Za Andreja Plenkovića, čini se, nema mira. Iako je premijer ovih dana, nabrajajući ono što je njegova Vlada napravila u prvoj polovici mandata, izjavio kako bi u sljedeće dvije godine volio vidjeti bolje ozračje u društvu, da bude više dijaloga, više tolerancije, uključivosti i više međusobnog uvažavanja, teško da će mu se ta želja ostvariti. Ako je, naime, suditi prema problemima koji ga čekaju, izvjesnije je da će idućih mjeseci biti puno više prijepora, prosvjeda i pobuna.
Tako je još u subotu u središtu Zagreba, u organizaciji triju sindikalnih središnjica, održan veliki prosvjed protiv Vladina prijedloga mirovinske reforme, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever najavio je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma ako Vlada ne promijeni svoj prijedlog, koji je ocijenio neozbiljnim te udarom na radnike i umirovljenike.
U ponedjeljak su pak radnici Uljanika počeli štrajk u Puli, najavivši dolazak i u Zagreb, a najavljen je i štrajk u 3. maju... A to je samo početak. Još jedan veliki problem koji se valja prema Vladi jest i Petrokemija. Prema zadnjim informacijama iz tih krugova, dokapitalizacija tvrtke je, navodno, propala.
- MOL je u slučaju Petrokemije odlučio povući ručnu kočnicu - kazao je slikovito jedan od naših dobro upućenih sugovornika.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je u ponedjeljak da Uljanik neće ugroziti javne financije, no pridruži li im se uz sve i Petrokemija bit će to značajan udar na proračun jer su u pitanju milijarde.
I priča s Agrokorom daleko je od kraja. Čeka se pravomoćnost nagodbe, a tu je i pitanje izručenja Ivice Todorića te kako će kompanije dalje funkcionirati s novim vlasnicima. Podsjetimo da je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa obnovilo postupak u slučaju ministra financija Zdravka Marića, i to nakon što je u javnost iscurio iskaz bivše ministrice i potpredsjednice Vlade Martine Dalić pred USKOK-om po kojem je Marić bio na puno više sastanaka s ljudima iz Agrokora nego što je do tada priznao, a spominjao je tek dva susreta.
Dodatno je narušeno i povjerenje u institucije s obzirom na brzo odbacivanje kaznenih prijava oko afere Hotmail i grupe Borg. Plenkovićevoj Vladi koja je naslijedila problem Agrokor mora se priznati, ističu mnogi u HDZ-u, da je u prvoj fazi dobro reagirala na slučaj, no sve ono što se poslije događalo, a što je u javnosti poznato kao afere Hotmail i Borg bacilo je veliku sjenu na cijeli proces i neizbrisivu mrlju na Vladu i samog Plenkovića. U HDZ-u neki Plenkoviću i njegovu krugu zamjeraju što ih je slučaj Agrokor iznenadio. Kažu kako su uz sve alate i institucije koje imaju na raspolaganje trebali predvidjeti da će problem Agrokor eskalirati.
- Ako je mnogima bilo jasno da se tu događa nešto krupno, čudno je da Vlada to nije uočila, iako imam objašnjenje i za to. S jedne strane, Plenković i njegov krug bili su previše zauzeti političkom kombinatorikom, a s druge Vlada nema strategiju i politiku ni oko čega. Oni samo reagiraju na probleme kad se oni dogode. A to je vrlo loše - govori jedan istaknuti HDZ-ovac. Ne slaže se ni s Plenkovićevim viđenjem onoga što je Vlada napravila u prve dvije godine.
- Plenković se hvali reformama i iznosi brojke koje govore o pomaku na bolje, ali što je, zapravo, napravio? Postoji pomak samo oko porezne reforme, obrazovna je u nekoj eksperimentalnoj fazi, zdravstvo je u nikad većem kaosu, oko mirovinske imamo prosvjede i najavu referenduma...
I kad se to sve zbroji i oduzme, kad se razgrnu floskule, na kraju ostaju gole činjenice da Hrvatska ima najsporiji ekonomski rast među usporedivim europskim zemljama, da imamo nisku stopu zaposlenosti i veliki odljev radne snage. To je istina koliko god se Plenković hvalio - kaže naš sugovornik. Podsjeća i kako je Hrvatska, po nedavnom svjetskom istraživanju, u efikasnosti javne uprave predzadnja na ljestvici. Lošija je od nas samo Venezuela.
Iako krug oko Plenkovića brani premijera uz tvrdnje kako nije mogao više napraviti oko reformi jer je najveći dio vremena morao posvetiti rješavanju i saniranju naslijeđenih problema, mnogi u HDZ-u ističu da je za loše rezultate uvelike kriv Plenkovićev način upravljanja.
- U javnosti se pokušava predstaviti kao veliki demokrat, a interno se ponaša autoritarno. Mislim da o njemu puno govori informacija da veći dio ministara uopće nije imao pravo odabrati sam svoje suradnike, nego im je Plenković nametnuo svoje kadrove, i to ne ljude iz stranačke baze, nego svoje prijatelje, od kojih mnogi nemaju veze s HDZ-om. Slično je s postavljanjem kadrova u državne tvrtke. To je sigurno frustrirajuće i demotivirajuće za ministre - otkriva sugovornik dobro upućen u odnose u Banskim dvorima.
Dio naših sugovornika ističe kako su neki problemi eskalirali i zbog Plenkovićeve neodlučnosti, te njegove sklonosti da relativizira probleme i gura ih pod tepih. Više je primjera za to, a jedan od njih je i neodlučnost oko micanja HOS-ove ploče iz Jasenovca. Umjesto da po kratkom postupku donese odluku o skidanju ploče, Plenković je pokušao izbjeći odgovornost za donošenje takve odluke pa je osnovao ”čuveno” Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, kojega se više malo tko i sjeća, te na kraju ploču samo premjestio.
- To je Povjerenstvo doživjelo fijasko, kao i njegova najava o otkupu MOL-ovih dionica u Ini što je obznanio na Badnjak 2016. - komentirao je jedan istaknuti član stranke. A Plenković je, čini se, odgodio i donošenje nekih zakona za koje je procijenio da bi mu mogli stvoriti probleme i izazvati žestoke prijepore u javnosti. Riječ je, podsjetimo, o novom zakonu koji regulira pobačaj, kao i o novom obiteljskom zakonu. Prema odluci Ustavnog suda, novi zakon koji regulira pobačaj trebao bi biti donesen do veljače 2019. godine.
Ustavni sud je, naime, početkom 2017., odlučujući o 26 godina starom zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona koji regulira pobačaj, zaključio da je zabrana pobačaja na zahtjev nedopustiva, ali i da je postojeća regulativa zastarjela te da treba donijeti novi zakon u roku od dvije godine. Taj dvogodišnji rok koji je dao Ustavni sud istječe u veljači, a u ovom trenutku još nema informacija u kojoj je to fazi.
Naime, Ministarstvo zdravstva ovih je dana u javnu raspravu uputilo prijedloge niza zakona, kao i prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu u kojima se, međutim, nigdje ne spominje novi zakon koji bi regulirao pobačaj. A prema onome što je ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao u intervjuu s kraja kolovoza - još nije formirana ni radna skupina za izradu zakona. Nema sumnje da će prijedlog ovog zakona kada se pojavi u javnosti izazvati burne reakcije i s lijeve i s desne strane, ovisno o tome hoće li biti konzervativniji ili liberalniji.
Naime, iako neće biti zabrane pobačaja, prema onome što je do sada objavljivano o ovom zakonu, mogu se znatno otežati uvjeti za pobačaj kao i za njegovu dostupnost. Podsjetimo da su se u javnosti još ranije pojavile najave kako će biti uvedeno prethodno obavezno savjetovanje prije pobačaja, kao i period mirovanja, a spominjao se i mogući kraći rok u kojem se može zatražiti prekid trudnoće.
S obzirom na to da prijedloga ovog zakona još nema te na proceduru koju mora proći, teško da može biti izglasan do veljače 2019.
Niz prijepora može se očekivati i oko novog Obiteljskog zakona. On je, podsjetimo, pušten u javnu raspravu u rujnu prošle godine, ali je povučen nakon samo 24 sata jer je izazvao žestoke podjele i kritike u javnosti zbog definicije obitelji koja je stajala u tom prijedlogu, a po kojoj bračni par bez djece nije obitelj. Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić tada je obećala novi poboljšani prijedlog zakona u roku od mjesec dana, no novog prijedloga Obiteljskog zakona do danas još nema.
Službeni odgovor iz resornog Ministarstva glasi da je novi prijedlog Obiteljskog zakona u ”procesu usuglašavanja”, što god to značilo. Sigurno je jedno: javnost za sada nije uključena u to ”usuglašavanje”. Kad smo kod resornog ministarstva i ministrice Murganić, spomenimo i to da se još ne zna kada će biti delimitirane rodiljske naknade te da nije poduzeto ništa značajnije u vezi s problemom iseljavanja. Naime, odlasci mladih ne prestaju, a natalitet i dalje pada.
Odgodom ovih dvaju zakona Plenković očito želi izbjeći dodatne kritike na svoj račun i buru koja bi se mogla podići u javnosti kad ovi prijedlozi ugledaju svjetlo dana.
Još jedan potencijalni problem koji očekuje Plenkovića jest odlazak na obljetnicu Vukovara 18. studenoga. Nema sumnje da premijeru ondje neće biti ugodno s obzirom na nedavni prosvjed u tom gradu protiv šutnje institucija o problemu nerješavanja ratnih zločina koji je organizirao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
- Ne očekujem da bi na obljetnicu moglo doći do stvaranja dviju kolona ili do nekih problema, ali siguran sam da premijeru nakon svega što se događalo s Penavom i prosvjedom u Vukovaru neće biti ugodno. Pa, tamo se, prema ocjeni gradskih vlasti, okupilo 20 tisuća ljudi, iako je policija rekla da ih je bilo oko 9 tisuća - kaže jedan istaknuti član HDZ-a. Uvjeren je da Plenkovićevu krugu nije najjasnije što se događa u tom konzervativnom spektru.
- Mislim da je Plenković napravio nekoliko taktičkih i strateških pogrešaka. Problemi se ne mogu rješavati nametanjem kao što to premijer čini i kao što se dogodilo s Istanbulskom konvencijom, gdje je, po meni, veći problem bio način, a manje sadržaj. HDZ-ovo biračko tijelo to jednostavno ne prihvaća - kazao je naš sugovornik, dodajući kako će Plenković, sasvim sigurno, još imati problema s desnicom u svojim redovima, ali i izvan njih, iako se sad čini da je primirio stanje u stranci te oslabio utjecaj svog zamjenika Milijana Brkića.
U krugu Andreja Plenkovića govore da će do kraja mandata Vlada biti usmjerena na nastavak fiskalne konsolidacije, strukturne reforme i investicija, no s obzirom na dosad neučinjeno u pitanju reformi, teško je očekivati značajnije pomake u sljedećoj godini. To više što ulazimo u izbornu godinu, jer su u svibnju izbori za Europski parlament, gdje će Hrvatska umjesto dosadašnjih 11 imati 12 zastupnika. U HDZ-u smatraju da će to biti važan test za stranku i Andreja Plenkovića.