EKSKLUZIVNO ZA GLOBUS

DNEVNIK MINISTRA BOŽINOVIĆA S VELIKE TURNEJE 'Rekao sam svojim kolegama: članstvo Hrvatske u Schengenu u najboljem je interesu EU'

    AUTOR:
    • Davor Božinović

  • OBJAVLJENO:
  • 22.06.2018. u 09:00

Privatni album

Davor Božinović i njegov njemački kolega Seehofer

 

Hrvatska svojom veličinom i snagom zacijelo ne spada u one države koje usmjeravaju tijek odnosa na globalnoj razini, međutim to je činjenica koja nas upravo mora poticati da u kontaktima sa svijetom ojačamo svoje potencijale razumijevanja i predviđanja razvoja međunarodnih odnosa. Zato je naše dublje integriranje u EU i NATO od iznimne važnosti za donošenje kvalitetnih odluka u svrhu jačanja suvereniteta i ostvarenja nacionalnih interesa. Ministarstvo unutarnjih poslova tu ima posebnu ulogu, koja nije uvijek bila prepoznata, jer zbog raznolikosti svojih “linija rada“ može i treba brendirati Hrvatsku kao respektabilnog i samosvjesnog člana međunarodne zajednice. A tako prepoznata i aktivna hrvatska policija dobiva ulogu ključnog partnera u izgradnji mira i povjerenja u vremenima koja za opću sigurnost nikad nisu bila kompleksnija. Zacijelo tom logikom uslijedio je poziv izraelskog ministra javne sigurnosti Gilada Erdana da dođem u Izrael i govorim na prvom Međunarodnom forumu o domovinskoj sigurnosti. Posljednji put sam Izrael posjetio u pratnji predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, kad su postavljeni temelji zamaha odnosa s državom koja je iz niza razloga za nas od posebne važnosti. I ne samo za nas. Naime, samo dan ranije, prvi put u Jeruzalemu, započeo je i Globalni forum American Jewish Committeeja, na kojem su se okupili brojni uglednici iz cijelog svijeta, a posebni gosti bili su austrijski kancelar Sebastian Kurz i bugarski predsjednik Boyko Borisov. Stječe se dojam da je tih dana Jeruzalem bio centar međunarodne politike – hoteli puni, međunarodni „šušur“ u gradu još veći nego inače. Austrijski kancelar u središtu pozornosti – javno je priznao austrijsku odgovornost za zločine nad austrijskim Židovima tijekom Holokausta, najavio brojne aktivnosti svoje vlade po tom pitanju, a posebno se obvezao na još odlučniju borbu protiv antisemitizma u svojoj zemlji. Mediji su oduševljeno pisali o njegovu posjetu Zapadnom zidu u Starome gradu, prenoseći izjavu izraelskoga premijera Benjamina Netanyahua kako austrijski kancelar sve svoje riječi potkrepljuje djelima. Čini se da je Kurz odradio dobar posao, jer implikacije sastava nove austrijske vlade na izraelsko-austrijske odnose nisu tajna.

Privatni album

Božinović s američkom ministricom domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen

 

U nepuna dva dana odradili smo vrlo sadržajan program: imao sam iznimnu čast obratiti se nazočnima na Forumu, istaknuvši pri tom sigurnost kao temelj svih segmenata razvoja društva, zbog čega Hrvatska pozdravlja izraelsku inicijativu za boljom razmjenom informacija i iskustava te jačanjem suradnje. Također, održao sam bilateralne sastanke s američkom ministricom za domovinsku sigurnost Kristjen Nielsen i, naravno, s domaćinom, izraelskim kolegom Erdanom. Drugi sastanak s nekim američkim ministrom unutar par tjedana (ministar pravosuđa Sessions bio je nedavno moj gost na Policijskoj akademiji u Zagrebu) zacijelo je potvrda strateškog partnerstva sa SAD-om, a u segmentu unutarnjih poslova oni su posebno važni jer većina inovacija koje EU uvodi u zaštiti granica vuče podrijetlo s druge strane Atlantika. Činjenica da smo među prvim članicama EU proveli Direktivu o registru putnika u zračnom prometu naišla je na odobravanje Nielsen, jer time postaje razvidno da Hrvatska ne samo da razumije nego i da ima kapaciteta za implementaciju najsuvremenijih, složenih tehnoloških rješenja koja se koriste u borbi protiv terorizma.

Odličan je bio i sastanak s izraelskim kolegom, s kojim sam u sklopu nastavka intenzivnog dijaloga i suradnje dogovorio zaključenje novog sporazuma o suradnji ministarstava koji mora biti primjeren vremenu, ali i novom duhu partnerstva dviju zemalja, koji bismo potpisali tijekom njegova uzvratnoga posjeta Hrvatskoj. Izrael, inače, prednjači u brojnim područjima života, osobito u gospodarstvu i znanosti. Međutim, sva su ona prožeta sigurnošću koja poprima dimenzije nacionalne religije.

I dok s Globalnog foruma AJC-a posebni koordinator UN-a za Bliskoistočni mirovni proces Nickolay Mladenov odašilje poruku kako UN treba raditi s Izraelom, Palestincima i Egiptom oko donošenja mjera kojima bi se stanovnicima Gaze omogućio bolji život, s druge strane se puno moglo čuti o letećim zmajevima i balonima s eksplozivnim napravama koje Palestinci šalju u izraelska polja kao jedan od oblika prosvjeda duž crte razgraničenja s Gazom, a koji traju, s različitim intenzitetom, već više od dva mjeseca. Zmajevi i baloni aktiviraju se nad poljima na jugu Izraela kako bi izazvali požare, a rješenje za taj, po njima, novi oblik terorizma Izrael je pronašao u visokotehnološkim metodama brzog otkrivanja i deaktivacije dronovima. Kažu da je uporabom dronova u proteklih nekoliko tjedana uništeno oko 350 letećih zmajeva i balona s eksplozivnim napravama od ukupno 600 odaslanih, blizu 50%.

Na Bliskom istoku, dakle, nema napretka, ali se i u Europi situacija s ilegalnim migrantima usložnjava. Zato sam se odazvao pozivu rumunjske kolegice Carmen Dan na sastanak Salzburškog foruma i otputovao u Bukurešt, ponajviše zbog još jednog sastanka s austrijskim ministrom unutarnjih poslova Herbertom Kicklom. Austrija od 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije i najavljuje da će prioritet ukupnog predsjedanja biti sigurnost Unije, odnosno zaštita vanjskih granica EU. Na našem prvom susretu početkom godine u Sofiji, rekao sam mu ono što ponavljam svim europskim sugovornicima posljednjih godinu dana: da je ulaganje u sigurnost hrvatskih granica najbolje što EU može učiniti za sebe u zaštiti od ilegalnih dolazaka. S obzirom na to da Austrijanci u posljednje vrijeme često govore o sinergiji vojske i policije na granicama, Kicklu objašnjavam da se Hrvatska nikad nije uljuljkala glede granica jer nije ni bila dio Schengena, da hrvatska policija drži stvari pod kontrolom jer to su većim dijelom ljudi koji su, ne tako davno, bili prvi na crti i uspješno branili Hrvatsku od tada treće najveće vojske u Europi. Bez puno komentara, Kickl pokazuje da smo se razumjeli.

Privatni album

Sastanak s rumunjskom ministricom Carmen Dan u Bukureštu

 

Inače, Forum se održao u Palatul Parlamentulu, rumunjskom parlamentu, iza Pentagona, kažu, najvećoj zgradi na svijetu, za koju me veže vrhunac diplomatske karijere, budući da sam svojedobno, kao dio izaslanstva predsjednika Republike i premijera, u svojstvu šefa Stalne misije u Bruxellesu i koordinatora za pristup Hrvatske NATO-u, svjedočio pozivnici RH u članstvo Saveza. Netom nakon raspada istočnog bloka bilo je nemalo zluradih komentara na ovu impozantnu građevinu, kao primjer diktatorske megalomanije koja svojom raskošnošću potpuno odudara od sivila vremena u kojem je sagrađena. Danas, gotovo tri desetljeća od pada komunizma, prvo što mi pada na um jest da Rumunji, koji preuzimaju predsjedanje od Austrije, neće imati problem lokacije za brojne sastanke, uključujući i summit EU lidera u prvoj polovici 2019.

Na sastanku s ministricom Dan osjetna prijateljska atmosfera u zraku. Rumunjska nije na migrantskoj ruti, ali razumije da je čuvanje naše granice od ilegalnih migracija, kao i stabilnost susjednog Zapadnog Balkana trenutno jedno od važnijih pitanja europske sigurnosti. Također, pokazuje zainteresiranost za proizvodnu liniju našega HS Produkta, čije proizvode, kao uostalom i one drugih naših proizvođača sigurnosne opreme, reklamiramo na svim putovanjima. Ne samo jer su hrvatski nego zato što po kvaliteti spadaju u sam svjetski vrh. Iako su već 2011. Rumunji ispunili sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, i iako im je preostala samo politička odluka na razini Europske unije, snažno podržavaju ulazak Hrvatske, tako da smo završili konstatacijom da „tko god uđe prvi, podržat će onog drugog ili idemo zajedno!“.

Naposljetku, Berlin. Ambicija stvaranja najmoćnije europske metropole sve je očitija nakon svakog novog dolaska u ovaj brzo rastući grad koji, zasad, ima tri i pol milijuna stanovnika. Kako i ne bi kad bilježi prosječno 40 tisuća novih stanovnika godišnje, što znači gradnju novih stambenih naselja, ali i astronomske cijene, kažu, nedostižne za prosječna (njemačka!) primanja.

Privatni album

Božinović s austrijskim kolegom Kicklom

 

Razlog dolaska je vjerojatno najaktualniji sastanak na ovoj miniturneji, s njemačkim saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom. Uvodno me uvjerava da, suprotno napisima u najčitanijoj dnevnoj tiskovini, ne ruši njemačku Vladu i da je dogovorio nastavak dijaloga s kancelarkom Merkel o budućem pristupu migracijama. Seehofer je samo nekoliko dana prije najavio zatvaranje njemačkih granica za migrante koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu, jer su ranije takav zahtjev već podnijeli u drugoj državi članici. Iako je moj dojam da bi Seehofer mogao pokazati fleksibilnost oko rokova, pa i stanovitu postupnost u rješavanju ovog problema, sve je jasnija poruka da vrata Njemačke više nisu širom otvorena za sve migrante koji je odabiru kao svoje krajnje odredište. Uostalom i sama kancelarka javno priznaje da su migracije pitanje na kojemu se odlučuje sudbina Europske unije. Činjenica da mi Seehofer prepušta glavnu riječ na sastanku očiti je dokaz interesa, ali i povjerenja koji Njemačka ima u Hrvatsku. Njemačkog kolegu upoznajem s odgovornošću koju Hrvatska ima u zaštiti vanjske granice EU te naporima koje smo proteklih mjeseci uložili u jačanje svijesti europskih povjerenika i ministara unutarnjih poslova država članica, kao i kolega iz jugoistočne Europe o potrebi jačanja njihovih kapaciteta za učinkovitije upravljanje migracijskim kretanjima, osobito na novoj ruti koja preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine vodi prema Hrvatskoj i dalje prema Sloveniji, Austriji, Italiji i drugim članicama EU. Podsjećam da se kao jedno od prioritetnih područja u novoj Strategiji proširenja EU navode migracije i sigurnost te da je potrebno razmisliti o političkim i financijskim poticajima kako bi te zemlje dale veći i konstruktivniji doprinos u suočavanju s aktualnim migracijskim izazovom. To zahtijeva ulaganja u jačanje kapaciteta njihovih graničnih policija ili izgradnju prihvatnih centara, razmjenu informacija ili prekograničnu policijsku suradnju, kao i prakticiranje odgovorne vizne politike.

Ističem i važnost što skorijeg zaključivanja statusnih sporazuma s Frontexom kako bi se njegovo osoblje s izvršnim ovlastima što prije moglo rasporediti na granice država u neposrednom susjedstvu Hrvatske. Sve to bit će predmetom sastanka povjerenika Avramopoulosa s ministrima unutarnjih poslova država jugoistočne Europe te bugarskim i austrijskim Predsjedništvom ovih dana, koji je u ožujku ove godine inicirala upravo Hrvatska. Važno je napomenuti da, uz sve što hrvatska policija čini u zaštiti i daljnjem tehničkom opremanju granice, želimo zadržati imidž otvorene, turističke države koja nije sklona podizanju zidova i žilet-žica, pogotovo prema našim sunarodnjacima i partnerima u susjedstvu. A da bi takvo stanje ostalo, Hrvatska podržava zakonite dolaske u Europu, čemu Ministarstvo unutarnjih poslova tek od našeg mandata pridaje posebnu važnost. To činimo svjesni činjenice da nezakoniti dolasci idu na ruku isključivo krijumčarskim mrežama koje nemilo iskorištavaju sudbinu velikog broja ljudi u pokretu i onemogućavaju da se među njima prepoznaju, i zaštita pruži onima kojima je zaista i potrebna. I upravo zato što Hrvatskoj u području sigurnosti pripada istaknuta, odgovorna i važna uloga, njezino članstvo u Schengenskom prostoru u najboljem je interesu Europske unije ako želi jačati svoju sigurnost. Riječ je o pitanju koje, više od brojnih drugih, može utjecati na povratak normalnom funkcioniranju Schengenskoga prostora. Odgovornost za takav, pozitivan, scenarij nije samo u rukama Hrvatske nego i u rukama EU, kao i kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU. To su teze koje sve više “sjedaju“ našim europskim partnerima, a Bavarac Seehofer ostavlja dojam kao da ih je, zbog povijesne, zemljopisne i kulturološke bliskosti s nama i želio čuti. Zato, po nekima koji dugo diplomatski prate SR Njemačku, posebno zadovoljstvo budi činjenica da je njemačko ministarstvo, mimo dosadašnje njemačke prakse s ministarskih sastanaka, po završetku izdalo vrlo pozitivno priopćenje.

U posljednje vrijeme uobičajeno je reći da je suvremeni svijet izložen sigurnosnim rizicima koji su svi odreda transnacionalni te da odgovor na njih može i mora biti u suradnji između država. Migracije su isto tako globalni fenomen i možda više nego bilo koji sigurnosni problem do sada traže zajednički odgovor EU, ali i daleko šire, od SAD-a, Izraela, Turske. Na svima je velika nacionalna odgovornost u sprječavanju nasilnog mijenjanja, odnosno u očuvanju naših načina života. Ali i međunarodna odgovornost u traženju održivih rješenja problema na njihovu izvorištu, od Afrike do Bliskog istoka. Ipak, realpolitika nam govori da su migracije pitanje s kojim ćemo se teško u doglednoj budućnosti prestati baviti. Zato nam treba i europska i hrvatska strategija, a da bi to dvoje bilo u što većoj mjeri komplementarno moramo igrati, nacionalno i međunarodno, aktivnu rolu. Sigurnosna diplomacija već dominira internacionalnom scenom, a Hrvatsku tu sve više prepoznaju kao djelatnog aktera.

Izdvajamo

Iz drugih medija