ŠIRENJE VANJSKIH GRANICA EU

GLOBUS IZ KRUGA UTJECAJNIH DIPLOMATA DOZNAJE DETALJE O KLJUČNOM PROJEKTU LIJEPE NAŠE Konačno se nazire sasvim konkretan datum našeg ulaska u Schengen

Reuters

U istoj godini kad preuzme šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom Hrvatskoj bi se napokon mogla otvoriti i vrata Schengena

Nije isključeno da će Hrvatska gotovo istovremeno kako prvi put u prvoj polovici 2020. godine bude predsjedala Europskom unijom ući i u Schengen. Po našim informacijama, do kraja godine ili najkasnije početkom sljedeće godine bit ćete gotovi s tehničkim dijelom, a raspoloženje je u Bruxellesu da ubrzo nakon toga postanete dio zajedničkog europskog prostora – rekao nam je jedan istaknuti diplomat akreditiran u Zagrebu, uz naglasak da bi to bilo dvostruko slavlje. “Jer, već sama činjenica što ćete predsjedati Unijom veliki je izazov”, dodao je, “a ulazak u Schengen kraj velikog posla koji je davno počeo.”

Na Zrinjevcu nam nisu mogli baš striktno potvrditi očekivanja stranog diplomata koji je vrlo dobro upućen i u zbivanja u Bruxellesu, ali tvrde da postoje velike ambicije Hrvatske da i taj posao bude što prije završen. Sadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nedavno je iznio svoj stav po kojem bi Rumunjska i Bugarska trebale odmah ući u Schengen, što bi otvorilo vrata i Hrvatskoj čim tehničke pripreme budu privedene kraju.

“Europska unija u narednom će se periodu intenzivno baviti temom sigurnosti, pa je tako i svaka rasprava o šengenskom prostoru važna. Procjena je svih da je Hrvatska do sada dobro odradila tehnički dio posla, iako su još neke stvari preostale, pa zaista nije nerealno da se poklopi ulazak u zajednički prostor i predsjedanje EU”, kaže diplomat s kojim smo razgovarali.

I zaista, Hrvatskoj ide na ruku što su Europljani sve više fokusirani na temu sigurnosti, što znači i sigurnih granica, pa prevladava stav da šengenski prostor treba proširiti tako da bude što sigurniji baš na vanjskim granicama. Imigrantska kriza pokazala je mnoge slabosti, pa je vrlo važno da se nove članice, poput Hrvatske, što prije uključe u šengenski prostor. Kako je sve manje i političkog otpora prema Bugarskoj i Rumunjskoj, očito ima mjesta za optimizam da ćemo vrlo skoro putovati po Europi bez pokazivanja putovnica na slovenskoj granici.

A kada je riječ o hrvatskom predsjedanju početkom 2020. godine, to je bez sumnje jedan od najvećih izazova države na vanjskopolitičkom planu i najizazovniji međunarodni projekt s kojim se Hrvatska suočila. Računa se da će hrvatski diplomati i stručnjaci s raznih područja voditi i predsjedati 1400 sastanaka koji će u šest mjeseci biti organizirani u Bruxellesu te oko 250 sastanaka u Zagrebu. Isto tako, u Zagrebu se očekuje dvadesetak sastanaka na najvišem nivou, kada će europska politička krema doći u glavni grad Hrvatske.

Iako se “na van” ne vidi, pripreme za hrvatsko predsjedanje u punom su toku. Oni pesimističniji smatraju da je premalo vremena i da kasnimo, po našem starom običaju, dok diplomati sa Zrinjevca tvrde da vremena ima i da je sve pod kontrolom. Hrvatski diplomati u stalnom su kontaktu sa stranima čije su zemlje već vodile predsjedanje i imaju veliko iskustvo. “Voljni su nam svi pomoći, od logistike nadalje, i bit će dovoljno vremena za sve pripreme koje treba obaviti”, tvrde oni koji će s hrvatske strane voditi ovaj izuzetno kompliciran projekt.

Računa se da će biti angažirano oko 1000 ljudi koji će raditi na pripremama i za vrijeme hrvatskog predsjedanja, a tim u Bruxellesu bi od osamdesetak ljudi, koliko ih je sada, trebao biti proširen na više od dvjesto. Sada se rade procjene u ministarstvima kako angažirati postojeće kadrove i doći do novih, a svima je jasno da će najveći dio posla ipak trebati obaviti bruxelleska ekipa. Tamo se lobira, razgovara, pregovara, pa je potrebno naše ljude pripremiti upravo za taj posao. Koristit će se sredstva i iz europskih fondova za potrebe treninga, a u konačnici će profitirati i naša državna uprava jer će nakon predsjedanja dobiti kadrove koji dobro poznaju sustav funkcioniranja Europske unije. U svakom slučaju, Hrvatska se sprema angažirati i nove, mlade, školovane ljude koji će sutra moći obavljati poslove i unutar europske administracije, ali i efikasnije povlačiti novac iz Bruxellesa.

U ovom trenutku mali broj Hrvata uopće zna da Hrvatsku čeka predsjedanje. To je tema koju zasjene aktualna prepucavanja u dnevnoj politici, a ionako su naši građani premalo informirani o tome što se uopće događa u ujedinjenoj Europi. Iako je do predsjedanja ostalo nešto više od godinu i pol, potrebno je obaviti niz poslova, pa i izabrati zgradu u Zagrebu gdje će se održavati skupovi. Državni vrh odlučio je da se neće ići u podizanje nove zgrade, nego da će se koristiti postojeće. Sada je među favoritima zgrada u neposrednoj blizini Zagrebačkog velesajma, koja je unutra uređena, ali pristup još nije gotov. U konkurenciji su još neke zgrade, a hrvatski diplomati nam kažu da su se i sami iznenadili kada su vidjeli čime sve Zagreb raspolaže. “Odluka o izboru zgrade bit će donesena vrlo brzo, s time da će svaku zgradu trebati prilagoditi potrebama predsjedanja. To znači urediti kabine za prevoditelje, press sobe i slično.”

Za svaku državu predsjedanje EU je i pokazatelj koliko može i zna učiniti, a nove članice, poput Hrvatske, imaju priliku bolje se predstaviti i upoznati europsku obitelj s prioritetima. Hrvatsko predsjedanje u političkom smislu pada u vrlo izazovno vrijeme, nakon izbora za Europski parlament i formiranja nove Europske komisije. Prije nas EU-om će predsjedati Rumunjska i Finska, a po mnogima baš će taj period biti “novi početak” za Europu. Trebat će riješiti mnoge stvari, poput financijskog okvira, pa nije isključeno da će neki dogovori i kasniti i “preliti” se na hrvatsko predsjedanje.

U tehničkom smislu izuzetno je teško organizirati stotine sastanaka, koordinirati pozive, pripremiti dnevni red. Bit će to težak posao i za premijera i za predsjednicu, ali i za cijelu diplomaciju predvođenu ministricom. Na sreću, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova ima zaista kvalitetne kadrove koji imaju i organizacijskog iskustva. Sada se očekuje i imenovanje novog veleposlanika u Stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU, gdje je veleposlaniku Mati Škrabalu istekao mandat. Navodno je izbor obavljen i samo se čeka uobičajena procedura kako bi novi diplomat na tom važnom mjestu počeo s radom. Uostalom, stalni predstavnik imat će i najviše posla, jer će i Bruxelles biti središte gdje će se sve odvijati. “To nije samo zahtjevan, nego i stručno vrlo težak posao. Ali, omogućit će nam i da dokraja upoznamo mehanizme Europske unije. Tek kada se obavi predsjedanje, može se govoriti da ćemo Europsku uniju dokraja upoznati i shvatiti kako djeluje taj golemi stroj”, kažu hrvatski diplomati.

Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu je već upoznao svoje europske kolege s time koji će biti hrvatski prioriteti, iako se konačna lista daje tek prije početka predsjedanja. Tako će se Hrvatska koncentrirati na teme vezane za gospodarski rast, zapošljavanje, energetsko i prometno povezivanje, sigurnost i proširenje. Ovom posljednjom temom već se sada bavi bugarsko predsjedništvo, bit će u fokusu i rumunjskog, a za vrijeme hrvatskog možda će i nova Komisija dati neke konkretne datume za države koje su sada “u čekaonici”. To se odnosi na Crnu Goru i Srbiju, a ima i razmišljanja da zemlje Zapadnog Balkana uđu u paketu u Europsku uniju ako se odluči za proširenje. Proširenje svakako nije najatraktivnija tema, iako je uvijek potežu zemlje koje su bliske jugozapadu Europe, ali je pitanje koliko će afiniteta prema proširenju imati nova Europska komisija. Ova sadašnja na čelu s Junckerom nije pokazivala veliku volju da se nakon Hrvatske Unija širi, a ako se nešto dramatično ne popravi, teško da će i nova biti boljeg raspoloženja.

U idealnom slučaju sav posao oko nove Komisije i prioriteta kojima će se baviti trebao bi biti gotov do hrvatskog predsjedanja, ali nitko ne vjeruje da će baš sve biti u roku obavljeno. Zato nije isključeno da će neke teme izbiti u prvi plan baš kad Hrvatska bude predsjedala, i to one najosjetljivije, u vezi s novcem. U ovom je času, naravno, nemoguće predviđati što bi sve to moglo “pasti” na leđa hrvatskom predsjedništvu, ali se svakako treba pripremiti i za situacije ako u prvi plan iskoče neke urgentne teme. Nije potrebno naglašavati da će hrvatski diplomati, ali i cijela ekipa koja će raditi na projektu, morati vrlo pozorno pratiti sve što se bude događalo za vrijeme rumunjskog i finskog predsjedanja, a izbori u Europi ionako će zaokupiti sve građane zemalja koje čine zajedničku obitelj. Predsjedanje je svakako šansa i da se Hrvatska bolje predstavi Europi, pa i u segmentima koji su dobro poznati, kao što je turizam. Tako će u projektu sudjelovati i mnogi iz “drugog ešalona”, a bit će to naravno prilika i da se pozicioniraju hrvatski gospodarstvenici. Druga je stvar hoćemo li sve te prilike dobro iskoristiti, jer iskustva drugih zemalja koje su do sada predsjedale su različita. Neke su samo odradile posao, neke su imale vrlo konkretne uspjehe na različitim poljima. Oni pesimističniji u zemlji ironično kažu da je samo sigurno da će se hrvatski domaćini iskazati u jelu i piću te poklonima, što također prati svako predsjedanje.

Bez obzira na to što su Hrvati poznati po improvizacijama i pripremama u posljednji trenutak, ovaj izazovni projekt ipak treba shvatiti najozbiljnije. Ovih smo dana i na “najvišem nivou” mogli čuti zabrinutost da sve kasni i da treba ubrzati organizaciju, jer nije lako pripremiti ljude, naći dovoljan broj prevoditelja, eksperata za razna područja. Kada je riječ o primanju visokih gostiju, Zagreb tu ima bogato iskustvo, a i sve je više hotela koji mogu ugostiti državnike. Međutim, ostaje i vrlo osjetljivo pitanje sigurnosti za vrijeme samog predsjedanja, pa će i u tom smislu trebati izvršiti mnoge pripreme. Neke zemlje su imale i financijske efekte predsjedanja, iako to u završnici nikada nije bio neki značajniji novac.

Računa se da će na dodatno “usavršavanje” i 600 do 800 državnih službenika, a oni bi bili najbolji kadrovski temelj za daljnje aktivnosti unutar Europske unije. Svi su svjesni da slijede mnoge promjene, da će se mijenjati i način povlačenja sredstava iz fondova, da će za neka područja biti manje novca, a i da Hrvatsku čeka veće izdvajanje za EU nakon izlaska Velike Britanije. Europske teme ionako nisu u Hrvatskoj posebno naglašene, a ni naša prva iskustva s povlačenjem sredstava nisu povoljna. Zato predsjedanje, koje će početi 1. siječnja 2020. godine, i za Hrvatsku znači suočavanje s izazovima koje donosi europska budućnost i dat će odgovor na pitanje koliko uopće možemo pridonijeti tom zajedničkom projektu.

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija