Meredith. Obje su upućivale na antičko doba i porijeklo iz Sirakuze (Syracuse) na Siciliji ili iz Shiraza iz Irana. Međutim, Carole Meredith je ustanovila da se radi o lokalnoj sorti sjeverne Rhone u Francuskoj, odakle i dolaze najpoznatija vina od ove sorte poput, primjerice, Hermitagea. Roditelji su dureza i mondeuse blanche, obje sorte jugoistočne Francuske, iako danas gotovo izumrle.

U slučaju chardonnaya rasplet oko porijekla je pak završio potpuno različito od očekivanog. Dok su se korijeni syrahu i cabernet sauvignonu tražili daleko od domovine, a u konačnici su ispali čisti lokalci, za chardonnay se najviše očekivalo burgundsko porijeklo jer ga se često zbog morfoloških sličnosti brkalo s druge dvije burgundske sorte, pinot bijeli i aligote. Međutim, Carole Meredith sa svojim timom je ustanovila da samo jedan roditelj dolazi iz Burgundije u Francuskoj, pinot crni, a drugi roditelj dolazi sa sasvim drugog kraja Europe, iz ovih naših krajeva i zove se belina, a ima još četrdesetak drugih sinonima širom Europe od kojih su najpoznatiji gouais blanc i weisser heunisch. Obje sorte, pinot i belina, stare su sorte koje, prema pisanim izvorima, lako pratimo u srednji vijek, s time da je pinot imao status plemenitog, a belina narodskog. Upravo zbog toga su pojedine francuske regije čak i izrijekom zabranile uzgoj ovog drugog, a njegov im se potomak, koje stoljeće kasnije, vratio kao najvažnija bijela sorta i kod njih i u svijetu.

Tribidrag

Nakon ovih velikih otkrića i brojnih drugih, širokoj javnosti manje interesantnih, na red je došlo najveće otkriće i vrhunac njezine znanstvene karijere nakon kojeg se umirovila. U tom trenutku u život Carole Meredith ulaze i hrvatski znanstvenici profesori sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivan Pejić i Edi Maletić. Naime, najveći misterij u svijetu ampelografije i vinarstva je bilo porijeklo zinfandela. Za tu u Americi vrlo popularnu sortu znalo se samo to da dolazi iz Europe, ali se nije moglo sa sigurnošću ustanoviti koja bi to bila sorta. Carole Meredith jednom je prilikom zatražila mišljenje od Miljenka Grgića, slavnog kalifornijskog vinara hrvatskih korijena, i on je rekao da bi zinfandel mogao biti plavac mali. Carole Meredith nije znala ni jednog znanstvenika u Hrvatskoj koji bi joj mogao pomoći. U svom je timu imala Francuze, Švicarce i brojne druge, ali niti jednog Hrvata. I dok je razmišljala kome se javiti da joj pomogne oko plavca malog, pristigao joj je e-mail za Zagrebačkog sveučilišta od genetičara Ivana Pejića koji ju je zamolio za suradnju na očuvanju hrvatskih autohtonih sorti. Sreća se osmjehnula, bolja osoba joj se nije mogla javiti. Ubrzo je uspostavila suradnju s Ivanom Pejićem i Edijem Maletićem, a suradnja se pretvorila u pravo prijateljstvo. Posjećivali su se međusobno, sa suprugom u podrumu njihove kuće igrali ping-pong te radili na otkrivanju porijekla zinfandela i porijeklu hrvatskih autohtonih sorti.

Teorija Miljenka Grgića o plavcu malom je pala u vodu nakon DNK analize, ali se ustanovilo da je zinfandel roditelj plavca malog i potraga se konačno mogla suziti na ovaj dio Europe. Sada je bilo gotovo sigurno da je zinfandel hrvatskog porijekla jer je kao drugi roditelj plavca malog ustanovljen dobričić sa Šolte, a genetska povezanost zinfandela pronađena je s još brojnim drugim dalmatinskim sortama. Nakon dugotrajne potrage po dalmatinskim vinogradima i okućnicama i slanja na stotine genetskih uzoraka iz Hrvatske u Kaliforniju konačno se pronašao i zinfandel u Dalmaciji, to jest kako smo ga tamo zvali, kaštelanski crljenak.

Edi Maletić i Ivan Pejić pronašli su devet loza u jednom vinogradu u Kaštelima. Kaštelanski crljenak bio je gotovo izumro. Kasnije se pronašlo još loza u drugim vinogradima u Kaštelima i kod Omiša, ali je jasno da je sorta bila gotovo nestala. Carole Meredith došla je do svog cilja i ustanovila je porijeklo zinfandela.

Zinfandel je porijeklom hrvatska sorta, a u međuvremenu se pokazao identična sorta kao talijanski primitivo te kao crnogorska kratošija, ali je daljnjim znanstvenim radom, to jest analizom lista iz herbarija Stjepana Bulića, dalmatinskog ampelografa s početka prošlog stoljeća, nepobitno ustanovljeno da su svi ti nazivi, crljanak kaštelanski, pribidrag, primitivo, kratošija i zinfandel, zapravo sinonimi za staru, povijesnu sortu tribidrag. Tribidrag je vladao Dalmacijom i Jadranom stoljećima, sve do pojave filoksere i drugih porijeklom američkih štetočina, kada su druge sorte poput plavca malog vjerojatno pokazale bolju otpornost i izdržljivost i tako ga izgurale iz vinograda gotovo do nestanka. Praktički pet do dvanaest pojavila se američka konjica predvođena profesoricom Carol Meredith i spasila je.

Danas se tribidrag ponovno sadi i uzgaja širom Dalmacije i na tržištu se može naći već dvadesetak etiketa pod nazivima tribidrag, pribidrag, crljenak kaštelanski ili čak zinfandel.

Ocjena excellent

Po otkriću identiteta zinfandela dr. Carole Merdith se povukla s mjesta profesora na fakultetu i sa suprugom se posvetila uzgoju vinove loze i proizvodnji vina u okrugu Mount Veeder u dolini Napa, najvažnijoj američkoj vinskoj regiji.

U Americi su poznati kao jedan od najboljih proizvođača syraha po, za američke uvjete, pristupačnim cijenama. Međutim, u povijest vinarstva će zasigurno ući kao prva američka vinarija koja je svoj zinfandel nazvala, ne američkom verzijom imena – zinfandel, nego starim, originalnim hrvatskim nazivom – tribidrag, kojeg nas pisani trag vodi čak u petnaesto stoljeće. Osim tribidraga i syraha, proizvodi mondeuse noir, malopoznatu sortu iz francuske Savoije, s kojom također ima sličan odnos kao i s tribidragom, zahvaljujući svom znanstvenom radu. Američki vinski kritičar Robert Parker ocijenio je vinariju s excellent, a vina im dosežu i do 95 bodova od mogućih 100, što ih svrstava u elitnu skupinu proizvođača vina u Kaliforniji, ali i na svijetu.