“Cilj naše inicijative o reviziji Vatikanskih ugovora jest zaštita ustavnopravnih vrednota jednakosti svih pred zakonom i sekularnosti države te smanjenje proračunskog opterećenja koje je, s obzirom na promijenjene okolnosti od 1998., postalo preveliko za državu financijskih kapaciteta poput Hrvatske”, kaže mi Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a, stranke koja je ovih dana pokrenula raspravu u Hrvatskom saboru “o postupku pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske”.
“Republika Hrvatska godišnje izdvaja gotovo 900 milijuna kuna za potrebe Katoličke crkve na temelju odredbi ugovora sa Svetom Stolicom te, s njima povezanih, ugovora s HBK”, kažu u GLAS-u te ističu: “To je više nego što su 2016. iznosili proračuni Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva turizma zajedno.”
Na moje pitanje predsjednici GLAS-a imaju li ona i njezina stranka kakvih saznanja o tome kolika je ukupna vrijednost imovine koju hrvatska država, po Vatikanskim ugovorima, treba vratiti Katoličkoj crkvi – riječ je o imovini oduzetoj u razdoblju komunizma/socijalizma 1945.-1990. – Anka Mrak-Taritaš odgovorila mi je:
“Do te razine saznanja, nažalost, još nismo došli, jer ni sama Vlada to ne zna, a brojka od 3 milijarde može se čuti kao neslužbeni iznos. Povrat crkvene imovine proizlazi iz Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, ali njime nisu definirani rokovi u kojima ta imovina treba biti vraćena, koji je to iznos, kao ni način na koji treba biti vraćena.”
Postoje tumačenja da su u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj samo prebendari skupili dovoljno dokumentacije, tj. pravomoćnih rješenja, iz kojih se može izračunati koliko je država Crkvi uistinu dužna. Taj, prebendarski, dio navodno iznosi oko 90 milijuna eura – “što je dovoljno da se ovrši država”.
Jedan od mojih sugovornika iz crkvenih redova, ugledni svećenik, smatra da inicijativa GLAS-a za reviziju Vatikanskih ugovora ima duboko ideološku svrhu:
“Ovo nije pitanje novca ni Ugovora, i da se katoličanstvo oduzme hrvatskom identitetu. Ugovori su izgovor i to treba uvijek imati prvo na umu.”
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
