Gledao me u oči, govorio da kompanija posluje dobro, a onda je izvadio zgužvani papir na kojemu je bio napisan nekoliko puta veći dug od onoga koji su nam predstavili prije nego što smo pokrenuli financijsku operaciju - prisjeća se ruski bankar jednog od svojih zadnjih sastanaka s Ivicom Todorićem. Zamrznuli su isplatu ostatka kredita.
Nedugo nakon toga u njegov ured u Moskvi nazvala ga je Martina Dalić, tada još potpredsjednica Vlade. Rekla mu je, sjeća se, kako je nužno da se Agrokoru kredit isplati do kraja, jer u protivnom će kompanija zbog poreznog duga odmah bankrotirati, a u tom slučaju ni ostatak kredita nikada neće biti vraćen. Odmrznuli su kredit.
Tek je kasnije, kaže, shvatio da je i potpredsjednica Vlade imala skrivenu agendu. “Bila je pametnija od nas, znala je svoj posao i nadigrala nas je politički”, priznaje. Danas mu je jasno da u tom trenutku nije bio dorastao situaciji. Ruske su banke, kaže, ušle u posao s Agrokorom potpuno nespremne za biznis u Hrvatskoj.
Otprilike u vrijeme dok smo razgovarali u malom salonu zagrebačkog hotela Esplanade, u Amsterdamu je trajala prva skupština novih suvlasnika Fortenova grupe koja je zaživjela 1. travnja kao sljednik Agrokorova uništenog biznisa, nepuna dva tjedna prije druge obljetnice dana kad je Todorićevom tužnom porukom iz tornja u središtu Zagreba aktiviran lex Agrokor.
Danas je vlasnička struktura kompanije potpuno drukčija, 46,5 posto nove grupe u vlasništvu je dviju ruskih banaka, od čega 39 posto drži Sberbank, a ostatak VTB, 29 posto ima Knighthead Capital, 15 posto drže banke koje posluju u Hrvatskoj (Erste i Zaba su u tom klubu najveći vlasnici), a pet posto dijele domaći dobavljači. Svaki od suvlasnika ima čvrst razlog da uloži maksimum kako bi projekt u koji su se upustili postao uspješnim.
- Slijedi nam vrlo težak posao, objašnjavao je strpljivo naš ruski sugovornik, koji je, zbog duboke uključenosti u proces, tražio da mu ime ostane nespomenuto. Novi vlasnici bivšeg Agrokora vjeruju da će Fortenova grupa relativno brzo stati na vlastite noge, ali trebat će napraviti nekoliko ključnih poteza.
Prvi je, naravno, refinanciranje roll up-kredita koji, s progresivnom kamatom koja će, ne izvuku li se iz tog aranžmana, u rujnu dosegnuti 18 posto (danas je 13 posto), isisava gotovo svaku zarađenu kunu, što je dugoročno neodrživo i zbog čega je kamatna opterećenost nove kompanije danas gotovo jednaka kamatnom portretu Agrokora s početka 2017., jedino što su današnji vlasnici financijski daleko zdraviji od Ivice Todorića u zadnjim danima njegova Agrokora. Drugo, vjerojatno će redefinirati svoj pristup dobavljačima koji su u nagodbi osigurali pet sigurnih godina na policama Konzuma i Mercatora.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
