SLOVENCI SU VELIKI OPTIMISTI

GLASNA ŠAPUTANJA IZ TIHE DIPLOMACIJE: Hoće li Bruxelles presjeći spor između Ljubljane i Zagreba

HANZA MEDIA/Profimedia

KAKO (NE) PROVESTI ARBITRAŽNU ODLUKU Plenković može odbiti Cerarova uvjeravanja da Hrvatska treba prihvatiti arbitražnu odluku, ali teško će odbiti uvjeravanja Junckerova izaslanika Timmermansa

Andrej Plenković još nije uputio službeni poziv Miru Ceraru da dođe u Zagreb, iako je želja hrvatskog premijera da do susreta dođe do kraja godine. Slovenska strana iskazuje i dalje otpor prema susretu bez unaprijed dogovorenog rješenja za granični spor, uz diplomatsku konstataciju da “uvjeti nisu ispunjeni”. Posljednji put dvojica premijera razgovarali su u Budimpešti, a detalji tog razgovora nisu bili predstavljeni javnosti. Kako Globus saznaje, Cerar je Plenkoviću rekao da još postoji mogućnost da dođe do susreta u Zagrebu, ali da čeka da Hrvatska iskaže spremnost da se provede arbitražna odluka. “U protivnom bi moj dolazak bio besmislen, ne bismo ništa postigli”, direktno je rekao Cerar svom hrvatskom kolegi. Informirao je Plenkovića o svemu što Slovenija čini za primjenu arbitražne odluke, ali više o formalno-pravnim detaljima oko usvajanja zakona. Postoje li i neki scenariji za djelovanje “na licu mjesta”, Cerar nije rekao, osim što je Plenkoviću diplomatski ponovio da je Slovenija i dalje zainteresirana za dijalog.

Pravni koraci

Reagirajući na informaciju da se Slovenci i zakonodavno pripremaju za primjenu arbitraže Andrej Plenković je u svom diplomatskom stilu samo poručio da je to “isključivo slovenska stvar”, što i jest, iako je u ovom slučaju na indirektan način involvirana i hrvatska strana. Slovenci, navodno, pripremaju još neke pravne korake koji će biti poduzeti u skoro vrijeme.

I dok još nije jasno hoće li Cerar na put u Zagreb, sigurno je da će Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije, uskoro doći u Hrvatsku i Sloveniju kako bi se osobno uvjerio što dvije strane namjeravaju učiniti kada istekne rok za provedbu arbitražne odluke potkrj prosinca. Mnogi hrvatski diplomati s kojima smo razgovarali smatraju da se i poslije tog “dana D” za granični spor Hrvatske i Slovenije, iako je u igri više scenarija koji se taje od javnosti, također neće dogoditi zapravo ništa.

“Odmah slijede praznici, zatim Slovence čekaju izbori, a, uostalom, i što se može dogoditi? Da slovenska policija silom provede arbitražnu odluku? Pa zna se kakav bi odgovor Hrvatske uslijedio”, tvrdi jedan ugledni hrvatski diplomat.

Bez incidenata

Težih incidenata neće biti. To ne žele ni Slovenci jer su svjesni kako bi tada njihove šanse da ih podrži međunarodna javnost bile nepovratno izgubljene. Nitko u Sloveniji u ovom trenutku ne želi ni da se dodatno pokvare odnosi s Hrvatskom, jer bi to također bilo dočekano s negodovanjem u Bruxellesu. Ionako je tamo previše problema unutar europske obitelji, pa taj maratonski spor Slovenije i Hrvatske oko granice sve manje izaziva zanimanje bilo koga. Komisija se ponudila da posreduje kako bi se smirile strasti i spustila retorika, da Bruxelles ne bi imao još jedan problem više.

Zašutio je čak i govorljivi Karl Erjavec, a hrvatska šefica diplomacije Marija Pejčinović-Burić i inače se rijetko oglašava. Navodno diplomatski kanali potiho pokušavaju pomaknuti stvari s mjesta, postoje neke inicijative, a Zagreb i Ljubljana ni u kojem slučaju ne žele da išta od toga procuri u javnost. Da je po Erjavcu, ni tiha diplomacija ne bi djelovala, ali očito Miro Cerar i dalje čvrsto drži uzde svoje vlade i vješto balansira kao čvrsti premijer koji neće popustiti, ali ipak ostavlja odškrinuta vrata za mogući dijalog i dogovor.

Sada je posve jasno da su Slovenci po hitnoj proceduri počeli donošenje četiriju zakona kojima se slovensko zakonodavstvo prilagođava novim okolnostima na terenu. Tako bi uskoro trebao biti usvojen zakon o evidentiranju državne granice između Slovenije i Hrvatske, zakon o zemljišnim knjigama, zakon o morskom ribarenju i interventni zakon koji bi regulirao probleme ljudi koji žive uz granicu, a uskoro bi mogli biti “preseljeni” u drugu državu. Jedino SDS Janeza Janše nije želio poduprijeti zakone, a druge su slovenske stranke, po starom običaju, na svaki od predloženih zakona gledale različito. U raspravu se uključio i predsjednik parlamenta Milan Brglez koji je usprkos bojkotu SDS-a u sudjelovanju donošenja četiriju novih zakona pohvalio Janeza Janšu i rekao da je u cijelom procesu implementacije bio odgovorniji od Karla Erjavca, koji je dio sadašnje vlade.

Uvod u izbore

Nije potrebno naglašavati da su slovenski političari donošenje četiriju zakona proglasili prvorazrednim nacionalnim interesom, dok je Janšina stranka ustvrdila da se radi o štetnim i nepotrebnim zakonima. Naime, SDS procjenjuje da je sadašnja situacija po Sloveniju gora i nepovoljnija od one kada su sporazum dogovorili Janez Drnovšek i Ivica Račan. Zapravo, uvertira je to u parlamentarne izbore koji Sloveniju čekaju sljedeće godine, pa svatko, opet na temi graničnog spora s Hrvatskom, želi imati što bolju startnu poziciju. Stalno se sastaje i slovenski državni vrh, a u razgovorima sudjeluje i predsjednik države Borut Pahor. Na posljednjem sastanku održanom prije nekoliko dana zaključak je bio da provedbu arbitraže treba učiniti mirno, ali odlučno. “Dobro je da se svi u Sloveniji slažu da arbitražnu odluku treba provesti mirno, a da je dijalog dobrodošao i koristan. Slovenska strana ima dužnost provesti odluku arbitraže, no mora paziti pred međunarodnom i domaćom javnošću. Ne smijemo oklijevati”, kaže slovenski predsjednik.

Slovenci veliku nadu polažu u Bruxelles, pogotovo kada je i Jean-Claude Juncker, zatrpan poslovima i problemima, pokazao zanimanje za to da Europska komisija pomogne svojim članicama da riješe granične probleme. Za EU je to poticaj da ne propuste ni Srbiju i Crnu Goru u članstvo dok ne riješe granična pitanja sa susjedima, jer se na primjeru Hrvatske i Slovenije vidjelo kakvo je to opterećenje. Načelna pripravljenost za posredovanje, međutim, nije nešto što Ljubljani može dati prevelik optimizam, jer Hrvatska i dalje ustraje da se u dijalogu dviju država nađe rješenje. Dakle, sve po starom.

Nemoguća misija

A da se malo uveseli javnost, oglasio se i Zmago Jelinčič proglasivši stručnjake koji su radili na arbitraži potpunim diletantima. Predložio je Ceraru neka vlada napusti provedbu arbitražne odluke i počne prikupljati novu dokumentaciju koju će pripremiti oni koji poznaju međunarodno pravo, ali su i patrioti i neće izdati svoju domovinu. Slovenski mediji pišu ovih dana da dvije države i dalje voze po istoj cesti, ali u suprotnim smjerovima, pa je Europska komisija očito ocijenila da je vrijeme da dođe usmjeriti promet.

Hrvatska u ovom trenutku ne pokazuje nikakvu želju da se odstupi od onoga što je Hrvatski sabor izglasao. Iako je premijer Plenković iskazivao i iskazuje želju da se dođe do rješenja, ono je nemoguće iz hrvatske vizure ako Slovenci budu ustrajno tražili primjenu arbitražne odluke. Već je pomalo dosadno ponavljati hrvatski stav da je Hrvatska nepovratno istupila iz arbitraže i nitko je ne može prisiliti da je sada prihvati. To je jasno i Ljubljani i Bruxellesu, ali Zagreb zaista pokazuje želju da se u izravnom dijalogu nađe rješenje. U trenutku kada Slovence čekaju izbori, to je nemoguća misija i gotovo je sigurno da se u dogledno vrijeme na granici ništa neće promijeniti.

Dođe li za vrijeme predizborne kampanje u Sloveniji do povišenih tonova, to će ponovno utjecati na odnose dviju zemalja koji nikada nisu vraćeni na nivo prije onog nesretnog slovenskog kočenja Hrvatske na njezinu putu u Europu. Tada je Hrvatska izgubila mnogo vremena, a Slovenija nije u konačnici ništa dobila. Ako se želi riješiti granični spor, dvije zemlje nakon svega trebaju sjesti za stol i razgovarati.

Izdvajamo

Iz drugih medija