A zašto mislite da Andrej Plenković ne može pobijediti na unutarstranačkim izborima u proljeće iduće godine? Zato što su Davor Ivo Stier i Miro Kovač, vjerujući da im je rezultat HDZ-a na europskim izborima dao vjetar u leđa, malo prije nego što smo očekivali najavili protukandidaturu? Pa njih smo ionako očekivali za protukandidate na izborima za novog predsjednika HDZ-a, a za neke nove izazivače realno više i nema prostora - tako je bliski suradnik premijera i predsjednika HDZ-a odgovorio na naša pitanja koji će prvi jači potez Andrej Plenković povući nakon podbačaja na europskim izborima i najava ljudi iz njegova kruga da će se obračunati s unutarstranačkim saboterima, te razmišlja li zbog svega toga o sazivanju ranijih izbora u HDZ-u.
Drugim riječima, uvjeren je da njegov šef ne treba povući neke neočekivane ili radikalne poteze kako bi sanirao štetu od evidentnog poraza na europskim izborima jer se Plenković, očito, još ne osjeća ugroženim na poziciji predsjednika HDZ-a. Točnije, ljudi iz Plenkovićeva kruga Davora Ivu Stiera i Miru Kovača, bivše ministre vanjskih poslova i bivšeg političkog i međunarodnog tajnika HDZ-a, ne smatraju stvarnom prijetnjom na izborima za novog predsjednika HDZ-a, koji će se održati najvjerojatnije koncem travnja iduće godine.
Plenkovićev prioritet nakon neočekivano lošeg rezultata HDZ-a na izborima za Europski parlament, doznajemo od više izvora, ostaje konačni obračun sa zamjenikom predsjednika HDZ-a Milijanom Brkićem. Fokus na rješavanje slučaja Brkić iščitava se i iz niza poteza i poruka bliskih Plenkovićevih suradnika koji su uvjereni da im je peti mandat izmaknuo samo zato što su neki visoki stranački dužnosnici aktivno sabotirali izborni rezultat HDZ-a pozivajući svoje članove i birače da ostanu doma ili da glasaju za neke druge kandidate i liste.
Glavni Plenkovićev analitičar Robert Kopal u nedjelju je u intervjuu za N1 televiziju rekao da ima dokaze o unutarstranačkoj sabotaži. Iako ni Kopal nikoga nije imenovao, jasno je da su sve strelice usmjerene prema Brkiću.
“Unutarstranački procesi koji su u tijeku nisu posljedica rezultata europskih izbora. Oni su, to je svima poznato, krenuli puno ranije i iz sasvim drugačijih povoda. Sada, nakon što smo vidjeli što se dogodilo na europskim izborima, postoje i dodatni razlozi”, kaže izvor blizak Plenkoviću, ne otkrivajući kakvu su sudbinu namijenili Milijanu Brkiću.
Da je konačni obračun šefa HDZ-a sa svojim zamjenikom Brkićem prva velika stvar koja će se dogoditi nakon potopa HDZ-a na europskim izborima, uvjeren je i Globusov izvor koji ne pripada ni Brkićevu ni Plenkovićevu krugu: “Koliko u neformalnim razgovorima čujem i s jedne i s druge strane, obračun s Brkićem je smjer kojim je Plenković krenuo nakon poraza na europskim izborima. A što će biti dalje, jako je teško prognozirati. Svi kasniji Plenkovićevi potezi ovisit će o ishodu obračuna s Brkićem.”
Gotovo svi naši sugovornici, bez obzira na to kojoj struji HDZ-a pripadali, uvjereni su da prijevremene unutarstranačke izbore neće provocirati ni Plenkovićevi oponenti, pa ni Davor Ivo Stier, koji je prošli tjedan de facto najavio svoju kandidaturu za novog šefa stranke s dvije glavne poruke - da HDZ mora vratiti svoje tradicionalne konzervativne birače koji na ove izbore ili nisu izašli ili su na njima glas dali nekoj drugoj listi i nekim drugim kandidatima, te da HDZ u fokus svoje politike treba staviti borbu protiv korupcije i klijentelizma.
Stierove riječi o korupciji i klijentelizmu mnogi u HDZ-u pročitali su kao njegovo navijanje da se Plenković napokon i do kraja obračuna s Milijanom Brkićem. I to ne (samo) zato što im je Brkić zajednički neprijatelj, nego zato što misle kako je Stier uvjeren da mu je “živ i zdrav” Brkić velika smetnja u njegovoj utrci za novog predsjednika HDZ-a.
Očito je da Stiera svojim saveznikom u obračunu s Brkićem smatraju i Plenkovićevi bliski suradnici.
“Treba razlikovati kandidaturu Mire Kovača i Davora Ive Stiera. Kovač je glasnogovornik Milijana Brkića, a Stier ne nastupa kao glas nekoga drugog kruga unutar HDZ-a, nego je čak i stao u Plenkovićevu obranu. Naravno, vidjet ćemo kojim će putem kasnije Stier krenuti”, kaže izvor iz vodstva HDZ-a.
“Stier zasad neće forsirati svoju kandidaturu, točnije neće forsirati potrebu hitnog micanja Andreja Plenkovića s čela stranke. Mislim da je njemu svejedno hoće li se izbori za novog predsjednika HDZ-a održati u proljeće iduće godine ili par mjeseci ranije, čini mi se da on to ne smatra suštinski bitnim. Uostalom, svoje glavne poruke o potrebi borbe HDZ-a protiv korupcije i klijentelizma te potrebi mijenjanja politike stranke kako bi nam se vratili konzervativniji birači - i to bez otklizavanja stranke suviše udesno - već je javno obznanio. Mislim da ćemo morati pričekati još neko vrijeme kako bismo otkrili sve taktičke poteze kojima će Stier pokušati pobijediti Plenkovića na izborima za šefa HDZ-a”, tvrdi izvor iz HDZ-a.
Član Vlade uvjeren je pak da šef HDZ-a neće učiniti ništa neočekivano, a kamoli radikalno kao odgovor na poraz na europskim izborima.
“Raspisivanje unutarstranačkih izbora prije održavanja izbora za predsjednika države (koji će se održati u prosincu 2019. ili siječnju 2020. godine) jako je opasno i ne vjerujem da će to učiniti. Isto tako ne vjerujem u raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora jer nemamo s kime sastaviti novu vladu. Plenković će prijevremene parlamentarne izbore raspisati samo ako se želi ubiti. Uostalom, ja mislim da Kolinda Grabar-Kitarović kao kandidatkinja HDZ-a može obraniti predsjednički mandat, a isto tako vjerujem da Plenković ima dobru priliku kao premijer u proljeće iduće godine obraniti poziciju predsjednika HDZ-a. Da skratim, kao najizgledniju opciju vidim rekonstrukciju Vlade”, kaže naš sugovornik.
Rekonstrukciju Vlade kao jedan od mogućih - ali zasad ne i sigurnih - Plenkovićevih odgovora na udarac koji je pretrpio nakon slabog rezultata HDZ-a na europskim izborima naveo je još jedan bliski suradnik predsjednika Vlade.
“Svaka vlada u nekom trenutku treba svježu krv. Međutim, cilj eventualne rekonstrukcije, odnosno izmjene na nekoliko ministarskih mjesta, bio bi povećanje učinkovitosti Vlade, a ne rješavanje unutarstranačkih odnosa”, tvrdi naš izvor. Drugim riječima, uvjeren je da Plenković prilikom moguće rekonstrukcije Vlade neće ministarskim pozicijama pokušati umiriti unutarstranačke oponente.
Prva prava prilika za rekonstrukciju Vlade otvorit će se vrlo brzo - već ovog mjeseca - ako potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić bude izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe.
“Ne bih se čudio da Plenković u tom slučaju osim nje promijeni još nekoliko ministara. Isto tako ne vjerujem da će rekonstrukciju Vlade pokušati iskoristiti za rješavanje unutarstranačkih problema. Da budem sasvim jasan, uvjeren sam da Plenković ne bi ponudio mjesta u Vladi svojim oponentima, a isto tako sam uvjeren da takvu ponudu ovi ne bi ni prihvatili. Time bi si, naime, uništili priliku da postanu novi predsjednici HDZ-a”, kaže jedan od Plenkovićevih ministara.
Iako je šokantan poraz HDZ-a na europskim izborima na kojima je Plenkovićeva lista osvojila samo četiri mandata uzdrmao autoritet predsjednika Vlade i HDZ-a, a očigledno je da je Plenković nakon objave izbornih rezultata u defenzivi, da se javno opravdava za ishod izbora i krivce traži u svima i svagdje osim u svom dvorištu, jedan od njegovih velikih unutarstranačkih oponenata ipak smatra da Plenković neće učiniti ništa kako bi fokus javnosti s poraza na euroizborima preusmjerio na nešto drugo.
“Najrealniji scenarij je status quo i čekanje redovnih unutarstranačkih izbora u proljeće iduće godine. Koliko ga ja poznajem, on neće povući hazarderski potez, pa tako neće sazvati ni brze unutarstranačke izbore. Pogotovo zato što Hrvatska od 1. siječnja (pa do kraja lipnja) predsjeda Vijećem Europske unije. Uostalom, nisam sasvim siguran ni kako će izvesti konačni obračun s Brkićem. Za uklanjanje ili suspenziju Milijana Brkića on treba imati dokaze.
Na sjednicu Predsjedništva HDZ-a trebao bi, dakle, doći s konkretnim dokazima da je netko sabotirao izbore. A dokaz za navodnu sabotažu ne može biti saznanje da neki članovi HDZ-a nisu izašli na izbore ili da su glasali za neke druge liste. Dokaz da je netko saboter bile bi poruke iz kojih bi se jasno vidjelo da je Brkić velikom broju članova HDZ-a poručio da glasaju za Ružu Tomašić ili nešto slično. A što ako Brkić uzvrati udarac? Naime, Plenković nikada zapravo nije uspio zavladati strankom do kraja, za razliku od Brkića koji je jedno vrijeme bio pravi vladar HDZ-a. I sada treba vidjeti koliko je ta Brkićeva stranačka infrastruktura još uvijek raširena i jaka”, kaže naš sugovornik.
U razgovoru s brojnim sugovornicima iz HDZ-a analizirali smo i kolike su šanse da se Plenković odluči na najneočekivaniji i najriskantniji potez - raspisivanje prijevremenih izbora. Poraz bi, jasno je kao dan, značio kraj Plenkovićeve ere na čelu HDZ-a, ali ako bi iz tih prijevremenih izbora izašao kao relativan pobjednik i uspio sastaviti Vladu, šef HDZ-a jednim bi udarcem ubio jako puno muha. Recimo, u tom slučaju Plenkoviću bi manje-više bilo svejedno hoće li HDZ-ov kandidat ili vjerojatnije kandidatkinja (Kolinda Grabar-Kitarović) pobijediti na izborima za predsjednika RH koji se održavaju za pola godine.
Plenković bi preuzeo predsjedanje Vijećem EU kao friško potvrđeni, a time i daleko snažniji premijer, što bi mu sigurno bilo od koristi ako jednog dana svoju karijeru planira nastaviti na nekoj visokoj poziciji unutar institucija Europske unije. Tim manevrom zapravo bi si osigurao i još jedan četverogodišnji mandat na čelu HDZ-a, jer doista je teško vjerovati da bi članovi HDZ-a na proljeće iduće godine izabrali nekog drugog za šefa stranke i time de facto srušili svoju novu Vladu. Raspisivanje prijevremenih izbora Plenkoviću bi otvorilo i niz prilika za rješavanje mnogih unutarstranačkih problema - svoje oponente i konkurente mogao bi “kupiti” visokim pozicijama na izbornim listama i mjestima u novoj Vladi.
“Ne mogu isključiti mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora, ali o tome nismo razgovarali, pogotovo nakon ovakvih rezultata europskih izbora. Iako bi to otvorilo niz novih mogućnosti, da se željelo, to bi se već i napravilo. Hajdemo biti iskreni, za nove parlamentarne izbore bilo je i boljih trenutaka. Mogao je Plenković to napraviti nakon razlaza s Mostom, mogao je i prošle jeseni kada je SDP bio u velikim problemima, a ljevica neposložena, kada nije bilo ni Amsterdamske koalicije ni Dalije Orešković, kada se ni desnica još nije okupila...
Dakle, u tim situacijama kada je tajming bio bolji i kada je Plenković iz svojih i stranačkih interesa oportuno mogao sazvati prijevremene izbore, on se odlučio za stabilnost jer je osjećao da bi izborima usporio procese u državi, gospodarski rast i mnogo projekata. Uostalom, ja mislim da će on pobijediti na unutarstranačkim izborima u proljeće iduće godine, mislim da Stier i Kovač neće dobiti potrebnu podršku”, kaže naš izvor. Dodaje da bi raspisivanje izbora moglo ugroziti i važan projekt za Hrvatsku - predsjedanje Vijećem EU.
“Za vrijeme predsjedanja moramo djelovati moćno - moramo biti stabilna država, HDZ stabilna stranka, a Plenković stabilan premijer. Sve to treba uzeti u obzir jer će Plenković tada biti vrlo važan čimbenik u Europi. Za prijevremene parlamentarne izbore bilo je boljih trenutaka, mnogi su ga i nagovarali na to. Sigurno je da bi Plenković imao veći plus, ali on je procijenio da bi novi izbori za zemlju bili loši”, zaključio je naš izvor iz Vlade.
