PLAN ZA RUŠENJE MOĆI PANTOVČAKA

GLOBUS OTKRIVA: SDP PRIPREMA OPERACIJU 'FIKUS' Šef države ne bi imao ovlasti u vanjskoj politici, obrani i tajnim službama, a birali bi ga u Saboru

- 2015. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-a -
Zagreb, 150215.
Markov trg.
Svecana predsjednicka inauguracija novoizabrane predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarovic na Trgu sv. Marka.
Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarovic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

U najvećoj oporbenoj stranci upravo je dovršena radna verzija dokumenta pod naslovom “Prijedlog ograničenja ovlasti i uvođenja posrednog izbora predsjednika Republike”, po kojem bi šef države, promjenom Ustava, bio sveden na protokolarnu funkciju

Unutar SDP-a razmatra se prijedlog promjena Ustava po kojemu bi se bitno izmijenila pozicija predsjednika države, a hrvatski politički sustav preveo u čisti parlamentarni. Dokument koji smo dobili na uvid sadrži vrlo konkretne izmjene Ustava prema kojima bi se uloga predsjednika Republike sažela na jamca stabilnosti zaduženog prije svega za raspisivanje izbora. Dosadašnje izvršne ovlasti koje je u području vanjske politike, obrane i imenovanja šefova tajnih službi Vlada dijelila s predsjednikom Republike, prema dokumentu koji je izradio SDP-ov Savjet za politički sustav što ga vodi Šime Lučin, u potpunosti bi potpale pod ingerenciju Vlade, s time da bi je u provedbi umjesto predsjednika kontrolirao Sabor.

Lučin nam je potvrdio da je dovršena radna verzija Prijedloga ograničenja ovlasti i uvođenja posrednog izbora predsjednika Republike Hrvatske.

– To je jedna od stvari na kojoj radi Savjet za politički sustav i dio je projekta izmjene cjelokupnog izbornog sustava – rekao je Lučin napominjući kako je riječ o radnoj verziji koju treba još dorađivati i koja će potom biti dana u javnu raspravu unutar stranke, a onda stručnoj i široj javnosti.

Daljnje komentare Lučin nije želio davati, no iz dokumenta koji potpisuje proizlazi da ustavne izmjene imaju dva neposredna cilja. Jedan je ustabiliti odnose između Vlade i Ureda predsjednika, odnosno eliminirati trzavice koje postoje na toj relaciji neovisno o tome tko je na vlasti, ali i donijeti velike uštede za državnu blagajnu.

Samo su troškovi prošlih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović koštali tek nešto manje od 100 milijuna kuna. Država je na prošlim izborima imala 6262 biračka mjesta unutar granica i 90 izvan njih. Bilo je angažirano 127 gradskih izbornih povjerenstava te 428 općinskih. Na provedbi izbora bila su angažirana 6262 biračka odbora, a ukupni broj osoba koje su radile na izborima iznosio je njih 40.902. Ukupni troškovi koji su išli na teret državnog proračuna iznosili su 82,7 milijuna kuna, a ukupni troškovi izbornih kampanja iznosili su 17,2 milijuna kuna.

Prema spomenutom prijedlogu koji bi nakon rasprave unutar stranke trebao postati jedan od političkih ciljeva SDP-a, ovakvi bi troškovi nestali jer bi se šefa države biralo u Saboru.

Po Ustavu bi za izbor šefa države bila predviđena tri kruga. U prvome bi se birao dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Saboru, a ako ni jedan od kandidata ne bi dobio takvu većinu, izbor bi se ponovio za 14 dana. U drugom krugu izbor bi se sveo na dva kandidata s najviše glasova. Ako bi koji od njih odustao, pravo izbora stekao bi idući po broju glasova. Ako ni tada ne bismo dobili predsjednika države, išlo bi se u treći krug nakon 30 dana.

U trećem krugu predsjednika bi birao Hrvatski izborni sabor kao posebno ad hoc izborno tijelo. Činili bi ga svi saborski zastupnici te po pet izbornih elektora svake od skupština područne (regionalne) samouprave i Skupštine Grada Zagreba. Elektore bi birala svaka skupština dvotrećinskom većinom glasova. U trećem krugu predsjednika se više ne bi biralo dvotrećinskom većinom, nego većinom svih članova Hrvatskog izbornog sabora. Biralo bi se tajnim glasanjem.

Ovakav izbor predsjednika države zasigurno bi iznjedrio kandidate koji nisu članovi političkih stranaka jer bi političari bili prinuđeni tražiti kandidate koji su prihvatljivi širem političkom spektru. Osim toga, predsjednik države s bitno smanjenim ovlastima automatski bi bio manje bitan političkim strankama, pa bi lakše pristajale na kandidate koji nisu članovi njihovih stranaka. Kao što je to i sada, predsjednik ne bi mogao biti biran na više od dva mandata.

Ovlasti bi mu se bitno smanjile, pa bi tako Oružanim snagama mogao zapovijedati samo u ratu kada bi mogao imenovati i razrješavati vojne zapovjednike. U mirnodopskom razdoblju sve ovlasti nad oružanim snagama bile bi u rukama Vlade. Tako bi Oružanim snagama zapovijedao ministar obrane i u njegovoj bi nadležnosti bilo i imenovanje vojnih zapovjednika.

U odnosu na vanjsku politiku SDP-ov Savjet za politički sustav propisao bi u Ustavu da predsjednik Republike i Vlada surađuju u provođenju vanjske politike, a šef države primao bi vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Dakle, ovlasti bi bile isključivo protokolarne. Izričito bi se navelo da Vlada provodi vanjsku i unutarnju politiku, zatim da Vlada odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Hrvatske u inozemstvu za što bi morala pribaviti prethodno mišljenje nadležnog saborskog odbora. Također, Vlada bi uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Sabora odlučivala o postavljanju i opozivu veleposlanika.

U tako raspoređenim ovlastima više ne bismo, kao što svjedočimo u mandatima Kolinde Grabar-Kitarović na dužnosti predsjednice države i Andreja Plenkovića na dužnosti predsjednika Vlade, imali dvije dijametralno suprotne vanjske politike, nego bi bilo jasno da je za nju zadužena isključivo Vlada.

Predsjednika države razvlastilo bi se i u odnosu na tajne službe, pa bi tako Vlada donosila odluku o imenovanju čelnika sigurnosnih službi, a za to joj ne bi više trebao supotpis predsjednika, nego mišljenje saborskog odbora.

Ideja je da se uz slabljenje pozicije predsjednika države ojača pozicija Sabora koji je u aktualnom političkom uređenju sveden na tijelo koje je puki provoditelj politika i odluka Vlade.

Govoreći o načelima čistog parlamentarnog sustava, u dokumentu koji je Lučinov Savjet izradio i dostavio pojedinim SDP-ovcima na mišljenje govori se kako radi načela ravnoteže i ravnopravnosti između parlamenta i Vlade, te djelovanja jedne vlasti na drugu, proizlazi da ni Vlada ni Sabor u određenim političkim situacijama nisu stabilni.

– Radi redovnog funkcioniranja države, te ponovne uspostave političke stabilnosti tih dviju vlasti, u parlamentarnim sustavima postoji državno tijelo koje je uvijek stabilno i koje neće imati političku odgovornost u smislu u kojem to imaju Sabor i Vlada. Njegova zadaća nije da arbitrira i odlučuje tko u tom sukobu ima pravo, nego da osigura raspisivanje i održavanje novih izbora, kao jedinog demokratskog načina rješavanja nestabilne političke situacije – navodi se u Lučinovu prijedlogu i podvlači kako je upravo to ključna uloga predsjednika države.

Kao bitan argument zbog kojega bi Hrvatska trebala prijeći na čisti parlamentarni sustav u dokumentu se tvrdi da takvi sustavi imaju bolju kvalitetu upravljanja, da je državna uprava neovisnija od političkog utjecaja, a procesi donošenja i implementacije regulative učinkovitiji i kvalitetniji.

– Ograničavanje ovlasti predsjednika u izravnoj je vezi s povećanjem učinkovitosti i demokratičnosti sustava upravljanja – izričit je SDP-ov Savjet za politički sustav. Pritom podsjećaju kako je povijest odnosa između predsjednika države i predsjednika Vlade obilježena sukobima i nerazumijevanjem što bitno opterećuje efikasnost sustava i brzinu donošenja odluka.

“S obzirom na to da je to karakteristika odnosa svih dosadašnjih predsjednika Republike i predsjednika Vlade, nameće se zaključak kako uzrok ne leži u osobi koja obnaša funkciju, nego se uzrok rađa u samom sustavu i načinu na koji su odnosi između tih dviju funkcija trenutačno regulirani i definirani”, kaže se u prijedlogu ograničenja predsjedničkih ovlasti te podsjeća kako nije rijetkost da predsjednik države zadire u pitanja izvan svojih ovlasti, a koja su u nadležnosti Vlade, dok Vlada s druge strane ignorira kvalitetne inicijative predsjednika Republike.

Ambicija predlagača reduciranja ovlasti šefa države i njegova posrednog izbora nije da se na takav način bira idući predsjednik. Ovo je prvi korak u kreiranju SDP-ova prijedloga preuređenja cijelog izbornog sustava koji bi nakon provedenih rasprava i usvajanja na stranačkim tijelima trebao postati dio političkog programa ove stranke.

Izdvajamo

Iz drugih medija