Gotovo svi hrvatski ministri krajem sljedeće godine, uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, vratit će se u “školske klupe” i proći tromjesečni individualni tečaj na kojem će ih eksperti iz europskih institucija podučiti o svemu što je važno da uspješno predsjedaju i sudjeluju na gotovo 200 sastanaka i deset neformalnih sastanaka ministara, koliko će ih se održati u Zagrebu od siječnja do lipnja 2020.
Za cijelu generaciju hrvatskih političara i diplomata predsjedanje EU-om je profesionalna prigoda života, projekt od strateškog značaja za Hrvatsku za koji su pripreme u punom jeku. I dok neki tvrde da sve ide sporo, u Ministarstvu vanjskih poslova uvjeravaju nas da su pripreme napredovale i da će tehnički dio posla biti besprijekorno odrađen. U ovom trenutku u Bruxellesu, gdje se također hrvatski tim priprema za predsjedanje, stvari su malo kompliciranije, jer i dalje zgrada kupljena za rad našeg Stalnog predstavništva pri EU stoji napuštena, s oštećenim krovom na kojem je ugrađen zabranjeni azbest, a navodno niti jedna hrvatska građevinarska firma nije iskazala zanimanje da obnovi zgradu. Uskoro istječe i natječaj koji je raspisan nakon niza peripetija, a teško da se mogu javiti i strane firme jer velik dio dokumentacije potreban da se strani građevinari upuste u taj projekt nije preveden s hrvatskog jezika.
Još nije poznato ni tko će zamijeniti prvog čovjeka predstavništva u Bruxellesu, gdje i dalje sjedi veleposlanik Mate Škrabalo, kojega je onamo poslala Milanovićeva Vlada. Globus saznaje da je najozbiljniji kandidat da ga zamijeni Zvonimir Frka Petešić, sadašnji predstojnik Ureda premijera Andreja Plenkovića, koji je kao diplomat niz godina proveo u Bruxellesu i dobro poznaje rad europskih institucija. Ali, imenovanja nema, a je li opet nešto zapelo na relaciji Banskih dvora i Pantovčaka, teško je saznati. Da s imenovanjem veleposlanika ionako ne ide sve glatko, pokazuju i glasine iz diplomatskih izvora da dvije zemlje, Bugarska i Poljska, navodno, nisu dale agreman za predložene hrvatske veleposlanike, Zlatka Kramarića i Tomislava Vidoševića.
Kada je već o kadrovima riječ, u ovom trenutku predsjedanje bi s hrvatske strane trebao voditi premijer Andrej Plenković i šefica diplomacije Marija Pejčinović-Burić, dok je sudjelovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović itekako bitno i važno. Ali, predsjednicu čekaju izbori, a Globusu je jedan visoki diplomat rekao da su Amerikanci vrlo zainteresirani da Kolinda Grabar-Kitarović postane i glavna tajnica NATO-a. Mediji naveliko nagađaju hoće li i premijer Plenković na neku važnu funkciju u novoj europskoj administraciji, a u zadnje se vrijeme moglo čuti i da bi Marija Pejčinović-Burić mogla otići u New York za šeficu naše misije pri UN-u, jer veleposlaniku Vladimiru Drobnjaku istječe mandat.
A bez obzira na to dok se sve te kadrovske križaljke ne poslože, na Zrinjevcu pripreme za predsjedanje idu užurbanim tempom i stvaraju se uvjeti da se osposobi dio zgrade NSK gdje će se u četrnaest dvorana održavati najveći broj sastanaka za vrijeme predsjedanja. Akademik Velimir Neidhardt intenzivno radi na projektu, a na raspolaganju će biti 7200 kvadrata na mjestu gdje je bila gruntovnica i u prostorima koji nisu nikada do kraja dovršeni. Projekt je još uvijek na neki način u tajnosti, jer predstoje sigurnosne provjere nakon čega će moći biti objavljene skice kako će to u praksi izgledati.
“Unutarnji radovi trebali bi početi u prvom kvartalu sljedeće godine i svi nas uvjeravaju da će se rokovi za završetak radova poštivati”, kaže za Globus veleposlanik Gordan Markotić kojem je povjereno vođenje tehničkog dijela priprema. Već su izvršene i okvirne rezervacije u hrvatskim hotelima, s time da je u Sofiji, za vrijeme bugarskog predsjedanja, bilo 35.000 noćenja samo delegata, dok je u Beču u prva četiri mjeseca austrijskog predsjedanja bilo čak 42.000 noćenja.
Kada smo državnu tajnicu Andreju Metelko-Zgombić, poznatu po stručnosti i preciznosti pri rješavanju graničnog spora sa Slovenijom, upitali kasnimo li s pripremama za predsjedanje, o čemu se mnogo može čuti i među našim diplomatima, odgovor je glasio da je već sada mnogo posla obavljeno, ali da dio onoga što je i urađeno nije vidljivo javnosti. “Bilo je zamjerki da nisu poznati hrvatski prioriteti, a premijer Plenković je jasno rekao da ih imamo četiri, a to su gospodarski razvoj s naglaskom na zapošljavanju mladih, energetsko i transportno povezivanje, sigurnost i proširenje EU. Međutim, detalji će biti, kao što je uobičajeno, usvojeni tik uoči predsjedanja.” U ovom trenutku Hrvatska je angažirana i na izradi prioriteta predsjedanja triju zemalja, Rumunjske, Finske i Hrvatske, takozvanog “tria prioriteta”, koji će biti usvojen u prosincu.
Iako ozbiljne pripreme tek slijede, mnoge već sada zanima koliko će Hrvatsku koštati predsjedanje, a Andreja Metelko-Zgombić kaže da se cifra kreće oko 50 milijuna eura i po tome će hrvatsko predsjedanje biti jedno od najjeftinijih. Austrija je potrošila 90 milijuna, a neke bogate zemlje EU i mnogo više, dok će sigurno i Njemačka, koja od Hrvatske preuzima predsjedanje, potrošiti znatno više. ”U svakom slučaju bit ćemo racionalni i ekonomični, ali moramo učiniti sve da predsjedanje bude održano na nivou.”
U ovom trenutku u Bruxellesu radi oko 90 ljudi u predstavništvu, a u konačnici će ih biti mnogo više, možda i 230. U Hrvatskoj će u projektu sudjelovati oko 800 ljudi iz državne uprave, dok je predviđeno da ih se angažira još 300. “Često se koristi riječ ‘uhljebi’, ali to nipošto ne odgovara istini kada je riječ o onima koje ćemo angažirati da rade na ovom zahtjevnom projektu. I nitko od njih 300 neće biti primljen za stalno, nego će raditi na određeno vrijeme dok predsjedanje ne bude gotovo”, kaže veleposlanik Markotić.
Već je počeo i program izobrazbe kadrova, u kojem su angažirani i kadrovi iz Bruxellesa. Hrvatska je od europskog socijalnog fonda dobila nešto više od milijun eura za tu svrhu, a 800 ljudi proći će razne tečajeve kako bi se što bolje pripremili za predsjedanje. Nastava se vodi u Hrvatskoj, a ministri koji će tek doći na red vjerojatno će je pohađati i u Bruxellesu i Parizu. Brzo će morati učiti i oni koji će tek biti angažirani, a osim usavršavanja jezika tu je i mala škola diplomacije i protokola koju svi moraju savladati. Iskustva su pokazala da ljudima zaposlenima u državnoj upravi sudjelovanje u ovako velikom poslu nije samo izazov nego ostavlja pozitivni trag i u daljnjem radu u ministarstvima i državnim tijelima.
Hrvatsko predsjedanje dolazi u vrlo specifično vrijeme, nedugo nakon europskih izbora kada bi trebao biti poznat novi saziv Europskog parlamenta i Komisije. I od ove Europske komisije koju vodi Jean-Claude Juncker ostat će mnogi problemi, od proračuna do Brexita, a što će sve “zahvatiti” Hrvatsku nitko u ovom trenutku ne može znati. ”Naše predsjedanje svakako dolazi u zahtjevnom razdoblju, a dio onoga što će doći na red za vrijeme finskog predsjedanja moglo bi dočekati i nas”, tvrdi državna tajnica u MVP-u.
Kruna hrvatskog predsjedanja bit će summit koji će se održati u Zagrebu, na kojem će sudjelovati krema europskih političara. Bit će to i prilika da se podsjeti na Zagrebački summit prije dvadeset godina na kojem je uz predsjednika Stjepana Mesića sudjelovao i tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac. Neki od sastanaka, prije svega oni na kojima će biti riječi o turizmu, održat će se u nekom turističkom mjestu, a oni posvećeni kulturi u Rijeci, europskoj prijestolnici kulture.
Nije potrebno govoriti da će hrvatsko predsjedanje biti izuzetan sigurnosni izazov, ali Hrvatska ima iskustva u organizaciji tako zahtjevnih skupova na koje dolaze predsjednici i premijeri. ”U svakom slučaju ovo je ipak nešto posebno, jer sljedeća prilika da Hrvatska predsjeda Europskom unijom bit će tek 2034. godine”, zaključuje Andreja Metelko-Zgombić.
