'Ubik' je zabavan i duhovit, roman koji je još 1969. godine napisao Philip K. Dick, SF autor koji za života (umro je 1982.) nije uspio ući u mainstream, no danas je, zahvaljujući prvenstveno brojnim filmskim i televizijskim ekranizacijama svojih romana, u temeljima popularne kulture. “Ubik” je psihodelična, amfetaminski nabrijana detektivska fantazmagorija smještena u, tom trenutku, daleku budućnost 1992. godine. Pratimo sudbinu Joea Chipa, ofucanog inercijala vječno bez love koji radi za agenciju Runciter i partneri, specijaliziranu za otkrivanje telepata koji vam se miješaju u život.
Svijet te 1992. kakav stvara Dick vrlo je šarolik i bizaran; za otvoriti hladnjak treba vam novčić (Chip ga nikad nema), tračevi se čitaju na tiskopisu, mrtvi se održavaju poluživima u moratorijima u Švicarskoj pa se s njima gotovo u beskraj može komunicirati, u hotelima su automati s amfetaminima koji se dijele i besplatno, a šarolika ekipa iz agencije Runciter i partneri koja se nađe u središtu neobičnog događaja (eksplozije na Luni nakon koje se ne zna tko je živ, a tko mrtav), izgleda kao skupina hipika na LSD-u.
“Dick je neka vrst Kafke uronjenog u LSD i bijes”, citira se Roberto Bolaño na naslovnici “Ubika” u izdanju Vuković&Runjić. I doista nema bolje dijagnoze za Dickovo razuzdano pripovijedanje i narkomansko oslikavanja svjetova koji se neprestano raspadaju. Naš junak Joe Chip dugo vremena ne zna u kojem se to dobu nalazi da bi na kraju završio u davnoj 1932. Poglavlja su odijeljena bombastičnim reklamama – teaserima za Ubik koji je – sve i ništa. Jedna od Dickovih supruga (a imao ih je pet) tvrdila je da je Ubik - Bog.
Philip K. Dick bi navodno čvaknuo po 1000 amfetaminskih pilula tjedno (sic!). Takva osebujna drogeraška psiha najbolje je dočarana u čudesnoj ekranizaciji njegova romana “Replikant” (“A Scanner Darkley”) Richarda Linklatera koji je snimio s tadašnjim holivudskim autsjaderima (da ne kažemo narkićima) Winonom Ryder, Robertom Downeyjem Jr. i Keanuom Reevesom. Ovaj igrani film je naknadno animiran i takav - napola nacrtan, napola stvaran - svijet vjerno je ulovio ne tako daleku budućnost u kojoj vlada – epidemija neke droge.
Takav stil života ovog je američkog autora ipak koštao pa je postao priličan paranoik. Priznanje književne zajednice počeo je dobivati u 70-ima, prvenstveno zahvaljujući velikom poljskom književniku Stanislawu Lemu (autor “Solarisa”). To je Dicku bio povod da napiše bijesno pismo FBI-ju optuživši svoje apologete da su agenti KGB-a koji žele preuzeti američki SF!
Kako bilo, živimo u vremenu kao stvorenom za razuzdani literarni um Philipa K. Dicka. Očekuje nas vrlo skoro nova verzija “Blade Runnera” (najpoznatija i najuspješnija ekranizacija nekog njegova djela), vidjeli smo drugu sezonu “Čovjeka u visokom dvorcu” (uskoro i u hrvatskom prijevodu), a jesen donosi i desetodijelnu seriju Amazona i Channela 4 pod nazivom “Philip K. Dick’s Electric Dreams”. Među producentima je i Bryan Cranston, a svaka epizoda je ekranizacija jedne Dickove priče. Uz najavljene nove prijevode ovog genijalnog američkog autora u izdanju Vuković&Runjić, neka nova epoha Philipa K. Dicka započne!
