KLJUČNI ISPIT

Globusov vodič kroz školsku reformu: Kako preživjeti prvu godinu

Zagreb, 280619.
Hotel Esplanade.
Ministrica Divjak predsjeda sastankom duznosnika ministarstava obrazovanja srednje i istocne Europe na kojem su donijete kljucne strateske odluke vezane uz daljnji razvoj programa CEEPUS. Na fotografiji: Blazenka Divjak.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Blaženka Divjak

U prvoj reformskoj fazi projekt Škola za život obuhvatit će trećinu učenika – njih 150.000 od ukupno 465.000 školaraca u državi. Ostalih 310.000 radit će po starim nastavnim planovima i starim udžbenicima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvjereno je u uspjeh, no među 40.000 nastavnika mnogi novu školsku godinu dočekuju sa strepnjom

Sustav zadužen za obrazovanje blizu pola milijuna učenika je pred f(r)azom reforme. Od jeseni u 1311 osnovnih i srednjih škola počinje primjena novih kurikuluma s popratnim udžbenicima i digitalnim obrazovnim materijalima. Promjene ne obuhvaćaju sve učenike, nego svakog trećeg. Plan je novosti uvesti postupno kroz godine, po razredima.

Svrha promjene kroz projekt nazvan Škola za život jest učenicima od rujna ponuditi atraktivniju i smisleniju nastavu, odnosno isproducirati učinak školstva s iskoristivim znanjima i vještinama.

Ideja je pozitivna, promjene su nužne, ali ključno je pitanje kako ih uvesti u praksu.

Najveći je dio posla na 40-ak tisuća učitelja i nastavnika od kojih se očekuje povelika doza virtuoznosti. Ako želi pozitivne rezultate promjena, za koje je iz fondova EU povukla 840 milijuna kuna, država je u periodu iza nas imala odgovornost provesti kvalitetni paket edukacija za nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje. Kratki rokovi, kao i odluka o pretežnom virtualnom obliku edukacija koji je dio nastavnika ostavio bez odgovora na praktična pitanja, doveli su do situacije u kojoj hrvatski obrazovni sustav ulazi u prvu fazu promjena a da učitelji i nastavnici nisu sigurni kako ih u zadanim uvjetima primijeniti u nastavi. Iz tog razloga pojedinci su zagovarali pristup odgode na godinu dana.

U Ministarstvu prizivaju na jačanje nastavničke autonomije i uvjeravaju kako će školama podršku tijekom cijele školske godine davati 300 mentora i savjetnika. Virtualno, u svakom trenutku, uz dva posjeta mentora svakoj školi. Paralelno, dva tjedna prije početka nove školske godine ministrica Blaženka Divjak (ponovno) kreće na turneju po gradovima. Najavljuje četvrti krug edukacija uživo i 250 stručnih skupova po predmetima. Organizirat će ponovno i skupove za ravnatelje škola, kako bi, kaže ministrica, utvrdili gradivo, a ona im osobno odgovorila na preostala pitanja o reformi. Za zaposlenike škola pripremljena je i brošura pod naslovom “Sve što ste željeli znati o Školi za život, a niste se (do sada) usudili pitati”.

Ciljevi reforme

Učenicima osigurati korisnije obrazovanje, usklađeno s razvojnom dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu.

Roditeljima omogućiti veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

Učiteljima omogućiti trajno educiranje i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

Razredi u reformi

Novi kurikulumi s pratećim udžbenicima i digitalnim sadržajima primjenjivat će se u svim predmetima u prvom i petom osnovne, biologiji, kemiji i fizici u sedmim razredima te djelomično u prvim razredima srednjih škola. Dok u gimnazije novi kurikulumi ulaze u sve predmete prvih razreda, u strukovnim školama, koje čine oko 70 posto srednjoškolskog sustava, novi kurikulumi se primjenjuje u samo četiri predmeta u prvim razredima: matematici, hrvatskom jeziku i engleskom odnosno njemačkom. Zbirno gledano, od oko 465 tisuća školaraca u državi najavljene promjene trebale bi zahvatiti njih oko 150 tisuća. Ostalih 310 tisuća radit će po starim nastavnim planovima i starim udžbenicima. Nije objašnjeno zašto u prvoj godini frontalne primjene kurikuluma nisu uzeti u obzir i treći razredi osnovnih škola, kao što je bilo zamišljeno cjelovitom kurikularnom reformom. To bi ubrzalo proces reforme jer bio bi brži obuhvat djece i nastavnika.

Promjena struktura škole i predmeta

Strukturni nedostatak Škole za život. Nije se promijenila organizacija rada škole koja bi omogućila fleksibilno organiziranje pojedinih nastavnih predmeta kroz školsku godinu. Škola za život (zasad) ne predviđa uvođenje izbornosti predmeta u višim razredima gimnazija, ovisno o učeničkim preferencijama i nastavku obrazovanja na visokim učilištima.

Edukacija nastavnika

Najvažnija, a ujedno najslabija karika reforme. Nastavnicima nedostaju konkretni odgovori ne bi li uspjeli obaviti kvalitetnu pripremu i provedbu nastave. Dijelom pogubljeni u šumi novih kurikuluma, bez jasne slike kako postići novouvedene ishode obrazovanja, kako ih bilježiti, vrednovati, kako drukčije organizirati nastavu odnosno kako napraviti dobar izvedbeni program. Virtualne edukacije za koje se odlučilo Ministarstvo ne bi li lakše obuhvatilo bazu od 40-ak tisuća nastavnika nisu se pokazale zadovoljavajućima, unatoč pozamašnom trudu i vremenu dijela nastavnika koji je odlučio uroniti u platformu Loomen. Virtualne edukacije na platformi Loomen postigle su dijelom suprotan efekt - dio nastavnika je odustao, dio nije ni pokušao. Najambiciozniji su uronili u Loomen, trošeći zavidnu količinu ljetnog perioda. Rezultat toga jest neujednačena spremnost učitelja. U Ministarstvu uvjeravaju kako je evaluacija pokazala da su i ravnatelji i nastavnici zadovoljni edukacijom.

Novi udžbenici

Više od 25 nakladnika pripremilo je 289 novih udžbenika. Udžbenici su tanji (lakši) od starih uglavnom zbog ideje po kojoj se 30 posto sadržaja prebacuje u digitalne. Iako se udžbenici za prvi i peti razred doimaju vizualno zanimljivima i razigranima, pomak od prošlih izdanja nije vidljiv kad je riječ o vjerskom sadržaju. Primjerice, u udžbeniku iz hrvatskog jezika za 5. razred, uz priču “Majčine ruke i kruh” Tina Kolumbića, stoji naglasak o Danu kruha: “U te dane uz blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima zemlje kojima je nagradio čovjeka za njegov trud i rad.” Riječ je o propuštanju vjerskih sadržaja u redovan predmet, unatoč prostoru za njih u izbornom vjeronauku.

Tableti za učenike

U tijeku je nabava 91.641 tableta za učenike, koji bi u škole trebali stići do konca kalendarske godine. Tableti će biti vlasništvo škole i imat će rok trajanja od četiri godine, pri čemu će roditelji biti financijski odgovorni ako se unište. Roditelji koji ne žele potpisati obvezu preuzimanja neće zaduživati tablete. U prvim razredima osnovnih škola na jednog učenika doći će četiri tableta. Lanjsko iskustvo s nabavom tableta za eksperimentalne škole pokazalo se prilično traljavim zbog nekvalitetnih uređaja kojima su, tvrde ravnatelji, pucali ekrani. Premda se radi o javnosti privlačnom potezu, nije jasna didaktička uloga ovih uređaja u nastavi niti su svi nastavnici obučeni za njihovu upotrebu. Odgovor Ministarstva glasi: u svakom slučaju, tehnologija je u službi pedagogije.

Laptopi za nastavnike

CARNet završava s nabavom 26.500 prijenosnih računala za nastavnike, a Ministarstvo najavljuje još jednu nabavu iduće godine. Laptopi se nabavljaju i za stručne suradnike – jedan po školi. Isporuka računala za nastavnike počet će potkraj rujna, a za stručne suradnike do kraja 2019. Sredstva za njih povučena su iz europskih fondova.

Internetska pokrivenost

Ovisno o području u kojemu se škole nalaze. Tijekom istraživanje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja provedenog u svibnju među oko 7000 učenika 74 eksperimentalne škole, u 47 posto škola zabilježene su smetnje internetske veze. Učenici su testove rješavali na računalima – oko 60 posto učenika na tabletima, a ostatak na laptopima i stolnim računalima. Bilo je problema i s neispravnim tabletima.

Ocjenjivanje

Nije se pristupilo dovoljno kvalitetno pripremi nastavnika za nove oblike vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Današnja škola bazira se na davno zastarjelim načinima ocjenjivanja, uključujući izračun prosjeka ocjena. Zbog toga je bilo osobito važno obučiti nastavnike za nove oblike vrednovanja, to više što su i oni sami izrazili potrebu za edukacijom o temama vrednovanju i ocjenjivanju. U pripremi Škole za život toj se temi trebalo više posvetiti.

Daroviti i učenici s teškoćama

Škola za život ne sadrži sveobuhvatna rješenja za učenike s teškoćama i za darovite učenike, koja su bila izrađena u cjelovitoj kurikularnoj reformi, a koja predstavljaju izazov kako za roditelje i same učenike, tako i za nastavnike. Dojam stručnih suradnika i nastavnika u posebnim odjelima za djecu s teškoćama, kao i u integriranim razredima, jest da će i dalje u nastavi prevladavati improvizacija.

Lektira

Uz popis obaveznih djela, po nalogu Blaženke Divjak učitelji su sastavili izborni popis lektire od 730 lektirnih djela. Šarolik popis, na kojem su i “Ježeva kućica” i “Anna Frank”, nudi autore (za srednjoškolce) od Orwella, Gogolja, Šenoe do Ive Brešana, Renata Baretića, Miljenka Jergovića, Kristiana Novaka, Ante Tomića, Zorana Ferića i Damira Karakaša. To ne znači da će svi učenici čitati ta djela, nego je riječ o orijentiru za nastavnike koji ih sam biraju s popisa. Ministarstvo je time sa sebe skinulo odgovornost, odnosno prebacilo je na nastavnike. S druge strane, proračun za opremanje školskih knjižnica nikad veći – 5,2 milijuna kuna.

Što roditelji financiraju

Ako ne uskoče jedinice lokalne samouprave, što je teško očekivati u većini sredina, na teret roditelja padaju troškovi nabave radnih bilježnica. Radne bilježnice Ministarstvo je izdvojilo iz udžbeničkih kompleta, te su oni proglašeni “drugim neobveznim materijalima”. Roditelji će ih morati kupovati ako se nastavnici odluče njima koristiti. Osim radnih bilježnica, roditelji financiraju nabavu drugih radnih materijala, likovnih mapa, pribora i ostale opreme.

Podrška stručnih agencija

Gotovo je potpuno zakazala. Savjetnici agencija čija je uloga pružati stručnu pomoć nastavnicima prekasno su i tek dijelom uvedeni u edukacije. Na pitanje zašto su savjetnici kasno uključeni u pripreme, u Ministarstvu kao razlog navode – jer prethodna ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje nije omogućavala suradnju.

Manjinske škole

Iako su, jednako kao i sve škole u Hrvatskoj, i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina uključene u projekt Škola za život, sve manjinske škole od rujna se neće moći koristiti novim udžbenicima.

Te će škole raditi po novim kurikulumima, no za manjince je problematičan prijevod novih hrvatskih udžbenika na njihov jezik. Zbog toga će nastavnici i učenici u talijanskim školama raditi po novim kurikulumima i starim talijanskim udžbenicima, mađarska manjina po novim kurikulumima i kombinaciji starih mađarskih i novih hrvatskih udžbenika, češkoj manjini također ne stižu novi udžbenici, a predstavnici najbrojnije, srpske manjine još se nadaju novim udžbenicima prevedenim na srpski.

Reforma u brojkama
  • 150.000 učenika
  • 40.000 nastavnika
  • 300 mentora i savjetnika
  • 839 milijuna kuna
 

Izdvajamo

Iz drugih medija